Zračna luka Osijek 2014. godinu završit će s pozitivnim poslovanjem i povećanim brojem putnika i letova u odnosu na prošlu godinu. To su najbolji rezultati unatrag skoro trideset godina. Direktor Domagoj Marinić u razgovoru za Nacional analizira kako je došlo do toga da Zračna luka koja je do prije tri godine bila višemilijunski gubitaš i teret državi s kojom se nije znalo što činiti, postane poželjno investicijsko odredište. Poslovni planovi su jasni – Osijek 2015. treba postati vodeći grad cargo zrakoplovnog prijevoza u Hrvatskoj, a kako je Marinić otkrio ekipi Nacionala, upravo se završavaju pregovori koji će to i omogućiti.

 

 

• ‘Ova će godina biti rekordna po broju putnika u zadnjih 30 godina. Mislim da je samo 1986. bila bolja. Dokazali smo da ova regija nije mrtva zrakoplovna zona i da možemo privući putnike iz Srbije, BiH pa čak i Zagreba’

• ‘Cilj nam je postati čvorište i za jedan od integriranih prijevoznika Fedexa ili DHL-a. Aerodromi su bili kotač zamašnjak za uspjeh nekih europskih gradova. Leipzig je postao čvorište za DHL i procvjetao’

 

 

Zračna luka Osijek ima vrlo povoljan geografski i geostrateški položaj jer je dva sata udaljena od četiri regionalne metropole. U luci trenutno radi pedesetak zaposlenih. Tvrtka je u 55-postotnom vlasništvu države, 25 posto udio je Grada Osijeka, a dvadeset posto Osječko-baranjske županije. Domagoj Marinić tvrdi da mu članstvo u SDP-u nije donijelo direktorsku funkciju, nego da je presudan bio program koji je napisao i koji provodi.

NACIONAL: Kakvi su poslovni pokazatelji Zračne luke Osijek u 2014.?

Zadovoljni smo po svim pokazateljima, i po povećanju broja putnika i po operaciji zrakoplova. Koliko mi je drago što smo svijetla točka Osijeka, toliko se pitam kako li je tek drugima u ovom gradu kad znam koliko se mi mučimo. Ova će godina biti rekordna po broju putnika unatrag trideset godina. Mislim da je samo 1986. bila bolja, ali zato što je tada beogradski aerodrom koristio naš zbog obnove aerodroma Surčin. To u brojkama znači trideset tisuća putnika i dvije tisuće uzlijetanja i slijetanja zrakoplova. Dokazali smo da ova regija nije mrtva zrakoplovna zona i da možemo privući putnike iz Srbije, Bosne pa čak i iz Zagreba. Rezultati našeg istraživanja kažu da imamo sve više putnika iz Zagreba. No to je tek početak. Plan je iduće godine doći do pedeset tisuća putnika, a 2018. želimo doći do sto pedeset tisuća putnika. Mislim da smo u poslovanju napravili pametnu stvar, vođeni onim što Englezi kažu da ne treba sva jaja staviti u istu košaru. Poslovali smo s nekoliko prijevoznika prema više odredišta. Trudimo se raditi temeljito, vođeni zaključcima studije napravljene za našu Zračni luku. Ne jurimo bezglavo, dobro promišljamo svaku ponudu i ne prihvaćamo sve. Imate primjer Tuzle koja je sad krenula u suradnju s Wizz Airom, a nisam siguran hoće li to i koliko biti isplativo, s obzirom na potrebe putnika visokih subvencija, ali i mogućnosti da ti letovi stanu.

NACIONAL: Na ovu poziciju došli ste u nezavidnom trenutku za Zračnu luku, kada je ona bila gubitaš, a postojala je samo kao teret. Što je uzrokovalo ove promjene?

Situacija kada sam preuzeo vođenje Zračne luke bila je vrlo loša. U gubitku smo bili deset milijuna kuna, blokada je bila dva i pol milijuna, a radnici bez plaće pet mjeseci. Da nije u tom trenutku bilo drugih aerodroma, Croatia Airlinesa, resornog Ministarstva i njihove pomoći, i financijske i u opremi za prihvat i otpremu, i pomoći sindikata međusobno, mislim da se ne bismo izvukli. Ovu godinu smo u plusu, povećali smo prihode četrdeset posto i isplaćujemo plaće. Planiramo doći u mirnu zonu poslovanja, a uz nove projekte trebat ćemo i nove ljude. Od iduće godine posao koji je do sada radio MUP, ručni pregled putnika i prtljage, prelazi u naš dio posla. Pokrenuli smo i svoju putničku agenciju koja dobro radi, a formirali smo i neke aranžmane za dolazak putnika u Osijek i Slavoniju, što je i Ministarstvo turizma ocijenilo vrlo pozitivnim. To su zamašnjaci za budućnost, a bit će ih još.

NACIONAL: U kakvom je trenutno položaju zračni promet u Hrvatskoj?

Moram priznati da do sada nisam bio zadovoljan načinom na koji se u Hrvatskoj gledalo na zračni promet. No sad se stvari miču s mrtve točke jer su u resorno Ministarstvo došli ljudi koji misle da sedam međunarodnih zračnih luka nije teret za državu, nego da može biti prednost, ako se dobro posloži. Cijeli zračni promet u Hrvatskoj broji oko šest milijuna putnika, a primjerice samo Budimpešta ili Dublin imaju deset milijuna. Ne iskorištavamo globalno potencijale. Nismo se razvili u željenom smjeru. Nijedna zračna luka nije se profilirala kao čvorište gdje će se okupiti i transferirati na druga odredišta. Sad Srbija pokreće takvu stvar s letovima za Abu Dhabi. Mi to nismo iskoristili i to je problem. I za nas u Osijeku problem je što Zagreb nema tu mogućnost.

