Branko Roglić, vlasnik tvrtke Orbico i predsjednik nadzornog odbora Hrvatske udruge poslodavaca, bori se s ekonomskim posljedicama krize izazvane epidemijom koronavirusa na dva fronta. Spašava vlastitu tvrtku s 8500 zaposlenih, ali nastoji u suradnji s Vladom hrvatsko gospodarstvo, odnosno privatni sektor učiniti održivim. Transnacionalnu kompaniju Orbico osnovao je u Švicarskoj 1987. s Nijemcem Emilom Byrom, rođenim u Češkoj. Emil Byra pobjegao je iz Češke kada su Rusi 1968. tenkovima ugušili Praško proljeće. Firmu su, kako je rekao u razgovoru za Nacional, osnovali sa 60.000 njemačkih maraka Roglićeve ušteđevine te puno entuzijazma i vjere u slobodno tržište. Roglić kaže: „Emil i ja smo se kasnije poslovno razišli. On se nastavio baviti nekretninama, ja distribucijom i turizmom, ali ostali smo prijatelji.“

Kada je predsjednik SIV-a Ante Marković u Jugoslaviji omogućio otvaranje privatnih tvrtki, Roglić je bio jedan od petorice koji su se registrirali prvog dana. Osim za Vartu, tvornicu baterija, radio je i distribuciju za njemačku kozmetičku kuću Ellen Betrix i američku multinacionalnu kompaniju Procter & Gamble kada je kupila Ellen Betrix. Američka multinacionalna uzela ga je za partnera. Roglić, rođen 1943. u Makarskoj, bio je sudionik Hrvatskog proljeća, a politički uzor mu je bio Miko Tripalo, čiju je rodnu kuću i obnovio. Diplomirao je na elektrotehničkom fakultetu u Splitu, a prvi mu je posao bio u splitskoj Industriji za radio-elektriku IRET, u kojoj je bio komercijalni direktor do Hrvatskog proljeća, kada je i on ocijenjen nepoćudnim u nekadašnjem političkom sustavu.

NACIONAL: Kako ocjenjujete prošlotjedno obraćanje građanima predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića o krizi izazvanoj epidemijom koronavirusa?

Obojica su dobro reagirali. Njihova kohabitacija dosad je dobro funkcionirala unatoč njihovim ideološkim razlikama. Oni su političari koji će nas približiti Europi. Mi smo geografski oduvijek bili dio Europe, a njih dvojica imaju potencijal da nas i kulturološki i ekonomski smjeste u taj civilizacijski prostor. Njihove reakcije bile su pravovremene, a obraćanjem javnosti izrazili su brigu koja je sukladna ugrozi koja nas je snašla. Njihova otvorena komunikacija ohrabruje.

NACIONAL: Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a) Davor Majetić rezerviran je prema aktualnim mjerama vlade Andreja Plenkovića. Slažete li se s njim?

Sigurno da u ovakvoj situaciji ne mogu svi biti zadovoljni tim mjerama. Ovih 60-ak mjera za pomoć ugroženim poduzećima sigurno će tijekom vremena biti dopunjene i prilagođene situaciji na tržištu. Glavna primjedba Hrvatske udruge poslodavaca je da želimo otpis, a ne samo odgodu plaćanja obveza. Otpis bi smanjio štete koje su ionako neizbježne, a odgoda plaćanja odgodila bi problem i opteretila hrvatsko gospodarstvo koje će i bez toga biti u problemima. Štete će svakako biti, ali otpis obveza i slijedom njih izbjegavanje nagomilavanja dugova omogućio bi brži oporavak. Kad bi tu štetu pokrila Vlada, omogućilo bi se dugoročno održivo poslovanje ugroženim poduzećima, pogotovo onima koja se bave turizmom i prometom.

NACIONAL: Kao predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske udruge poslodavaca odgovorni ste ne samo za vašu tvrtku Orbico, nego i za cjelokupni privatni sektor u Hrvatskoj. Postali ste najodgovornija osoba za sve privatne kompanije u državi. Kako koordinirate aktivnosti u ovoj krizi?

