KANDIDATKINJA ZA PREDSJEDNICU RH govori o svojem rješenju za drugačiju Hrvatsku bez političke trgovine i korupcije te objašnjava zašto aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović smatra licemjernom, kao i aktualnu vladu na čelu s Andrejem Plenkovićem
Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, potaknuta po njoj pogrešnim angažmanom države u aferi Agrokor, ušla je u politiku osnivajući političku stranku Start. S njom je izgubila na izborima za Europski parlament, ali sada je najavila kandidaturu na predsjedničkim izborima. U razgovoru za Nacional svojedobno je izjavila da zbog angažmana aktualne vlade u Agrokoru Hrvatsku doživljava kao okupiranu državu.
Dalija Orešković presudila je vladi Tihomira Oreškovića kada je zaključila da je Tomislav Karamarko, tadašnji prvi potpredsjednik vlade, ali i predsjednik HDZ-a bio u sukobu interesa. Vlada je pala jer je Povjerenstvo zaključilo da je Karamarko bio u sukobu interesa u aferi Konzultantica. No vjerojatno nitko tada nije mogao ni zamisliti da bi se Tomislav Karamarko na Povjerenstvo obrušio na način na koji je to već više puta učinio aktualni premijer Andrej Plenković, čiji je posljednji neprimjereni napad na tu instituciju uslijedio prošlog petka na izvanrednoj press konferenciji. Motiv za premijerov istup bila je odluka Povjerenstva da je Plenković povrijedio načelo savjesnog i transparentnog postupanja jer je propustio deklarirati svoju kumsku povezanost s Igorom Pokazom kada ga je predlagao za veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu.
NACIONAL: Kako ocjenjujete burnu reakciju premijera Andreja Plenkovića na odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da je bio u sukobu interesa u slučaju imenovanja Igora Pokaza, njegova kuma, za veleposlanika u Londonu?
Svojom reakcijom na sasvim ispravnu odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Andrej Plenković je skinuo karakternu masku s kojom nas je sve zavarao. Sada je jasno da on nije moderni europski političar, već tipičan HDZ-ovski autokrat kojem su različiti, lakši ili teži oblici zlouporabe javne dužnosti osnovno sredstvo opstanka na vlasti. Da podsjetim, na Općem saboru HDZ-a 28. svibnja 2016. upravo je Andrej Plenković bio taj koji je Tomislavu Karamarku povodom afere Konzultantica uputio ove riječi: „Od modernih političara očekuju se najviši standardi transparentnosti, odgovornosti i integriteta, što je preduvjet za kredibilno političko djelovanje.“ Slučaj imenovanja Igora Pokaza za veleposlanika, kao i drugi predmeti koji se protiv Andreja Plenkovića još uvijek vode pred Povjerenstvom, puno su teži oblici krivnje od svega onog što se Tomislavu Karamarku stavljalo na teret. Karamarko je bio tek u potencijalnom sukobu interesa jer odluke koje je on zagovarao nisu donesene, a Plenkovićev sukob interesa je već realiziran, dakle stvaran a ne potencijalan. Netko je njegovim radnjama ostvario korist. Da je bilo tko u HDZ-u vjerodostojan, sada bi Andreja Plenkovića pozvali da podnese ostavku.
NACIONAL: Najavili ste bitku na izborima za predsjednicu Hrvatske, a za to ćete trebati prikupiti i 10.000 potpisa građana u samo 12 dana. Potpora vam se, međutim, strmoglavila. S 12 posto anketne potpore prije tri-četiri mjeseca pali ste ispod 2 posto, na razinu statističke pogreške. U takvim okolnostima, ima li smisla vaša kandidatura?
