Bez obzira na to što radi Adam Končić, trenutačni v.d. ravnatelja Komedije, tvrdi da mu je obećano saniranje duga, prvi čovjek zagrebačke kulture za Nacional ekskluzivno kaže da Grad za to nema novca. Lušetić najavljuje i program Zagrebačkog kulturnog ljeta vrijedan milijun i pol kuna

Posljednjih godina Grad Zagreb radi na tome da ljeti ne bude samo spavaonica, kao što je bio dosad, nego da se istakne kao poželjna kulturna destinacija i da se tim programima vrati zaboravljeni štih staroga “kaj”. Glavnu ulogu u tome ima Tedi Lušetić, 51-godišnji zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, inače klasični glazbenik po struci. U razgovoru za Nacional Lušetić najavljuje ljetne programe u Zagrebu, ali i komentira situaciju u kazalištu Komedija, političku “kuhinju” zagrebačkog HDZ-a koji je gradonačelniku Bandiću, odnosno njegovu klubu zastupnika u Gradskoj skupštini, uvjetovao svog kandidata za mjesto v.d. ravnatelja Komedije, glumca Adama Končića. Lušetić je rekao da to tako nije smjelo završiti, ali da se nije moglo drugačije. Isto tako, za Nacional je rekao da u gradskom proračunu ne postoji stavka po kojoj bi se sanirao dug Komedije, koji iznosi oko pet milijuna kuna. To baca novo svjetlo na u najmanju ruku spornu odluku prema kojoj je Bandić, putem Gradonačelnikova akta, toj istoj Komediji koja je najveći kazališni gubitaš, dodijelio sedam milijuna kuna više za program.

NACIONAL: Kakva je situacija oko neprimjerenosti vezanih uz izbor ravnatelja za kazalište Komediju?

Mogu samo reći da je natječaj za ravnatelja Komedije u tijeku. Ne mogu ništa komentirati.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da je zagrebački HDZ, prema njihovu priznanju Nacionalu, uvjetovao svog kandidata Adama Končića za v.d. ravnatelja Komedije, u zamjenu za glasove kojima je smijenjen bivši ravnatelj Niko Pavlović?

Sama procedura je jako liberalna, a to su priče iz kuloara.

NACIONAL: Nisu to priče iz kuloara ako su to Nacionalu potvrdili Andrija Mikulić i Margareta Mađerić.

Naravno da nam je svima žao što se to dogodilo i naravno da bismo željeli da je to sve bilo na drugačiji način riješeno, ali što je bilo, bilo je. Mogu samo reći da je natječaj u tijeku, najprije će se sastati članovi Kazališnog vijeća te će predložiti kandidata za ravnatelja. Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport dat će svoje mišljenje, koje je neobvezujuće, a nakon toga prijedlog kandidata odlazi na Odbor za kulturu Gradske skupštine pa na Skupštinu koja će glasovati o predloženom kandidatu. Mislim da se, prije svega, kandidati trebaju koncentrirati na programe koje će predložiti.

NACIONAL: A na dug koji se treba sanirati?

I na taj dug koji će morati sanirati unutar svog programa.

NACIONAL: Hoće li Grad pomoći u saniranju duga?

Grad će vrlo teško moći pomoći u saniranju duga. Ta stavka u proračunu ne postoji.

NACIONAL: Trenutačni v.d.ravnatelja Adam Končić očekuje pomoć Grada i kaže da je Grad obećao pomoći u roku od godine dana.

Svi očekuju da će Grad pomoći, ali ta stavka u proračunu ne postoji. Oni će morati iz vlastitih sredstava dug riješiti. Komedija je zavrijedila jednu drugačiju koncepciju nego što je dosad bila i o tome će novi ravnatelj morati voditi računa.

NACIONAL: Što je s novom dvoranom za Komediju, o kojoj se priča već godinama?

