Zastupnik HSLS-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini govori o posljedicama odugovlačenja donošenja zakona o obnovi Zagreba nakon razornog potresa 22. ožujka

Ministarstvo graditeljstva dovršilo je 5. svibnja Nacrt zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu i okolici, a deset dana nakon toga, 15. svibnja, zakon je pušten u javnu raspravu. U zagrebačkom potresu oštećeno je 24.000 nekretnina, a 20.000 ljudi je raseljeno. Ako i kada zakon bude donesen, za njegovo provođenje bit će odgovorna neka nova vlada, jer iako je prvotno najavljena hitna procedura, Andrej Plenković i partneri odlučili su obnovu porušenih domova odgoditi za jesen.

O zakonu o obnovi za ZG NEWS govori Darko Klasić, zastupnik stranke HSLS u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

ZG NEWS: Je li zakon o obnovi trebalo donijeti u hitnoj proceduri?

Pobornik sam hitne procedure. Trebamo se ugledati u Italiju, gdje je vlada nakon potresa oko Travisa u roku od tri tjedna donijela hitan zakon. Tamo se nisu bespotrebno komplicirale procedure, već su sve operacije obnove grada odmah stavljene na internet –  sve donacije, troškovi, izvođači radova, da bude sve potpuno transparentno. Tako je omogućeno da se većina problema i sanacija riješi u prvih dvije do pet godina. Ovo odugovlačenje samo komplicira činjenično stanje stvari i otvara mogućnosti da se situacija na terenu u međuvremenu promijeni, a ljudi su prepušteni na milost i nemilost vremenskim prilikama. Tek dva mjeseca nakon potresa Grad Zagreb osniva novo stručno povjerenstvo, a u međuvremenu veliki broj ljudi je već sanirao dio oštećenja jer život mora ići dalje. Oni ne mogu mjesecima čekati da ih se netko sjeti. Nakon šest mjeseci više se neće imati stvarni uvid u oštećenja koja su ljudi doživjeli, kao i stvarne posljedice potresa.

ZG NEWS: Zakon je u javnoj raspravi, koje su vaše primjedbe?

Jasno treba biti definirano da se zakon odnosi samo na vlasnike koji su bili u vlasništvu nekretnina prije 22. ožujka, a nikako na vlasnike koji su nekretnine stekli nakon tog datuma, odnosno nakon potresa. Dakle, treba se spriječiti profiterstvo jer smo svjedočili da su razni torbari nudili građanima iz centra da za relativno mali novac kupe njihove devastirane nekretnine. Postavlja se opravdano pitanje tko zapravo iza toga stoji. Ljudima se čak obećavala izgradnja zamjenskih stanova na području tvornice Gredelj ako se odreknu   vlasništva nad nekretninama u centru grada. Isto tako trebaju biti jasno definirani pojmovi koje standarde trebaju zadovoljavati obnovljeni objekti. Konstrukcijska sanacija mora biti izvedena tako da obnovljene zgrade mogu izdržati potres od minimalno šest stupnjeva po Richteru, da se ne baci dvadeset milijardi kuna na kozmetičku obnovu bez odgovarajućeg učinka jer će se prilikom novog potresa opet dogoditi isti scenarij. Zgrade i kuće koje su za rušenje i koje će se iz temelja graditi, moraju zadovoljavati minimalni normativ od osam stupnjeva po Richteru. Provedbu same obnove, kao i novogradnje, moraju pomno kontrolirati odgovarajuće nadzorne službe.

ZG NEWS: Kad će taj zakon zaživjeti? 

To ovisi o formiranju nove većine u Hrvatskom saboru, što je samo po sebi upitno s obzirom na mogući veliki broj političkih opcija u novome sazivu Sabora. Ako se zbog razlike u političkim stajalištima ne uspije formirati većina u  novom sazivu Sabora, mogući su još jedni izbori do kraja godine, a sve bi to moglo prolongirati donošenje zakona i za godinu dana. Do tada će ljudi, nažalost, biti prepušteni sami sebi.

ZG NEWS: Znači li onda da ništa od obnove do kasne jeseni ili zime, a zimi se ne može puno raditi?

Po logici izvođenja građevinskih radova najnepovoljnije vrijeme za izvođenje radova je zima, kako zbog samih vremenskih uvjeta tako i nemogućnosti građana da koriste nesmetano komunalnu i energetsku infrastrukturu, što ih stavlja u nezavidan položaj, pogotovo u slučaju jake zime.

ZG NEWS: Što je s pričom o energetskoj strategiji Grada Zagreba? Nije li novac za obnovu dimnjaka i bojlera – bačen novac?

Pitanje energetske strategije Grada Zagreba temeljno je pitanje obnove i budućnosti Zagreba i sada je idealno vrijeme da u obnovi odredimo kojim putem Zagreb želi krenuti. Ovdje se trebaju odrediti prioriteti energenata koje mislimo koristiti u Zagrebu i ako se odlučimo za odgovarajuću strategiju, to je spremna sufinancirati i Europska unija. Mislim da to trebamo poduprijeti i HSLS grada Zagreba će se zalagati za proširenje grijanja na postojeće toplane kao energetski najpovoljniji sustav.

ZG NEWS: Zašto je Vlada odustala od hitne procedure donošenja zakona?

Mislim da je glavni problem bio dogovor s upravljačkim strukturama na gradskoj razini, predvođenim gradonačelnikom Milanom Bandićem koji je postavljao svoje, Vladi očigledno neprihvatljive, uvjete. Nažalost, u pitanju je kontrola novca u obnovi Zagreba. Ostaje otvoreno pitanje hoće li Milan Bandić na tome sutra graditi svoju predizbornu kampanju ili će to biti propušteno struci. Najpravednije bi bilo da se politika potpuno isključi iz donošenja odluka te da se formiraju stručne službe koje će odraditi cijeli taj posao. Oko toga se ne smije raditi politički PR pojedinih stranaka ili pojedinaca. Očito je da su se oko načina upravljanja novcem najviše lomila koplja između gradonačelnika i Vlade.

ZG NEWS: Je li gradska blagajna prazna?

Nažalost, bilo je evidentno već cijele protekle godine da je grad u velikim financijskim problemima, da Gradska uprava struže po dnu lonca. Blagajna Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga već je dugo prazna, mi svakog mjeseca na Gradskoj skupštini imamo nekakva nova zaduženja i refinanciranja kredita, a što je naročito došlo do izražaja sada za vrijeme krize.

ZG NEWS: Koliko je kompaktna gradska oporba?

Iako u svrhu izbornih kampanja za predstojeće parlamentarne izbore možemo očekivati razmimoilaženja pojedinih političkih opcija oko različitih tema, mislim da će svi gradski oporbeni klubovi, i to zbog načina na koji Milan Bandić upravlja Gradom Zagrebom, ostati jedinstveni u zajedničkom djelovanju u Skupštini Grada Zagreba.