Ako i ne pobijedim na predstojećim izborima, uvjerena sam da ću na kraju pobijediti. Dovoljno sam mlada, ali i uporna da će prije ili kasnije moj politički projekt uspjeti jer je potreban ljudima, a građani Hrvatske to će kad-tad shvatiti. Uvjerena sam u to, a borit ću se da to dokažem već na ovim predsjedničkim izborima. Moje političko djelovanje proizilazi iz motivacije, a potom i programa. Nemojte smetnuti s uma da sam jedina kandidatkinja ili kandidat za predsjednicu ili predsjednika koja već ima gotov program otipkan na više od 30 stranica. On proizilazi iz spoznaje da je način na koji država i društvo funkcioniraju potpuno pogrešan. Stoga želim skinuti masku s te činjenice i zato je moje geslo „predsjednica bez maske“. Tu ne govorim o svom licu, nego o licemjerju aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i aktualne vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem. Govorim o načinu na koji je organizirana država i društvo, o načinu na koji se donose i provode zakoni kroz političku trgovinu i korupciju. To razotkrivam. Postavljam dijagnozu i nudim konkretna rješenja. To je moj plan za Hrvatsku.
NACIONAL: Ali ta vaša dijagnoza odavno je postavljena i svima jasna. S druge strane, kako možete nuditi rješenja kada kao predsjednica nemate nikakve ovlasti, kada je uloga predsjednika u izvršnoj vlasti svedena na fikus?
Kako možemo očekivati od građana da poštuju svoje obveze ako se svojih obveza i odgovornosti ne pridržava vrh vlasti. Netočno je da predsjednik države nema nikakve ovlasti i da je njegova funkcija beznačajna.
‘Plenković je skinuo masku s kojom nas je sve zavarao. Jasno je da on nije moderni europski političar, već tipičan HDZ-ovski autokrat kojemu su razne zlouporabe javne dužnosti sredstvo opstanka na vlasti’
NACIONAL: Što je netočno u činjenici da je uloga predsjednika svedena na fikus?
Problem je bio u tome što smo dosad imali beznačajne osobe na toj dužnosti. Predsjednik ima i obvezu brinuti o funkcioniranju demokratskog sustava u državi.
NACIONAL: Tvrdite da su predsjednici Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ivo Josipović bili beznačajne osobe?
Ovako, da pojasnim. Govorim o ustavnim ovlastima nakon 2000., kada je promijenjen ustav nakon što je umro predsjednik Franjo Tuđman. A da predsjednik itekako ima ovlasti dokazao je predsjednik Stjepan Mesić kada je umirovio 10 generala, jer su umjesto demokratskih institucija generali htjeli voditi državnu politiku.
NACIONAL: U čemu je bio problem s promjenom ustavnih ovlasti predsjednika? Umjesto polupredsjedničkog 2000. uveden je parlamentarni politički sustav.
Točno je da su tada s razlogom ovlasti predsjednika bile bitno reducirane. To je bio dobar iskorak u uspostavi demokratskih standarda. Formalno je uspostavljen dobar odnos ravnoteže moći između dviju grana izvršene vlasti: vlade i predsjednika države. Taj je balans u načelu dobro osmišljen. Ne bih željela kritizirati predsjedničke mandate Stjepana Mesića, Ive Josipovića i Kolinde Grabar-Kitarović. Dvije dominantne političke stranke, HDZ i SDP, nametnule su tezu o predsjedniku države kao fikusu. Mislim da su Ivo Josipović, a pogotovo Kolinda Grabar-Kitarović, a na istom je tragu danas i Zoran Milanović, samo opravdavali tu tezu. Točno je, doduše, da Milanović ima karakter, ali se osim toga od njega ne može ništa više očekivati. Kolinda Grabar-Kitarović predstavnica je plavog političkog kartela, a Milanović predstavnik crvenog političkog kartela. A karteli su, po definiciji iz ekonomije, oblik sporazumnog udruživanja istorodnih konkurentskih kompanija koje tako ostvaruju monopol da bi ostvarili dobit. U konkretnom slučaju, HDZ i SDP ostvaruju politički monopol u Hrvatskoj.
NACIONAL: Zašto ih nazivate kartelima? Je li zato što dominiraju političkom scenom u Hrvatskoj, ali to je i neuspjeh drugih političkih opcija?
Zato što to znači i dogovaranje, u pravilu, ispod stola radi vlastitih interesa, a ne zbog interesa onih o kojima bi trebalo voditi brigu. To je trgovanje o podjeli državnih sinekura kao i o podjeli proračunskog novca za pojedinačne interese i projekte.
