Javnom akcijom izvedenom pred zagrebačkim Paromlinom, simbolom zapuštenosti i lošeg upravljanja gradom Zagrebom, predstavljena je politička platforma za lokalne izbore Zagreb je NAŠ!. Platforma želi okupiti građane, inicijative i progresivne političke stranke oko ideje da je potrebno puno šire sudjelovanje građana u odlučivanju o budućnosti grada Zagreba nego što je to dosad bio slučaj. Jedno od poznatih lica ove političke platforme svakako je Tomislav Tomašević iza kojeg je dugogodišnja aktivistička karijera, koju je započeo kao  predsjednik Mreže mladih Hrvatske. Politolog po obrazovanju, stekao je dva magisterija, iz politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i iz održivog razvoja sa Sveučilišta u  Cambridgeu. Bio je i predsjednik Zelene akcije, savjetnik UN-ova programa za okoliš,  a sada je zaposlen u Institutu za političku ekologiju. U intervjuu za tjednik Nacional otkrio je  motive za politički angažman, kao i programske prioritete političke platforme Zagreb je NAŠ! koja sa svojim listama planira sudjelovati na skorašnjim lokalnim izborima.

NACIONAL: Tko sve čini političku platformu Zagreb je NAŠ!  i oko koje ideje ste se okupili?

Radi se o širokoj platformi u kojoj se već do sada okupilo nekoliko stotina ljudi. To nisu samo aktivisti, već i znanstvenice, kulturnjaci, sindikalistkinje, učitelji, odgajateljice u vrtiću, društveni poduzetnici. Na iniciranju ove platforme radi se već nekoliko mjeseci, a ideja nam je uključiti što veći broj građana, koje smo, zajedno sa svim progresivnim strankama i kvartovskim inicijativama u gradu, pozvali da nam se pridruže. Dio nas iz Prava na grad i Akcije za Varšavsku uključen je u ovu platformu, no ona je puno šira. Okupila nas je svijest da je ovakav model upravljanja gradom, koji traje već 16 godina, neodrživ, a da bi nakon još jedne izborne pobjede Milana Bandića postalo još gore.

NACIONAL: Zašto ne vjerujete da bi moglo doći do promjene s kandidatkinjama Ankom Mrak Taritaš i Sandrom Švaljek, koje također nude alternativu?

Za početak, zato što su obje radile za Bandića, Mrak Taritaš bila mu je pročelnica Gradskog zavoda za planiranje, a Sandra Švaljek bila je zamjenica gradonačelnika i kao takva išla s njim na izbore. I to nakon Varšavske i svih naših akcija iz kojih se dalo jasno vidjeti kako gradonačelnik vlada gradom. Anka Mrak Taritaš osim toga je i predsjednica gradskog HNS-a, u kojem je jedan Srećko Ferenčak, dok Sandru Švaljek logistički podržava HSLS s Darinkom Kosorom. Zato smo u najmanju ruku skeptični oko toga da bi njih dvije mogle dovesti do stvarnog zaokreta u načinu vođenja grada. Mi smo zapravo odavno shvatili da Bandića na vlasti ne održava samo njegova interesna mreža, već i ostale političke stranke koje mu u tome na otvoren ili prikriven način pomažu.

NACIONAL: Predstavili ste svoju platformu ispred Paromlina koji je jedan od simbola zapuštenosti i urušavanja. Tamo ste postavili i bistu Milana Bandića – kako ona izgleda?

Da, bistu smo simbolično postavili ispred Paromlina, a ona  ima četiri obilježja – SDP, HDZ, HNS i HSLS. Time smo željeli poslati poruku da je Zagreb naš, a ne Bandićev i stranaka koje ga održavaju na vlasti i koje samo glume opoziciju. Jedna je SDP iz koje je potekao i koji ga je dugo podržavao, usprkos svim aferama. Druga je HNS koji je s njim bio u otvorenoj koaliciji, a nedavno su neki gradski lideri te stranke bili na Bandićevoj izbornoj listi za prošle parlamentarne izbore, poput Alenke Košiša Čičin Šain. Tu je i HSLS, koji je bio s njim u posljednjoj koaliciji, kada je Darinko Kosor postao predsjednik Gradske skupštine. Sjetite se samo onog manevra HSLS-a od prije godinu dana, kada je Kosor demonstrativno dao ostavku i počeo odjednom oponirati Bandiću, nakon što je tri godine bio predsjednik Skupštine grada Zagreba. Stvarno smiješno. I na kraju HDZ kojem Bandić zapravo najviše odgovara i koji glumi neku opoziciju, a onda kandidira najslabije protukandidate, s ciljem da izgube izbore.