Moje ovlasti predsjednika NO HUP-a nisu baš tako velike. Naša predsjednica Gordana Deranja i glavni direktor Davor Majetić cijelo vrijeme su u kontaktu s Vladom, posebno s Ministarstvom gospodarstva. Oni su ozbiljni ljudi i dobro rade taj posao.

‘Otpis dugova smanjio bi štete koje su ionako neizbježne, a odgoda plaćanja koje predlaže Vlada odgodila bi problem i opteretila hrvatsko gospodarstvo koje će i bez toga biti u problemima’

NACIONAL: Mislite li da Hrvatska može biti na razini Kine u reakciji na epidemiju? Kina je drugo najmoćnije gospodarstvo na svijetu s više od milijardu i tristo tisuća stanovnika.

Nadam se da ćemo pravovremenom reakcijom i mjerama postići isti rezultat kao i Kina, od koje smo dobili određene informacije koje će nam povećati šanse u borbi protiv koronavirusa.

NACIONAL: Kakav je odgovor hrvatske vlade na probleme?

Vlada, zdravstvo i obrazovanje do sada su dobro reagirali. Obrazovanje se prebacilo na on line opciju. Donedavno je to bila znanstvena fantastika, a sada dokazujemo da i to možemo, da je Hrvatska i za to sposobna. Dokazali smo da smo se modernizirali. To je bilo nezamislivo sve dok nas nužda nije prisilila na tu opciju.

NACIONAL: Što konkretno očekujete od mjera?

Održavanje zaposlenosti i pomoć firmama da ostanu dugoročno održive na tržištu. Bit će vrlo važno procijeniti kome će ta financijska injekcija pomoći, a kome ne.

NACIONAL: Koliko u tome može pomoći Hrvatska udruga poslodavaca?

HUP je u svakodnevnom kontaktu sa svojim članovima koje upoznaje s mjerama i njihovim primjenama. HUP će i dalje sudjelovati u konzultacijama s Vladom i sindikatima putem Gospodarsko-socijalnog vijeća.

NACIONAL: Virus je napravio i malo čudo u pozitivnom smislu, ali kako će se to odraziti na ekonomiju? Bankomati su se već počeli prazniti, a u banke se sve teže ulazi. Čeka se u redovima pred ulaznim vratima banaka.

To ne bi smio biti problem, ali situacija će se komplicirati više u gospodarstvu nego u bankarskom sektoru. Vladine mjere mi se zasad čine dobre. Jedino što mi je u njima neprihvatljivo to je odgoda plaćanja, a ne otpis obveza. To ne prihvaćam. Nije dovoljna odgoda plaćanja, nego je potreban potpuni otpis dugovanja. Ako neka firma ne radi, onda ona ne može zaraditi ni za to najavljeno odgođeno plaćanje obveza. Mora se donijeti odluka o otpisu obveza i pratećih dugova.

NACIONAL: Zašto? Nije li to ipak ustupak kompanijama i privrednim subjektima u privatnom sektoru?

Privatni sektor je najveći dio gospodarstva i generator razvoja. Odgodom bi se ti dugovi samo nagomilavali tri-četiri mjeseca. Rezultat bi bio isti. Opteretili bi gospodarstvo, samo bi se to dogodilo malo kasnije. Ako netko nije radio, nema novca da plati troškove, bez obzira na to što su oni odgođeni. Europa je predvidjela investirati 37 milijardi eura za pomoć gospodarstvu. I Hrvatska će sigurno dobiti dio tog novca. Premijer Andrej Plenković planira 40 milijardi kuna injektirati u gospodarstvo, a dio tog novca će vjerojatno dobiti iz predviđenih sredstava Europe.

NACIONAL: Vi očekujete da taj novac neće biti namijenjen novim investicijama, nego za pokrivanje gubitaka postojećim tvrtkama zbog epidemije koronavirusa?

To bi trebalo biti namijenjeno održavanju poslovanja koje je ugrozila epidemija. Želimo napraviti dugoročno održivo gospodarstvo. Ne možemo sebi dozvoliti prekid poslovanja od tri-četiri mjeseca, a da se na to mjerama ne reagira. U protivnom bi bilo nemoguće obnoviti poslovanje poduzeća.