NACIONAL: Napadate Milanovića, a on je bio ključan političar koji je baš vama pomogao da postanete predsjednica Povjerenstva.
Ne znam je li i koliko pomogao. Nije bio u saborskom odboru koji bira predsjednika ili predsjednicu Povjerenstva niti sam imala ikakav nagovještaj da me on podržava.
NACIONAL: Neki tvrde da ste baš vi bili njegov favorit.
Milanović u tom trenutku o meni nije znao ama baš ništa. Nije ni mogao znati. Te teze su baš ono što je krivo u ovoj državi. I tu smo pali na ispitu. To je ono što nismo napravili dobro kada smo stvarali državu. Danas kada razgovaramo Dan je neovisnosti od kojeg ćemo vjerojatno odustati. Pretpostavljam da ga zadnji put obilježavamo. Gdje smo pogriješili, što smo propustili? U svijesti naših građana ta neovisnost je riječ koja prazno odjekuje. Zašto? Da bismo imali državu moramo imati i neovisne institucije, neovisno pravosuđe. Na tome se u protekla tri desetljeća uopće nije radilo. Intencije dvaju političkih kartela je da državu i neovisne institucije, kao što je pravosuđe, kao što je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, imaju pod svojom kontrolom.
NACIONAL: Ali ipak postali ste predsjednica Povjerenstva u vrijeme kada je Milanović bio premijer i kada je kontrolirao saborsku većinu.
Tko je mene odabrao na čelo Povjerenstva? Onaj tko je u tom trenutku za to bio zadužen. A izabrana sam zbog preuzete obveze RH u pregovorima za članstvo u Europskoj uniji. To je bio važan uvjet u pregovaračkom procesu. U suprotnom, nikad ne bih bila izabrana jer ta institucija ne bi ni postojala. Ne smatram da ikome išta dugujem, a to sam kroz svoj mandat i dokazala. To je kapital koji sam izgradila i ostavila novom sazivu Povjerenstva u nasljeđe. I za novu predsjednicu povjerenstva Natašu Novaković bi se moglo reći da ju je izabrao Andrej Plenković i HDZ.
‘Kolinda Grabar-Kitarović predstavnica je plavog, a Milanović crvenog političkog kartela. A karteli su oblik udruživanja istorodnih konkurentskih kompanija koje ostvaruju monopol radi dobiti’
NACIONAL: Ali zar i to nije točno?
Ista situacija kao i u mom slučaju. Odabrao ju je onaj koji je u tom trenutku za to bio zadužen u Saboru.
NACIONAL: Natašu Novaković pojedini krugovi u HDZ-u pokušavaju na sve moguće načine diskreditirati pa čak i pričama da se ona uključila u unutarstranački obračun i da zato propituje premijerovu ulogu u aferi Borg i slučaju Pokaz. Kako gledate na to?
Krivo, krivo. Svi koji imaju takve teze nanose štetu instituciji, državi i građanima. Nataša Novaković je prepoznala važnost te institucije i u tome je njezina vrijednost i veličina, možda veća nego moja. Postavila sam temelje te institucije i čvrsto ih sagradila, a ona je prepoznala koliko je važno za jednu krnju demokraciju kao što je to Hrvatska sada, da ta neovisna institucija očuva svoje poslanje i dosad ostvarene rezultate. Za to se bori. Pokazala je integritet, autonomiju i nastoji sačuvati reputaciju koju to državno tijelo ima. Ja sam postavila temelje. Iako sam bila jedna od pet kao što je sada Nataša Novaković jedna od pet članova Povjerenstva, uvijek je prvi među jednakima taj koji će svojom energijom, vizijom, znanjem i autoritetom unutar grupe postići rezultat ili podbaciti. Mislim da sam time što sam postavila i izgradila praksu jedne nove institucije s gotovo nikakvim ovlastima pokazala da i takvo, zapravo, nikakvo državno tijelo kada radi posao profesionalno i odgovorno može postići dobre rezultate.
NACIONAL: No tih rezultata ne bi bilo da nije bilo javnosti i medija koji su vas pratili.
