Damir Sabol, hrvatski poduzetnik i tehnološki inovator, prije otprilike četiri mjeseca javnosti je predstavio aplikaciju PhotoMath za rješavanje matematičkih zadataka putem pametnog telefona i postao poznat u globalnim razmjerima. Nakon što je završio u finalu prestižne konferencije TechCrunch Disrupt, o njegovoj inovaciji su se pisale i izvještavale gotovo sve svjetske medijske kuće poput CNN-a ili magazina Time, a Ellen DeGeneres je u svom showu aplikaciju PhotoMath nazvala „vražjom crnom magijom“.

[quote_box_center]

• Damir Sabol, hrvatski poduzetnik javnosti prije četiri mjeseca je predstavio aplikaciju PhotoMath za rješavanje matematičkih zadataka putem pametnog telefona

• Uskoro je postao poznat u globalnim razmjerima

• Nakon što je završio u finalu prestižne konferencije TechCrunch Disrupt, o njegovoj inovaciji su se pisale i izvještavale gotovo sve svjetske medijske kuće

[/quote_box_center]

Prije nekoliko dana PhotoMath imao je 11 milijuna preuzimanja i postao je jedna od nekoliko najpopularnijih aplikacija na svijetu. Sabolu to nije prvi veliki poslovni uspjeh jer je još 1997. godine u Čakovcu, završavajući Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, osnovao ICT tvrtku Iskon. Tada se tim poslom bavio samo Hrvatski telekom. Nakon devet godina Iskon je prodan do tada zakletom neprijatelju HT-u zaradivši milijun i pol eura. Dugo vremena se odmarao od poslovnog svijeta, a o njemu se opet počelo govoriti kada je osnovao tvrtku Računi.hr koja se bavi razvojem i uvođenjem sustava e-računa i e-dokumenata. Početkom 2014. Sabol je izdao aplikaciju PhotoPay koja korisnicima omogućava fotografiranje i plaćanje računa. Za njegovu tehnologiju strojnog vida zainteresirale su se neke od najvećih financijskih institucija na svijetu.

Obje aplikacije, PhotoPay i PhotoMath, dobile su mnogo nagrada i priznanja, a samo dan nakon što su Photomath nagradile Netexplo Forum i UNESCO kao jednu od deset najboljih svjetskih tehnoloških inovacija u području edukacijske tehnologije, Sabol je dao intervju tjedniku Nacional.

NACIONAL: Nedavno je aplikacija PhotoMath zabilježila 11 milijuna preuzimanja iz virtualne trgovine App Storea. Što to konkretno znači za vašu tvrtku, jer se skidanje ne naplaćuje?

Potvrda nam je to da je aplikacija nešto što korisnicima treba i da ih veoma interesira. Međutim, brojka preuzimanja je određen pokazatelj, ali nam nije glavni parametar. Među tih 11 milijuna je sigurno veliki broj korisnika kojima ta aplikacija ne treba, nego je žele vidjeti. Nama su važni stalni korisnici, a njihov broj je značajno manji.

NACIONAL: Koliko stvarnih korisnika ima PhotoMath?

Oko 100 tisuća korisnika aplikaciju koristi dnevno, a skenira se oko 400 tisuća jednadžbi. Nismo neskromni jer bi prije tri ili četiri mjeseca mislili da su to ogromne brojke, ali danas imamo puno veće ambicije. Tijekom ovog tjedna izlazi nam aplikacija na Android sustavu. Cilj nam je biti na pametnom telefonu svakog učenika i studenta, tako da je tu riječ o tržištu stotina milijuna korisnika. Pitanje je možemo li mi do tog tržišta doći.

NACIONAL: Kad pogledate ovih 11 milijuna preuzimanja, žalite li što niste naplaćivali preuzimanje?

Ne žalim jer sam uvjeren da je ovakav način bio pravi put. Možda smo ispočetka mogli naplaćivati preuzimanje PhotoMatha i onda u jednom trenutku reći da je besplatna, možda bio i to bio dobar način, ali mi smo odlučili da je ne naplaćujemo

NACIONAL: Na koji način će te unovčiti inovaciju?