NACIONAL: Kakav je vaš uvid u trenutnu situaciju?

Smatram da je Vlada dosad učinila ono što je mogla, ali će ona i dalje morati pratiti situaciju i dopunjavati mjere. HUP će, kao i dosad, u tome sudjelovati.

NACIONAL: Na makro razini otpis dugova su tražili i Grci kad su bili pred bankrotom, pa nije bilo volje da im se iziđe ususret. S druge strane, sada će se i Italija, koja je ionako imala visoki javni dug od 150 posto BDP-a, naći u još goroj situaciji od Grčke, a jedna je od najvećih pet ekonomija u Europskoj uniji. Mogu li se otpisivati dugovi?

Grčka je bila druga priča. Grci su imali veće mirovine od onih u Njemačkoj, zapošljavanja u državnoj upravi prema političkoj podobnosti nadrasla su ekonomske mogućnosti zemlje, a Njemačka im je, kao najsnažnije gospodarstvo u eurozoni, trebala slati novac da bi plaćala grčke dugove.

‘Aktualne vladine mjere će održati zaposlenost i pomoći firmama da ostanu dugoročno održive na tržištu. Bit će vrlo važno procijeniti kome će ta financijska injekcija pomoći, a kome ne’

Sada je posve drugačija situacija. Riječ je o višoj sili, pandemiji koja je zahvatila cijeli svijet. Ako gospodarstvo u Hrvatskoj želimo učiniti održivim, onda bi se razdoblje od tri do četiri mjeseca trebalo pokriti izvana, odnosno intervencijom države i otpisom dugova.

NACIONAL: Bi li za to ključnu ulogu trebala odigrati Hrvatska narodna banka osiguravajući likvidnost hrvatskim tvrtkama tiskanjem novca, emisijom nacionalne valute kune?

Nikako tiskanjem novca. Hrvatska narodna banka (HNB) glavna je financijska institucija koja bi sada preko svojih rezervi trebala osigurati likvidnost hrvatskim bankama, a one pak gospodarstvu, to jest ugroženim firmama, po znatno nižim kamatama.

NACIONAL: No s obzirom na aktualnu odluku hrvatske vlade za ulazak u eurozonu, odnosno uvođenje eura umjesto kune, HNB sada ima obvezu poštovati naputke Europske središnje banke (ECB).

Mislim da u postojećoj situaciji i Europska središnja banka mora pokazati razumijevanje. U suprotnom besmisleno je uvoditi euro kao valutu u Hrvatsku. HNB mora dati sredstva bankama da one s vrlo jeftinim sredstvima interveniraju u gospodarstvo. Da otpišu dugove tamo gdje je to nužno, a gdje treba manja intervencija tamo će internirati jeftinim kreditnim sredstvima.

NACIONAL: Osim otpisom dugova, kako banke mogu još reagirati?

Reprogramom kredita uz minimalne kamate.

NACIONAL: Kamate su ionako već postale negativne.

Točno tako. To se već svodi i na to da morate plaćati bankama zato što vam čuvaju novac. Pojednostavljeno, to je to.

NACIONAL: Kako se vaša kompanija Orbico koja posluje u 20 država, nosi s problemima u ovoj kriznoj situaciji?

Orbico je najveći distributer u Europi, a djelujemo u više kategorija. Distribuciji robe široke potrošnje, kozmetike i parfema, profesionalnih preparata za njegu kose i u turizmu. Djelujemo u dvadeset zemlja. Uz Hrvatsku i države bivše Jugoslavije, tu su i Albanija, Bugarska, Rumunjska, Moldavija, Češka, Slovačka, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Njemačka, Austrija, Ukrajina, Rusija i Bjelorusija. Najviše razmišljamo o plasmanima u Ukrajini, Rumunjskoj i Poljskoj. To su velike države. U njima imamo perspektivu razvoja i na njih ćemo se koncentrirati u sljedećem razdoblju. Ukupni prihod Grupe u prošloj godini je bio 2,38 milijardi eura. U aktualnoj situaciji s koronavirusom, najveća nam je briga zdravlje naših 8500 zaposlenika. U svim državama smo donijeli mjere da svi zaposlenici, osim voditelja sektora, rade iz svojih domova. Skladišta umjesto u dvije smjene rade u tri smjene. Svako skladište ima jednu smjenu u rezervi. S dobavljačima smo dogovorili pojačani lager onih roba koje su trenutno na tržištu najtraženije. Sve prostore redovito dezinficiramo, uključujući i 3000 vozila koje koristimo za dostave.