Taj dio bio je ključan. Mediji su odigrali presudnu ulogu u prepoznavanju važnosti tog tijela i izgradnji povjerenja u samu instituciju. Danas mediji spašavaju Povjerenstvo od političke eutanazije koja bi se odavno dogodila da nema snažne podrške javnosti i medija.
NACIONAL: Kako će Nataša Novaković izaći iz aktualnog problema? Premijer Plenković sada je spriječio istragu svojih slučajeva ustvrdivši da je i ona u sukobu interesa, a nema precizno definirane institucije u državi koja bi mogla riješiti tu dvojbu. To je vezano i za aferu Borg u Agrokoru.
Afera Borg nije jedini predmet s kojim ima problema premijer Plenković. Ima ih nekoliko. Jedan je afera Borg koju je ubio pravosudni sustav i Ustavni sud. Državno odvjetništvo je odbilo otvoriti istragu je li bilo počinjenja kaznenog djela uz obrazloženje da je u konačnici zakon koji mi kolokvijalno nazivamo lex Agrokor usvojio Sabor, pa da je time dao blagoslov za sve one malverzacije i pogodovanja. Dogodila se besprizorna zarada različitih savjetnika u tom navodnom spašavanju Agrokora, problem nisu riješili, ali to je samo margina, a ne glavna posljedica te operacije.
NACIONAL: Ako je to margina, što je onda suština te priče o Agrokoru?
Što je uistinu sporno? Imali smo kompaniju koja je možda imala poteškoće u poslovanju, ali i svoj način rješavanja tih poteškoća. Ostavimo na stranu je li Agrokor nastao kao nečiji politički projekt, što vjerojatno jest. Ostavimo na stranu i to je li on bio ogledni primjer ortačkog kapitalizama, kao što je bio. Je li kada je Agrokor narastao zakazala država sa svim svojim institucijama i kontrolnim mehanizmima? Jeste. Je li Agrokor plaćao istu cijenu za zakup poljoprivrednih površina kao i koncesije za pitke vode kao drugi na tržištu? Vrlo vjerojatno nije.
NACIONAL: Što je onda sporno?
Sporan je trenutak kada je Plenković kao predsjednik Vlade osjetio miris brze i lake zarade na kompaniji koja se u tom trenutku nalazila u poteškoćama. Ivica Todorić uporno tvrdi da je imao način kako bi riješio tu problematičnu situaciju. Je li Todorić bio u pravu ili ne nikada nećemo saznati, jer se država potrudila da se priča koju bi on ispričao ne čuje.
‘Afera Borg nije jedini predmet s kojim ima problema premijer Plenković. Ima ih nekoliko’, tvrdi bivša predsjednica povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
NACIONAL: Branite li Todorića?
Nemam takvu namjeru. Već sam rekla da je bilo puno toga sporno u načinu na koji je Agrokor nastajao. Ključni je problem bio u tome što nismo imali neovisnost državnih tijela, nadzornih i kontrolnih mehanizama, koji će postupati u skladu sa svojom zadaćom i ovlastima. Ali Plenković je odlučio izvaninstitucionalno oformiti jednu grupu, zvali ju mi ortacima, interesnom zajednicom ili koruptivnim kartelom, ostaje na članovima grupe Borg da sami sebe definiraju. Plenković im je dao za pravo da, suprotno Zakonu o Vladi, u tajnosti pod okriljem noći osmisle jedan novi zakon koji je najviše koristi donio njima samima.
NACIONAL: Tko je bio ključna figura u osmišljavanju tog zakona?
Otkud bi mi to mogli znati. Možda odvjetnički ured Borisa Šavorića. Možda su to samo prema vani vidljive figure, a glavni um ovog podlog plana je vjerojatno bio onaj koji je na prodaji vrijednosnih papira najbolje prošao. Da je DORH išao u otvaranje istrage mogao je to otkriti, ali istraga nikada nije otvorena. Trebalo je vidjeti tko je u tom trenutku i kome prodavao vrijednosne papire i na tome ostvario profit. Savjetničke usluge u toj operaciji bile su samo vrh sante leda. Znamo, doduše, da su savjetničke usluge bile enormne. Na njih je potrošeno milijun od pet milijuna eura od ukupnog, inicijalnog roll-up kredita. Ključ je u onome što je nastalo promjenom vlasništva kompanije.