NACIONAL: Što je s SDP-om, koji je sada nominalno u opoziciji? Kako se on odnosio prema gerilskim i građanskim akcijama koje ste organizirali po gradu, još u sklopu Prava na grad?

Tada su oni još vodili grad; sjećate se da je Bandić u to vrijeme bio u SDP-u, a Zoran Milanović ga je podržavao? Za vrijeme Varšavske imali smo prosvjede ispred HDZ-a i SDP-a u istom danu, zato što je HDZ bio na vlasti u državi, a SDP u gradu i zajednički su dogovarali i dozvole i sve te upravne postupke koji su omogućili Horvatinčiću da radi što hoće. Veliki broj članova svih gradskih stranaka u jednom se trenutku ili zaposlio u Holdingu ili našao na nekoj izbornoj listi Milana Bandića. To je način na koji Bandić pacificira svoje oponente – zaposli ih i čini ih ovisnima o sebi.

NACIONAL: Jesu li stranke za koje se smatra da pripadaju lijevoj opciji ikada prihvatile neke inicijative koje su dolazile iz nevladina sektora?

Tu ne treba gledati samo grad, već i nacionalnu razinu. U vrijeme vlasti SDP-a došlo je do pokušaja davanja u koncesiju autocesta na 40 godina, dakle pokušaja privatizacije javnog dobra na račun poreznih obveznika. Teodor Celakoski u ime udruge Pravo na grad bio je jedno od istaknutijih lica inicijative „Ne damo naše autoceste“ u kojoj sam isto tako sudjelovao, a koja je u suradnji sa sindikatima prikupila oko pola milijuna potpisa, ali Ustavni sud nije dopustio referendum. Na kraju je vlada pod pritiskom javnosti odustala od  ideje privatizacije autocesta. Ili da se sjetimo projekta izgradnje golf-nekretninskog projekta na Srđu, u čemu je direktno sudjelovao HNS preko svog gradonačelnika Andre Vlahušića… Ovih dana srušena je lokacijska dozvola za taj projekt koju je potpisao pomoćnik tadašnje ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš. Kada se sve to sagleda u cjelini, imamo mnogo razloga za skepsu prema tzv. opoziciji i njenoj spremnosti za stvarni zaokret.

NACIONAL: Koji su, po vašem mišljenju, najveći problemi grada i koje programe nudite?

Glavna poruka koju ističe platforma Zagreb je NAŠ! prvenstveno se odnosi na to da grad nije na prodaju. Naime, iako toga građani možda nisu svjesni, u gradu se već dogodila privatizacija koja se nije smjela dogoditi, a odnosi se na pročišćavanje otpadnih voda, koje je u rukama privatnika. Radi se o tajnom ugovoru za koji je Državna revizija 2012. godine ustanovila da je štetan za Zagreb, jer omogućuje godišnju dobit od čak 46 posto konzorciju nekoliko privatnih poduzeća. Taj ugovor je Bandić potpisao 2001. godine, zbog čega su cijene vode za kućanstva porasle gotovo tri puta do danas. Mi ukazujemo na ono što se privatizacijom komunalnih usluga dogodilo i u Parizu i Londonu, Berlinu i Sofiji – da privatizacijom dolazi do privatnog monopola, poskupljenja usluge, podinvestiranja u infrastrukturu i znatnog snižavanja kvalitete usluga. U Zagrebu je sljedeći na redu za privatizaciju odvoz otpada, što se već djelomično i događa. Kamioni Čistoće uzeti su na leasing od privatne tvrtke Gradatin, čiji je vlasnik uhićen u aferi Agram. S druge strane je CIOS grupa Petra Pripuza, koji je već skupljao otpad za grad Zagreb kada je Ministarstvo zaštite okoliša na čelu sa SDP-ovim ministrom Zmajlovićem privremeno zabranilo daljnje odlaganje na Jakuševcu. Što se tiče odvajanja otpada, prema izvješću Europske komisije Zagreb je najgora europska metropola, sa svega jedan posto prikupljenog odvojenog otpada. Ljubljana je na prvom mjestu sa 60 posto. Čini nam se da to dugotrajno nerješavanje pitanja odlagališta Jakuševec, kao i kaos koji je nastao s kantama za papir, planirano idu kao argument za privatizaciju. Bandić je već prije pokušao izdvojiti Čistoću i dati uslugu skupljanja otpada u koncesiju. Sigurni smo da bi u tom slučaju koncesiju dobio Pripuz, koji ima i pogone i kamione i gotovu infrastrukturu za obradu otpada. Privatizacija javnog poduzeća za skupljanje otpada od strane Pripuza već se dogodila u Jastrebarskom, gdje je svojevremeno gradonačelnik i direktor komunalnog poduzeća bio upravo bivši SDP-ov ministar Zmajlović.

