‘Ministrica Blaženka Divjak sigurno neće dati ostavku – niti ju je nudila, niti će je nuditi. To važi za cijeli njezin tim. Svi mi prihvatili smo iznimno zahtjevne pozicije jer nam je jasno da se obrazovanje i znanost u RH moraju hitno reformirati, inače nemamo perspektive’
Doktor eksperimentalne fizike Tome Antičić prije nešto manje od mjesec dana napustio je mjesto ravnatelja Instituta Ruđer Bošković, gdje je bio izabran u drugom mandatu, i otišao u tim ministrice obrazovanja, znanosti i sporta Blaženke Divjak, na poziciju državnog tajnika. Njegov prvenstveni zadatak je povlačenje sredstava iz EU fondova za znanost, a samo projekti za znanstvenu infrastrukturu i centre izvrsnosti koje planira realizirati vrijedni su stotine milijuna eura. Pod njegovim vodstvom Institut Ruđer Bošković postao je jedna od najuspješnijih znanstveno-akademskih institucija u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz EU fondova, posebno iz programa OBZOR 2020 iz kojeg su znanstvenici IRB-a uspjeli kroz 11 projekata povući više od 7 milijuna eura, dok je sveukupno iz drugih fondova povučeno oko 17 milijuna eura. Prije prvog mandata ravnatelja IRB-a, Antičić je bio i voditelj FP7 projekta „Particle Detectors“, vrijednog više od 8 milijuna kuna, koji je bio i najveći takav projekt iz fizike, ne samo na Institutu Ruđer Bošković, nego i u Hrvatskoj. Tome Antičić rođen je 4. rujna 1969. u Splitu. Fiziku je diplomirao 1990. na Sveučilištu u Londonu, kao jedan od najboljih studenata, teorijsku fiziku magistrirao je na Cambridgeu 1991., a doktorat iz eksperimentalne fizike čestica obranio je na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu (SAD). Veći dio rada na doktoratu proveo je na istraživanjima u sklopu L3 eksperimenta na CERN-u (Europska organizacija za nuklearna istraživanja), gdje je i tijekom rada na IRB-u sudjelovao u projektima istraživanja stranih čestica na eksperimentu NA61.
Sada se po prvi put u karijeri našao u “političkom eksperimentu” gdje vrijede ne tako jasna pravila kao u fizici, međutim, ističe kako mu je osnovni motiv predanost želji da se proces kurikularne reforme uspješno završi. Za Nacional je komentirao izbijanje skandala oko nepravilnosti u natječaju za članove Ekspertne radne skupine, ali i odlučnost ministrice Blaženke Divjak da nastavi raditi na reformi. Smatra da će upravo iskoraci koje planira napraviti tim ministrice Divjak vratiti povjerenje građana u vlast i dati im nadu da će im djeca ipak imati perspektivu u Hrvatskoj.
NACIONAL: S obzirom na posljednje probleme s otkrićem da voditeljica Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu (ERS) Jasminka Buljan Culej ne ispunjava uvjete koje je za natječajni proces sastavilo premijerovo Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja i znanosti, je li cijeli proces kurikularne reforme u potpunom zastoju? Što Ministarstvo znanosti i obrazovanja može, a što ne može raditi i hoće li se ministarstvo i ubuduće morati služiti, da tako kažem, „gusarskim“ mjerama kao što je to učinjeno u slučaju uvođenja informatike kao obveznog predmeta?
Uvođenje informatike kao obveznog predmeta je fantastična inicijativa i pokazuje da tim ministrice Divjak ne namjerava stajati na mjestu. U današnjem svijetu informatika je svuda, informatika je osnova gotovo svih novih radnih mjesta i zanimanja, informatička pismenost je nužna za napredak gospodarstva. Bilo kakvo kašnjenje u podučavanju naše djece ovim ključnim vještinama jednostavno ne smije biti prihvatljivo, tako da hitno uvođenje informatike sigurno nije gusarska mjera, već jedini odgovoran potez koji se mogao napraviti…
Komentari