‘BIO SAM BALANSER ZRAKOPLOVA, TEHNIČKI DIREKTOR, VODIO PROMET I TEHNIKU, A ZAVRŠIO SAM I AERONAUTIKU’
FOTO: Nacional

NACIONAL: Koji su potencijali regionalnog zračnog prometa i u gdje vi tu vidite osječku Zračnu luku?

Potencijali su veliki, ali ako se stvari ne budu radile dobro, neće biti puno koristi od toga. Ostat će neiskorišteni, kao što je bilo prošlih godina. Muka mi je, priznajem, od vraćanja u prošlost. Naše potencijale vidim u tome da gravitacijsko područje za cargo prijevoz može biti drugačije od putničkog prijevoza. Naš je položaj sjajan, na dva smo sata automobilom udaljeni od četiri velika grada, Beograda, Zagreba, Budimpešte i nešto dulje od Sarajeva. Započeli smo pregovore s češkim investitorima, tvrtkom koja planira osnovati bazu za cargo zrakoplove kod nas. To je tvrtka s velikim iskustvom i to će biti vrlo unosan posao jer je to lančana reakcija.

NACIONAL: Na čiju se inicijativu dogodio susret s Česima?

Riječ je zapravo o češko-njemačko-talijanskoj grupaciji. Sastanak je rezultat stalne prezentacije i lobiranja za osječku Zračnu luku. Oni su čuli za našu ideju i cilj da poboljšamo cargo prijevoz te su pokazali interes. Uključili bi se i u dio putničkog prijevoza pa će to najvjerojatnije biti kombinirani posao cargo i putničkog prijevoza. Vidim da su nam ozbiljno pristupili i pripremaju teren. U finalnoj smo fazi. Potpisali smo ugovor za iznajmljivanje uredskih prostora u Zračnoj luci i očekujem da ćemo već početkom iduće godine realizirati cijelu priču. Puno nam još vremena treba da dostignemo Budimpeštu i Beograd, ali ćemo u Hrvatskoj biti broj jedan i vodeći cargo prijevoznik. Ovo je tek prvi korak. Cilj nam je također da budemo čvorište za jedan od integriranih prijevoznika Fedexa ili DHL-a. Razgovara se o tome i nadam se da ćemo postati manje čvorište.

NACIONAL: Što bi to konkretno značilo?

To znači da bismo svaki dan imali jedan cargo let koji prevozi robu iz manjih centara prema većem čvorištu. To bi za nas bio apsolutni spas. Time bismo postali aerodrom na kojem se radi ozbiljan posao. Kada razmišljam o brojkama, opet kao i u putničkom prometu, brojke cargo prijevoza u Hrvatskoj su 12 tisuća tona godišnje, a samo Beč recimo ima 300 tisuća tona. Mi smo, dakle, van svih tokova. Potrudit ćemo se biti prepoznatljivi, premda smo mali.
Bez putničkog prometa, s druge strane, mi ne ostvarujemo društvenu ulogu. Što se carga tiče ima brojnih primjera u Europi gdje su se gradovi i regije borili za uspjeh svog aerodroma, što je kasnije bio kotač zamašnjak za uspjeh. Leipzig je postao čvorište za DHL i procvjetao.

NACIONAL: Na koja ćete se odredišta bazirati?

Svakako su najinteresantniji London, Pariz, München, Frankfurt, Zürich i Beč. Od domaćih preko ljeta Dubrovnik i Split te Zagreb tijekom cijele godine.

NACIONAL: S kim u regiji planirate ostvariti suradnju?

Nedavno je na našoj Zračnoj luci održana konferencija o suradnji podunavskih zemalja i to je prošlo jako uspješno. Bili su gosti iz Mađarske i Srbije i razgovaralo se o stvaranju logističkog centra kod nas. Južna Mađarska nam prirodno gravitira, a puno očekujemo i od Bosne. I kad uđemo u schengenski proces, ostat ćemo međunarodna Zračna luka, što je vrlo bitno.

NACIONAL: Što ste radili prije direktorske pozicije?

U Zračnu luku došao sam na radno mjesto balansera zrakoplova. To je čovjek koji sastavlja listu opterećenja za zrakoplove. Bio sam i tehnički direktor, a jedno vrijeme sam vodio i promet i tehniku. Završio sam aeronautiku pa imam i tog iskustva. Možda mi sve to daje iskustvo i mogućnost da svari pogledam malo šire, ne samo kao aerodromac nego i kao čovjek koji je letio.

NACIONAL: Koliko vam je pri dolasku na direktorsku poziciju pomogao politički angažman u SDP-u?

Član sam i simpatizer SDP-a, ali sam siguran da u ovom slučaju to nije odigralo nikakvu ulogu jer aktualnom ministru bitno je samo kakav je program koji sam predložio. Bilo je i drugih kandidata s kojima se također ozbiljno razgovaralo, ali trud oko programa se isplatio.

NACIONAL: Gdje vidite sebe i Zračnu luku Osijek u sljedećih pet godina?

Do tada će se vjerojatno dogoditi ulazak strateškog partnera ili koncesija Zračne luke. Što god bilo, ne može biti loše za nas ako se odradi kako treba. Ideja je čak da se stvori trgovačko društvo za sve aerodrome u zemlji, što bi značilo značajno smanjenje troškova. Svakako želim ostati ovdje u bilo kojoj funkciji.