NACIONAL: Ali na problem otpada ukazuju i Anka Mrak Taritaš i Sandra Švaljek i nude svoja rješenja!

Točno, ali Taritaš i Švaljek zagovaraju u nekim segmentima spaljivanje otpada, s čime se ne slažemo zbog zdravstvenih rizika i pepela koji se treba negdje odlagati, a to je i zastarjela tehnologija u EU. Mi se zalažemo za odvajanje i recikliranje otpada, uz mehaničko-biološku obradu ostatka otpada kao što radi Ljubljana. Uz to, sljedeće lokalne izbore vidimo kao svojevrsni referendum o privatizaciji komunalnih usluga, što uključuje i gospodarenje otpadom, a ne mislimo da su Švaljek i Taritaš protiv toga.

NACIONAL: Platforma Zagreb je NAŠ! nije politička stranka, nema infrastrukturu ni iskustvo vođenja grada. Kako planirate izlazak na izbore?

Od trenutka kada smo počeli s javnim djelovanjem, počeo nam se javljati veliki broj građana, kao i kvartovske inicijative, koji sada nemaju nikakvog utjecaja na ono što se događa u njihovu kvartu. Osim borbe protiv privatizacije komunalnih usluga, naš je drugi najvažniji cilj mobilizacija i aktiviranje građana da sami formiraju svoje liste za vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti, kako bi se što više decentraliziralo upravljanje resursima s razine Skupštine grada na gradske četvrti. Sada se u Skupštini vodi nekakva visoka politika s megalomanskim projektima na kojima se može uzeti najviše novca za „provizije“. Željeli bismo, po uzoru na Pazin i neke europske gradove, da više novca dolazi na razinu gradskih četvrti, gdje bi građani, po modelu participativnog proračuna, sami mogli odlučivati o prioritetnim projektima na koje će se novac potrošiti.

NACIONAL: No nisu li  građani dosadašnjim iskustvom zapravo razočarani? Varšavska je bila jedan od najmasovnijih prosvjeda koji je okupio građane svih generacija, no ništa se nije dogodilo. Horvatinčić je napravio što je htio?

Tu se pokazuje da postoji plafon koji se može postići građanskim aktivizmom. Zato smo se neki od nas i odlučili politički djelovati te izići na izbore. Naravno da je aktivizam i dalje bitan, no dio nas odlučio je ići korak dalje.

NACIONAL: Dakle, ne nudite velik projekte, već male kvartovske akcije?

Mislimo da nisu prioritet jednokratni mega-spektakli poput Snježne kraljice ili promašeni egomanski projekti poput fontana kod NSK-a, dok šest tisuća obitelji u jednoj europskoj metropoli, u 21. stoljeću, nema riješenu vodoopskrbu, tehnologijom koja je bila poznata još u Rimskom Carstvu. S druge strane, oko 50 posto pitke vode iscuri iz vodovodne mreže Zagreba, a novac koji je od obveznica trebao biti upotrijebljen da se to pokrpa, potrošio se nenamjenski, u najvećoj mjeri na zemljišne špekulacije. Potpuno pogrešni prioriteti! Mi smatramo da komunalne usluge i javne usluge poput staračkih domova, škola ili vrtića koji su sada u strašnom stanju, da svi ti servisi moraju biti kvalitetni i dostupni svim građanima. Pri čemu ne mislimo da je pojeftinjenje tramvajske karte ili osiguravanje kanalizacije stanovnicima Kozari Boka Bandićev populizam i tu se razlikujemo od protukandidatkinja – mi smatramo da svi građani Zagreba trebaju imati dostojne uvjete života i plaćati jeftiniju kartu, pa čak možda imati i besplatan javni prijevoz poput glavnog grada Estonije. Uostalom, veliki dio prihoda ZET-a ne dolazi od prodaje karata, već iz gradskog proračuna, što je i socijalno pravednije, a za mobilnost u velikim gradovima može se reći da je jedno od ljudskih prava. Zagreb ima proračun od čak 7,5 milijardi kuna i ako se iz tog novca ne mogu osigurati kvalitetni javni servisi i komunalne usluge za građane koji plaćaju najveći prirez u državi, ne znam koji drugi grad bi to mogao?