NACIONAL: Na toliki promet računate unatoč ekonomskim posljedicama od epidemije koronavirusa?

Nadam se da nas neće teže pogoditi. Kriza nam je najviše pogodila turizam i kozmetiku. Tu nam je promet znatno manji nego s robama široke potrošnje. Dakako, ako se kriza ne produlji na cijelu godinu, a nadam se da će ona završiti do lipnja.

NACIONAL: Postoje, međutim, procjene da bi se ekonomske posljedice epidemije mogle produljiti i na sljedeću, 2021. godinu.

Znam i za te procjene, ali vjerujem da ta kriza neće biti istog intenziteta pa da ćemo moći raditi uz određene mjere opreza. Život neće stati.

‘Premijer Plenković planira 40 milijardi kuna injektirati u gospodarstvo, a dio tog novca će vjerojatno dobiti iz predviđenih sredstava Europe koja će investirati 37 mlrd. eura za pomoć gospodarstvu’

NACIONAL: Jesu li vam skladišta puna robe? To se u ekonomiji obično ne smatra poželjnim, ali bilo bi poželjno u situaciji problema s dostavom i zatvaranja državnih granica.

Nismo povećavali lager robe u skladištima, osim onih roba koje su trenutno najpotrebnije. Međutim, dogovorili smo s dobavljačima da ćemo s obzirom na otežane mogućnosti dostave u konvojima, dostaviti dovoljno robe do konca svibnja na zajednički trošak.

NACIONAL: Pred zavodima za zapošljavanje pojavili su se redovi jer ljudi dobivaju otkaze. Otpuštate li vi vaše radnike?

Orbico neće nikoga otpustiti. S druge strane, razumijem one poslodavce koji moraju otpuštati radnike jer su pred zidom. Moraju to učiniti da bi poslovno preživjeli. Još nisu počele djelovati mjere koje bi spriječile otpuštanje. Negdje se otpuštanja ljudi čak i uz mjere Vlade neće moći spriječiti. Recimo firme u turizmu, restorani, hoteli…

NACIONAL: I vaš Orvas djeluje u tom turističkom sektoru.

U tom je sektoru vrlo teško zadržati sve ljude. Tu će Orvas korištenjem mjera pokušati održati zaposlenost. Orvas ima dva hotela, u Baškoj Vodi i u Hvaru, a u njima su već otkazane sve rezervacije. Imamo i 18 vila s bazenima za iznajmljivanje i još stotinjak vila koje mi punimo, a tu zasad nema većih problema. Sklapali smo i aranžmane za mini kruzere koje punimo, a i tu su nam otpali svi aranžmani za ovu godinu. Kruzere više nitko ne iznajmljuje, ali manji brodovi još nisu završili u poslovnoj rupi. Manji brodovi su još uvijek zanimljivi turistima.

NACIONAL: Vi još uvijek kontrolirate situaciju u Orbicu.

Kontroliramo, ali ćemo koristiti pomoć države u sektoru turizma i kozmetike, gdje smo morali zatvoriti maloprodaje.

NACIONAL: Kako ćete osigurati likvidnost sustava Orbico, novac za plaće zaposlenih ako ova kriza potraje do jeseni?

Manji financijski pad možemo osigurati vlastitom financijskom rezervom. Izdržat ćemo otprilike razdoblje od tri, četiri mjeseca, ali ako se ono produlji do konca godine, onda ćemo morati koristiti i neke mjere Vlade.