NACIONAL: Jesu li onda najveći dobitnici ruske banke koje sada imaju dominantno vlasništvo u Fortenovi, novoosnovanoj tvrtki nakon gašenja Agrokora?
Nikada ni to nećemo saznati zato što poslovanje i način restrukturiranja Agrokora neće biti transparentno. Neće biti omogućena kontrola nadležnih državnih institucija, iako je Agrokor tim zakonom postao tvrtka od posebnog javnog interesa, što je obvezivalo Vladu na transparentan postupak i na kontrolu sudbene vlasti. No to je samo na papiru tako. U stvarnosti je Agrokor postao ogledni primjer otete države od strane koruptivnih političkih i ekonomskih elita. Dakle, zakon o Agrokoru osmislila je uska skupina ljudi koja za to uopće nije imala ovlasti.
NACIONAL: Kako je mogla raditi ako nije imala ovlasti?
Skupini Borg nije se smjelo dopustiti da to rade. U Zakonu o Vladi ne postoji mogućnost osnivanja neformalne radne skupine. Dopustite da protumačim. Način na koji je donijet tzv. lex Agrokor je bio primjer na kojem je kompletni pravni sustav jedne države pao. Zakon o Vladi kaže u člancima 23. i 24. da Vlada može imenovati savjetnike ili stručnu radnu skupinu za pojedina pitanja, davanja analiza, za osmišljavanje prijedloga zakona. Međutim, to se radi tako da Vlada u kojoj sjede predsjednik Vlade, potpredsjednici i ministri o tome donese odluku. Da bi netko bio član radne skupine koja pomaže Vladi u rješavanju određenog problema i predlaganja zakonskih rješenja, taj za taj posao mora imati ovlaštenje. Mora postojati dokument koji se zove ‘’odluka Vlade’’. Takav akt ne postoji niti je ikada postojao u odnosu na skupinu Borg. Vlada Republike Hrvatske nikada nije ovlastila Šavorića ili bilo kojeg drugog člana skupine Borg da se petlja u državne poslove. To je lopovluk u kojem je Vlada ponizila zakone i institucije ove države, a moć upravljanja i donošenja odluka nezakonito prenijela u ruke stranog krupnog kapitala. Time Vlada nije zaštitila nacionalni interes, nego ga je izdala.
NACIONAL: Vlada je ipak ovlastila Antu Ramljaka za posebnog povjerenika u Agrokoru.
I prije nego što je postao Vladin povjerenik, Ramljak je bio član skupine Borg koja je osmislila što će napraviti s Agrokorom, a da za to nije imala nikakvu službenu ovlast. To je, dakle, glavni problem. Državno odvjetništvo je tada napravilo neoprostivu pogrešku kada se u obrazloženju rješenja o odbacivanju kaznene prijave, koju je podnio Živi zid, poslužilo tom netočnom i lažnom formulacijom da je skupina Borg bila „neformalna radna skupina“. To u hrvatskom pravosudnom sustavu ne postoji kao pojam. U pravnom sustavu Hrvatske ne postoji mogućnost da itko bude član „neformalne radne skupine“. Članovi Borga, kao neformalne radne skupine, nisu smjeli moći osmisliti bilo kakav zakon, bio on u najboljem interesu svih nas. A ne samo da su osmislili zakon, nego su osmislili takav zakon koji je baš njima i s njima interesno povezanim osobama donio najveću financijsku korist. To je ono što im je omogućio Plenković i tu je pala pravna država.
‘Predsjednik Vlade provodi brutalan politički pritisak na rad neovisnih državnih tijela i opstruira njihov rad. Visokopozicionirani sudac bježi od policijskih presretača. Svi socijalni sustavi su pred kolapsom’
NACIONAL: Je li to primjer političke korupcije?