Dvorana koju Komedija koristi u vlasništvu je Katoličke crkve, a i mala je. Zagrebu je definitivno potrebna jedna nova kazališna dvorana. Nije ova dvorana Komedije samo mala, već i nema dobre tehničke uvjete. Predložili smo gradonačelniku koji je prijedlog prihvatio jer zaista ima sluha za sve kulturne projekte u Zagrebu, da Grad dobije dvoranu u kojoj bi se izvodile velike koncertno-kazališne priredbe, a koja bi služila i Komediji i Operi HNK. Planira se i izgradnja nove zgrade gradske knjižnice, i taj je prijedlog podržao gradonačelnik.

• ‘SVIMA NAM JE ŽAO što se to dogodilo i željeli bismo da je to bilo drugačije riješeno, ali što je bilo, bilo je’, veli Lušetić o političkoj ‘kuhinji’ HDZ-a oko smjene bivšeg ravnatelja Komedije

NACIONAL: Ovoga ljeta u Zagrebu ponovno će biti puno kulturnih događanja u sklopu Zagrebačkog kulturnog ljeta, odnosno ZgKul-a, što očekuje publiku?

Ovogodišnje, peto Zagrebačko kulturno ljeto najbolje je i najbogatije dosad. Ono što smo htjeli postići, a to je da Zagreb ljetnih mjeseci živi na ulici, uspjeli smo u potpunosti. Obogaćujemo kulturno-turističku ponudu u suradnji s Turističkom zajednicom Zagreba. Cilj nam je da što više turista koji borave u našem gradu – a sve informacije kojima raspolažemo govore da je Zagreb postao prethodnica odlaska na more – ovdje ostane što duže. To se može jedino dobrom kulturnom ponudom. Od toga imamo više benefita – grad zarađuje na boravišnoj taksi, a i potičemo druge sektore, ugostiteljstvo, suvenirnice, taksi službe, dakle, cijela industrija živi na kulturi. To je ono što volim reći – kultura je samo “na prvu” trošak, ali se od nje itekako može zaraditi. Da ne govorim o imidžu Zagreba, koji postaje kulturna točka Europe.

Uz sve programe koji će se održavati i tijekom ovog ljeta, ove godine imamo i nešto novo. Prošle godine organizirali smo koncert na jednom od najljepših otvorenih prostora Europe – Tomislavcu – i shvatili da imamo prostor koji zaslužuje puno više. Po uzoru na druge, kao što su Schönbrunn, Waldbühne ili Križanke, napravili smo svoj festival Classic Zagreb Open, na kojem će se predstaviti veliki orkestri. To je jedan od rijetkih takvih festivala u svijetu, a počinjemo koncertom Simfonijskog orkestra 25. lipnja, na Dan državnosti. Nastupit će i Muzička akademija sa svojim glazbenim projektom studenata i drugih umjetničkih akademija te Zagrebačka filharmonija uz solisticu, proslavljenu Invu Mulu koja je široj publici poznata kao glas iz filma “Peti element”. Središnji koncert bit će 2. srpnja, kad će 2Cellos obilježiti peti rođendan i tako zaokružiti svoj svjetski uspjeh. Iznimna nam je čast što možemo taj koncert darovati svojim sugrađanima. Bit će jako zanimljiva i opera “Nikola Šubić Zrinski”, uz pravi spektakl u režiji Kreše Dolenčića.

• ‘KAD SE POSVE ZAVRŠI UREĐENJE Ljetnog kina Tuškanac, to vam ekskluzivno najavljujem, otvaramo backstage za glazbene programe za otprilike 700 ljudi’

Vraćamo i neke programe na najljepšu pozornicu, a to je Grič, a posebno bih istaknuo program Baština, što je iznimno važno zbog turističke ponude jer to rade svi veliki europski gradovi. U sklopu tog programa folklorna društva pokazat će bogatstvo naše tradicije i baštine.

NACIONAL: Koliko je Grad Zagreb uložio u ZgKul?

Iznos je manje-više isti kao i svakog ljeta. Sve gradske kulturne institucije taj program koji izvode tijekom ljeta u sklopu ZgKula, rade u okviru svog godišnjeg financiranja. Dakle, samo je riječ o pametnoj preraspodjeli koja ne iziskuje dodatni trošak za ta izvođenja. Ono što je doista trošak jest vanjska oprema – razglas, tehnički uvjeti, logistika – tako da će iznos koji će Grad platiti za ZgKul biti oko milijun i pol kuna. Ponavljam da se taj novac vraća kroz druge segmente, a Grad je zapravo kao jedan bankar, ulažemo u nešto, objedinjujemo institucije, a to se kroz razne kanale vraća građanima. Želimo Zagreb brendirati kao iznimnu kulturnu lokaciju.