NACIONAL: Programe kulture predstavila je Naima Balić – što tu nudite?

To nije još program, već programska načela, a u kulturi je to prije svega micanje politike iz kulturnih institucija, na koje vlast vrši veliki pritisak, zbog čega one nemaju autonomnost upravljanja. A osim toga, trebalo bi revitalizirati mrežu kvartovskih centara za kulturu i decentralizirati kulturne sadržaje u gradu. Ne može se kultura događati samo u centru grada. S druge strane, treba daleko više ulagati u razvoj izvaninstitucionalne i nezavisne kulture. Neiskorištene i zapuštene prostore, osobito industrijsku baštinu, treba staviti u funkciju kulturne i druge društvene namjene. Koliko uopće ima dvorana u Zagrebu za javne debate i multifunkcionalnih prostora, koliko prostora za alternativnu kulturu? To smo od gradskih vlasti tražili još od 2006. godine – točnije, da implementiraju strategiju za mlade koju su sami donijeli. Naravno da se zapušteni prostori ne stavljaju u funkciju jer je glavni biznis u gradu nekretninski biznis, a grad se ponaša poput zemljišnog špekulanta. Kroz netransparentne zamjene zemljišta prisvajaju se javni resursi, a to su nekretnine. Iz tih javnih resursa jedan manji krug ljudi godinama izvlači privatnu korist. Naravno, i preko Holdinga, koji daje poslove samo određenim privatnim poduzećima iz te mreže, koja kasnije vraćaju dio novca za predizborne političke kampanje.

NACIONAL: Tko će biti na listi za Skupštinu grada i koga ćete kandidirati za gradonačelnika? Naime, ako uspijete i osvojite neke funkcije, tamo vas čeka struktura koju je postavio Milan Bandić. Kako mislite funkcionirati s njima?

Imat ćemo kandidate na svim razinama – i za vijeća mjesnih odbora i za gradske četvrti i za Skupštinu grada, kao i za gradonačelnika/cu. S imenima kandidata još ne idemo u javnost. Što se tiče upravljanja gradom, veliki su nam uzor Madrid i Barcelona. Tamo su vlast osvojile upravo građanske platforme i počele sasvim dobro funkcionirati uz postojeću mrežu službenika u gradskoj upravi. Većina tih ljudi u gradskoj upravi nije prije toga imala priliku ni za kakve inicijative, već je samo održavala status quo koji je odgovarao španjolskim velikim strankama. Ne bih generalizirao sve ljude zaposlene u zagrebačkoj gradskoj upravi, jer na primjeru Zrinke Paladino vidimo da postoje savjesni i stručni ljudi koji se žele brinuti o javnom interesu. No veliki dio boji se donositi bilo kakve odluke, kako ne bi naštetili interesima Bandićeve mreže kumova i prijatelja. I zato su paralizirani.

NACIONAL: Planirate li neke gerilske akcije?

Naravno, bit će još akcija, bit će tribina, idemo među građane, u kvartove, vodit ćemo kampanju među ljudima i putem društvenih mreža. Skupljat ćemo novac od donacija građana, jer nikakav krupni kapital ne stoji iza nas. Vidimo da neki mainstream mediji nisu popratili naš izlazak u javnost i najavu sudjelovanja na lokalnim izborima, dakle možemo očekivati probleme s ignoriranjem od strane medija, a i razne spinove protiv nas. Znamo svi tko kontrolira koje medije i tko je platio jamčevinu za Milana Bandića.

NACIONAL: Imate li vi ambiciju kandidirati se za gradonačelnika?

Svi mi koji smo se uključili u Platformu, naravno, imamo političke ambicije, ali o mjestu gradonačelnika još ne bih govorio.