To je pitanje od milijun dolara. Doslovno. Da budem iskren, još ne znam. Smatram da je u našem slučaju riječ, kako se to kaže, o maratonu, a ne o sprintu. Nije nam cilj odmah uzeti novac nego napraviti dugoročnu strategiju, pridobiti što više novih korisnika i tako promovirati aplikaciju. Naplatom bismo znatno smanjili broj korisnika. Također, aplikacija najviše koristi djeci, a nisam siguran da bih je mogao prodavati baš djeci. No to ne znači da nećemo pokušavati naplaćivati neke dodatne mogućnosti ili da od toga nećemo napraviti nešto što nam sad nije očito. Možda bismo mogli krenuti u smjeru dodatnih edukacijskih sadržaja ili dodatnih edukacijskih usluga. Edukacijsko tržište je ogromno i postoje nebrojene prilike. Neću reći da smo svih tih prilika svjesni, ali smo sigurni da postoje. Stoga sam siguran da će nam dugoročniji pristup koji smo odabrali donijeti dobre rezultate.

NACIONAL: Jesu li vam se javile veće svjetske kompanije kako bi na neki način koristile PhotoMath?

Jesu, ali ne mogu reći o kojim kompanijama je riječ jer imamo potpisane sporazume o tajnosti. Mogu tek naznačiti da se radi o velikim svjetskim kompanijama, a neke od njih imaju sjedište u Silicijskoj dolini. Dvije su iz područja edukacijskih sadržaja poput izdavača knjiga, ali i neke tehnološke kompanije.

NACIONAL: Koliki potencijal rasta bi udruživanje s velikim kompanijama donijelo koristi vašoj tvrtki?

Iako smo mala tvrtka, nemamo puno resursa i zato nije lako raditi, vjerujemo da sami možemo puno toga napraviti. Stvar je u tome da smo našli formulu koju su te kompanije tražile, a nisu je uspjele pronaći. Jedna od tih kompanija nam je rekla da su baš radili na sličnom konceptu, ali samo na papiru. Za razliku od njih, mi smo aplikaciju napravili, zbog čega smo stekli ozbiljno poštovanje. Ipak, kontaktiramo s njima i postoji puno prilika, ali je rano govoriti o tome.

NACIONAL: Kako je tekao razvoj PhotoMatha i što ste željeli postići?

Najprije smo napravili zgodnu aplikaciju koja je bila tehnološka demonstracija. Aplikacija je imala dosta tehničkih nedostataka, ali kako kažu za startup tvrtke i projekte, ako se malo ne sramite svoje aplikacije zbog nekih nedostataka, onda ste je izdali prekasno. Baš je to bio i slučaj s nama. Tek sada, kada smo potrošili tri mjeseca da shvatimo gdje smo s tim proizvodom i što još treba s njim učiniti, možemo razmišljati o vizijama. Taj proces je zahtjevan. Potrebno je još uvidjeti koliko se ona koristi, za što se točno koristi i na koji način. Odgovori na ta pitanja će nas usmjeriti.

NACIONAL: Je li neobično započinjati posao bez strategije?

Nije. U startup svijetu je to normalna stvar. Ako imate nešto veoma zanimljivo, potrebno je potrošiti određeno vrijeme da odlučite o pravim prilikama i tek se onda ide u ozbiljniji rast i razvoj. Iako nakon svega ovoga ljudi misle da smo uspjeli, mi to ne mislimo. Sve to što se događa oko PhotoMatha je lijepo i to što smo napravili je bilo teško proizvesti, ali to još nije pravi uspjeh. On će doći kad napravimo dugoročnu strategiju, prave poslovne modele i kad počnemo zarađivati novac. Do tada imamo još puno posla, sigurno još godinu do godinu i pol dana.

NACIONAL: Vaše početke s aplikacijom PhotoPay, odnosno „Slikaj i plati“ kao i početak projekta razvoja PhotoMath, financirao je Hamag-Bicro. Financira li vas još netko i kako nalazite izvore?

Isprva sam samostalno financirao svoje projekte i utrošio nekoliko milijuna kuna. Snalazili smo se na razne načine. Iako je to je normalno, priznajem da nije lako. Imao sam sreću jer sam taj pothvat financijski mogao osigurati. Nije baš uobičajeno da se u projekte stavljaju vlastita sredstva, ali kod nas je to nužnost. Vjerovao sam u projekte i bio sam u pravu. Pomoć Hamag-Bicroa zaista nam je puno značila i bez nje bi bilo izuzetno teško izdržati duge razvojne cikluse.

NACIONAL: Očekujete li veću razvojnu investiciju u budućnosti i je li se dosadašnja investicija u PhotoMath isplatila?