To je primjer čiste političke korupcije na najvišoj državnoj razini. Ono što se prije godinu dana nije znalo, a danas se zna to je da je stanje u državi puno gore nego što je bilo u trenutku koji je mene potaknuo da se uključim u politički život. Preko svega se olako prešlo, a priča oko Agrokora pada u zaborav. Svi ovi glasovi dobavljača Agrokora koji se danas bune, jer nisu prošli onako kako su misli da će proći, sada su samo uzaludna vika koja neće imati nikakva odjeka, umjesto da je to bio vatromet koji će potaknuti ljude na pobunu. Gubitnici su pojedini dobavljači, ali i svi ostali građani. Problem je, međutim, što su ti dobavljači pristali biti gubitnici, kao što smo na to pristali i svi mi ostali građani.
NACIONAL: Ali ja nisam pristao biti gubitnik. Uostalom, nitko me ništa nije pitao, ali dobavljači su bili pitani.
Dobavljači su mislili da će ostvariti svoj privatni interes, a nije ih tada bilo briga za javni interes. Priča o Agrokoru je ogledalo svih nas, pa i mene. Nismo ni vi ni ja trgovali mjenicama bez pokrića, nismo imali koristi od toga, ali smo dio istog puzzlea koji je dopustio da nam se sve ovo događa. Zašto govorim da je priča o Agrokoru ogledalo svih nas? Dobavljači su pristali na pogodbu koja je sveukupno bila prijevara. Većina građana zatvara oči nad onim na što se ne bi smjelo pretvarati da se ne vidi. Svi to čine samo zato što u tome prepoznaju i neki svoj mali, pa makar i najsitniji osobni interes. U takvom okruženju živimo i tonemo. To može objasniti i genezu rejtinga koji imaju predsjednički kandidati HDZ-a i SDP-a.
NACIONAL: Što kažete o Miroslavu Škori, kandidatu iza kojeg je stao i oporbeni Most, a opasno se približava rejtingom Milanoviću i Kolindi Grabar-Kitarović? Počeo je ugrožavati i predsjednicu kao kandidatkinju HDZ-a?
Tvrdim da su Škoro i Kolinda Grabar-Kitarović ista knjiga, samo različita poglavlja te knjige. Razlika je samo u tome što Škoro dobro pjeva, a kad pjeva, pjeva trijezan.
NACIONAL: Mislite li da predsjednica loše pjeva?
Ne bih uopće govorila o predsjedničinom pjevanju, nego o njenim potezima kad je pjevala. Tim povodom sam već rekla da u državi imamo poremećaj demokracije, a stanje svijesti predsjednice mogu opisati samo kao poremećaj. Predsjednica se obratila malim intervjuom na HRT-u, u kojem je opširno objasnila kako je unaprijedila svoje vokalne sposobnosti slušajući savjete jednog popularnog hrvatskog pjevača, Jacquesa Houdeka i pričala je o tome kako nema dovoljno mogućnosti vježbanja.
Sabor i izvršnu vlast ucjenjuju osobe s teškim korupcijskim optužnicama. Stabilnost vlasti održava podmukla i trula politička trgovina i kupljeni glasovi na trošak poreznih obveznika. Predsjednik Vlade provodi brutalan politički pritisak na rad neovisnih državnih tijela i opstruira njihov rad. Visokopozicionirani sudac bježi od policijskih presretača. Svi sustavi koji bi trebali skrbiti o socijalnoj sigurnosti građana su pred kolapsom. Za tri mjeseca Hrvatska preuzima predsjedavanje Europskom unijom, i to potpuno nespremna. O tome bi aktualna predsjednica trebala govoriti, a ne trabunjati o napretku svojih vokalnih sposobnosti. Koga briga kako ona pjeva, to ne zanima hrvatske građane.
NACIONAL: Možda će dobiti izbore baš zato što pjeva, ali i zato što je kao vatrena navijačica posjećivala svlačionicu nogometaša na SP-u u Rusiji?
Dobit će izbore zavisno od toga koliko će iza nje stajati logistika i financije HDZ-a. Neće ih dobiti ako se to HDZ-ovo biračko tijelo raskoli i podijeli na podršku njoj i Škori. To je lako moguće.
Komentari