Komuniciramo s investitorima, ali radije bih da uspijemo sami jer nam investicija sada nije nužna. U poziciji smo da dobijemo investiciju na razini milijun do dva milijuna dolara, koja bi nam vjerojatno pomogla. Prema mom dosadašnjem iskustvu, što dulje uspijevamo sami izdržati, imat ćemo jasniju strategiju i za investitore će rezultati biti bolji. Kad PhotoMath izađe na Androidu i kad dobijemo bolju sliku u kojem smjeru možemo ići, tada ćemo početi razmišljati o ulasku drugih investitora. Prerano udruživanje vas može koštati jer investitor ima očekivanja koja mogu biti drukčija od vaših. Volim tu slobodu da radim kako želim. PhotoMath se u povratu uloženih sredstava još nije isplatio, ali u svakom drugom smislu jest. Dobro je što aplikaciju PhotoPay koristi 14 banaka u osam zemalja. Napravili smo i neke nove specifične proizvode poput Blink OCR-a koji zamjenjuje ručni unos određenih podataka.

NACIONAL: Budući da ste više puta u medijima izjavili da volite rad u malim tvrtkama, znači li to da ćete prodati PhotoPay i PhotoMath?

Hoću ako dođe nemoralna ponuda. Šalim se. Nije mi primarni cilj samo zaraditi novac jer definitivno uživam u ovome što radim.

NACIONAL: Poznati ste po tome što dobro prepoznajete buduće tehnološke trendove. Na koji način to uspijevate i što je novi tehnološki trend na koji treba obratiti pozornost?

Dugo se bavim tehnologijom i razumijem je dosta dobro. Ne bih sad govorio o nekom novom tehnološkom trendu, nego o nerazumijevanju većine da je softver zapravo pokretač svega. Recimo, prije nekoliko godina sam rekao kako nam je bitno imati optičku infrastrukturu zbog turizma pa su mi se ljudi smijali. Danas shvaćamo koliko je to važno jer, primjerice, mladi neće doći nekamo ako nemaju pristup internetu. Poslovni turizam ovisi o dobrim komunikacijama, marketing turizma ovisi o internetu. Rekao bih da tehnologija i softver definiraju uspjeh u svemu.

NACIONAL: Što je točno zaslužno da imate već niz uspješnih projekata, za razliku od mnogih drugih inovatora koji pokušavaju, a nikako ne uspijevaju?

Dosta sam oprezan s definicijom uspješnosti. Definicija poslovnog uspjeha bila bi napraviti nešto što će dugoročno dobro funkcionirati. Na stranu to što ljudi vide da je uspjeh to što dobivamo nagrade, iako su nagrade dobre i lijepo ih je dobivati, samo one nisu definicija uspjeha. PhotoPayom sam zasad zadovoljan jer zapravo licenciramo tehnologiju i drugima tu licencu prodajemo. PhotoMath je posebna priča i nju još ne bih nazvao velikim uspjehom, iako se nalazi na dobrom putu da to postane. Osim vizije treba imati još jednu karakteristiku, a to je upornost. Uspjeh podrazumijeva godine rada uz koje dolazi do nekih razočaranja i nekih uspjeha. Recimo da sam zadovoljan Iskonom jer je zadržao i poboljšao brend otkad je preuzet te još uvijek dobro funkcionira.

NACIONAL: Postoje li projekti u kojima niste uspjeli?

Imao sam jednu ili dvije neuspješne investicije kad sam investirao kroz hrvatsku mrežu poslovnih anđela CRANE u jedan projekt, a koji zapravo uopće nisam poznavao, što je zapravo bila moja pogreška.

NACIONAL: Što je najgore što ste o sebi čuli?

Zapravo me uopće ne zanimaju tračevi. Iako je bilo nekoliko ružnih situacija. Jedna od njih se odnosi na to da sam bio optužen za sukob interesa. Dok sam u BICRO-u radio kao procjenitelj projekata jedan od aplikanata bila je i moja tvrtka. Iako je o svemu odlučivala neovisna komisija na koju nisam imao nikakvog utjecaja, povlačilo me se u medijima. Hrvatska je mala zemlja i realno je očekivati da se tako nešto dogodi s vremena na vrijeme. Također, siguran sam da neki nisu bili zadovoljni mojim evaluacijama i da je to možda jedan od uzroka za te optužbe, ali ja sam profesionalno odradio svoj posao. Nakon toga sam odmah napustio svoju ulogu u BICRO-u jer ne želim da me itko povezuje s nekakvim sukobima interesa.

NACIONAL: Kako održavate motivaciju nakon uspjeha?

U zadnje vrijeme sam dosta putovao pa me je to umorilo. Ne pomažu ni mučenja s pitanjima gdje smo, kako izdvojiti prave prioritete i kako to sve menadžirati. Ipak, dobio sam što sam tražio i to uopće nije loše. Dosta sam naučio iz prošlih pogrešaka. Naime, dosad sam dva puta bio izgorio na poslu i to oba puta na Iskonu. Jednom 2001., što je bila posljedica neiskustva, a drugi put 2006. zbog događanja u okolini i preuzimanja.

PhotoMath, Sabolova aplikacija za rješavanje matematičkih zadatakaFoto: Marko Lukunic/PIXSELL

NACIONAL: Kad smo već kod Iskona, kako ste se osjećali kada ste ga prodali HT-u?

Nisam ga ja prodao jer sam tada imao desetak posto udjela pa nisam mogao uvelike utjecati na odluku. Bilo mi je žao jer sam mislio da bismo izlaskom na burzu, putem inicijalne javne ponude, mogli napraviti više. Do tada sam već Iskonu bio dao devet godina pa sam se bio i zasitio tog posla. S druge strane, Iskon se očito dobro drži, dok drugi telekomi nisu tako dobro prošli jer su se zadužili. Iskon uopće nije bio zadužen jer je u njega došlo deset milijuna dolara stvarnih investicija.

NACIONAL: Što mislite o stanju na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu?

Ne mogu reći da sam sretan jer nema prave konkurencije. Mali operateri su u predstečajnim nagodbama i pripajaju se velikima. Možda je to realnost tržišta i možda to nije ništa drukčije od onog što se događa vani. Preuzimanja su sasvim normalna stvar. Naša infrastruktura je loša jer nemamo pravu optičku infrastrukturu. Nešto se radi u vezi s tim, ali nisam zadovoljan raznom usluge koju korisnici danas dobivaju u Hrvatskoj.

NACIONAL: Da ste vi u poziciji telekom operatera, biste li ulagali u optiku?

Čini mi se da bih sve stavio u optiku. Njezina neophodnost i važnost bila je jasna još prije četiri ili pet godina. Kako uvijek razmišljam o dugoročnosti projekata, mislim da je optika za razvoj neke zemlja i gospodarstva sada najvažnija stvar jer je bitna i za druge, nove usluge. Primjerice, ne možete imati usluge u oblaku, tzv. Cloud usluge, ako imate asimetričan DSL od maksimalno nekoliko megabita brzine jer jednostavno ne funkcionira. Propustili smo priliku ulagati u prave stvari. U optiku smo trebali ulagati kao država, umjesto što smo toliki novac sasuli u autoceste koje nam ustvari zjape prazne. Razmišljao sam bi li se moglo krenuti u neke projekte s optikom jer mi je odlično izgledalo i postojale su neke prilike, ali kad je to došlo na lokalne političke razine, zaključili smo da određene prepreke ne možemo svladati. U Hrvatskoj naprosto nemate podršku tamo gdje biste je morali imati.

NACIONAL: Znači li to da je politika najveća prepreka poduzetništvu?

Naravno da znači. Politika uopće ne razumije poduzetništvo. Suludo je to što se kod nas događa. Svatko donosi propise kako mu se prohtije i ne shvaća se da su takvim potezima napravili nešto veoma loše. Dakle, svi oni rješavaju svoje probleme na leđima poduzetnika. Evo, zadnji apsurd je da imamo i povjerenike za otpad. Gradimo savršenu zemlju gdje će sav otpad biti zbrinut. Dok u Londonu imam dvije košare, za otpad koji se reciklira i onaj koji se ne reciklira, kod nas moramo imati pet ili šest nivoa recikliranja. Tako poduzetnike i građane dodatno opteretiš da to razvrstavaju, pa još zaposliš povjerenika, pa je potrebno pribaviti tečajeve i certifikate da bi to se sav taj otpad na kraju utrpao u isti kontejner jer nisu riješili sistemsko pitanje. Smeta me dubinsko nerazumijevanje da poduzetnicima treba olakšati rad, da ih treba rasteretiti jer to znači veću konkurentnost. Ako ih se opterećuje nepotrebnim stvarima, to znači manju konkurentnost. Veći smo katolici od pape.

NACIONAL: Jeste li zato otvorili tvrtku u Londonu?

Nije jedini razlog. Otvorili smo tvrtku u Londonu i zbog reputacije. Naši najveći klijenti su stranci i želimo im olakšati kupnju naših proizvoda. Puno je lakše nešto prodati iz Londona i možemo dobiti puno više novca nego kad to isto prodajemo iz Hrvatske. Temelj takvog razmišljanja je činjenica da Hrvatska nema najbolju poslovnu reputaciju iako, s druge strane, ima reputaciju da ima kvalitetan kadar. Kombinirali smo najbolje od oba svijeta i klijentima se sviđa što imamo prodaju u Londonu, a razvoj u Hrvatskoj. Razmišljamo i o SAD-u jer je američkim tvrtkama najlakše kupovati u Americi. Razmišljamo o tome da PhotoMath potpuno preselimo u SAD.

NACIONAL: Znači li za vas kao tehnološku kompaniju što je ICT sektor ušao u Industrijsku strategiju Hrvatske kao ključni element gospodarskog razvoja?

Značio bi da imamo infrastrukturu koja to može podržati. Bojim se da te strategije nisu relevantne za praktične probleme.

NACIONAL: Zovu li vas političari i što traže od vas?

Naravno, da se malo poslikamo. Da ne bih bio nerealan, činjenica je i da je nama država pomogla jer smo od Hamag-Bicroa dobili sredstva koja nisu mala. No svima bi nam pomogli da uvedu neke konkretne mjere za olakšavanje poslovanja, a ne da se konstantno uvode nove birokratske prepreke. Smanjivanje poreza na više plaće je isto dobra mjera kao što je bilo smanjivanje poreza na visoke plaće. Da tako nismo konkurentni samo u segmentu u kojem su plaće najniže jer su tamo davanja državi najmanja. Nisam siguran koliko je pametno graditi konkurentnost na poslovima s najnižim plaćama.

NACIONAL: Koja mjera bi trenutačno bila najbolja za poboljšavanje konkurentnosti?

Olakšati ulazak u poduzetništvo, ali se to ne događa. Kod nas se ne pruža mogućnost otvaranja tvrtke preko interneta, za što je potrebno pet minuta, jer se svi boje da će netko muljati. Ne razumiju da će muljatori ionako uvijek muljati, ali da ovakvim načinom koče one poduzetnike koji bi htjeli pošteno raditi.

Zašto je tek nedavno uvedeno plaćanje PDV-a po naplati, a ne po izdanom računu za određeni dio poduzetnika? To je bio dobar potez, ali da je povučen prije deset godina, siguran sam da bi danas bilo više poduzetnika.

NACIONAL: Kako se nosite s velikom medijskom pozornošću i kako to utječe na vašu obitelj?

Ne utječe previše jer je pozornost usmjerena na projekt, a ne na mene osobno. Jedno vrijeme je bilo teško jer sam često bio na putu pa mi je to oduzimalo dosta vremena. Općenito imam dovoljno vremena za obitelj jer smo u tvrtki dosta dobro organizirani i ne moramo raditi 12-14 sati dnevno.

NACIONAL: Kritični ste prema domaćem obrazovnom sustavu. Planirate li djecu školovati vani?

Tema školovanja je dosta zanimljiva. Nisam zadovoljan onim što uče u školi, ali sam dosta zadovoljan školom kao okolinom u kojoj odrastaju. I u Hrvatskoj ima dobrih prilika za školovanje jer ima dobrih fakulteta iako, generalno gledajući, obrazovni sustav nije dobar. Vidjet ćemo što će oni htjeti kad za to dođe vrijeme.

NACIONAL: Branite li djeci korištenje tehnoloških novotarija i smatrate li da im treba ograničavati korištenje mobitela i računala?

Mislim da se budućnost nalazi u tehnologiji i da djeci ne treba uskraćivati pristup. Ali mislim da djeca trebaju uživati i u drugim aktivnostima poput sporta ili umjetnosti. Recimo, moj sin ide u dramsku grupu, kći se bavi skokovima u vodu. U slobodno vrijeme se igraju na tablet računalima i gledaju puno videa na YouTubeu. Svijet je drukčiji nego u vrijeme mog odrastanja i djecu treba podržati da ga najbolje shvate i iskoriste.