Istaknuo bih još neke reprezentativne programe kao što su InMusic festival, Ljeto na Strossu, a na inicijativu gradonačelnika Milana Bandić završilo je uređenje Ljetnog kina Tuškanac, gdje će se održavati filmski programi. Kad se posve završi uređenje, to vam sad ekskluzivno najavljujem, otvaramo backstage da bi se ondje mogli održavati glazbeni programi za otprilike 700 ljudi. Tako ćemo pokazati Zagreb onakvim kakav je nekad bio.

NACIONAL: Kako postići ono što se često spominje – vraćanje starog štiha Zagreba koji je izgubljen?

Nije izgubljen, ali je pomalo zaboravljen, pa je oživljavanje tog štiha svakako jedan od glavnih ciljeva jer Zagreb to zaslužuje. Godinama se bezuspješno pokušavalo oživjeti Gornji grad, primjerice. Tome se stalno vraćamo, kako bilo što oživjeti? Tako da ponudiš dobar program. Staro pravilo koje uvijek vrijedi: u ulici s puno dobrih restorana, svi restorani odlično rade. Mislim da je Zagreb postao mjesto s puno dobrih “restorana”. Uskoro će se, svi smo čvrsto uvjereni u to, s ljetnim programima dogoditi ono što se dogodilo s Adventom u Zagrebu. Kad biste prije nekoliko godina spomenuli advent, svi bi kimnuli glavom i otišli u Beč. Danas više nitko ne govori o Beču, već su svi u Zagrebu. Zagreb je prije tijekom ljeta nažalost bio spavaonica, ali sad se sve mijenja. Promijenio se i način godišnjih odmora. Više turisti ne žele biti tjedan dana ili dva tjedna na plaži, traže dobre sadržaje, a Zagreb ih ima. Dobro je što surađujemo s Turističkom zajednicom te što gradonačelnik Bandić zaista podupire sve ove projekte. Prvi je bio Advent, a sad je na redu ZgKul.

NACIONAL: Dosta je koncerata klasične glazbe. Koliko je bitno to što ste klasiku približili široj publici?

Iznimno bitno. Osim toga, proteklih se godina pokazalo da je osim programa, jako bitno i mjesto održavanja. Imali smo kvalitetne programe, ali dosad nismo puno pozornosti pridavali prezentaciji programa i samoj organizaciji. To će se promijeniti već od ovog ljeta. Vrhunsko vino možeš popiti i iz plastične čaše, ali i u vrhunskoj čaši uz pravi mali ritual, a uvijek će mu cijena biti ista. Ali mi idemo na ovu varijantu gdje će sve biti vrhunsko. Ja bih želio da cijela ova kulturna industrija koju podupiremo ide tim putem. Otvorili smo klasiku građanima. Klasični glazbenici, nije to ništa neobično, voljeli su raditi u svom zatvorenom krugu, u laboratorijskim uvjetima. A nije lako u kratko vrijeme dovesti novu publiku pa je tu, evo, i moja mala uloga u svemu tome, kao klasičnog glazbenika, da pokušamo klasiku približiti širem krugu ljudi. U tome uspijevamo godinama i nastavit ćemo i dalje.

Međutim, da se ne bi dobio dojam da prezentiramo samo klasiku, postoji i program “Večeri na MSU“, gdje nastupaju rock bendovi, a i program “Večeri na Medvedgradu”. Mislim da je došlo vrijeme obnove Medvedgrada i, naravno, nije dovoljna samo obnova, već mora Medvedgrad zaživjeti, a to se može dobrim programom. To je cilj, oživljavanje starog Zagreba. Ponosni smo i na Večeri na Bundeku, na kojima će gostovati kazalište Komedija.

Moram vam reći što se dogodilo kad je prije nekoliko godina HNK došao na Bundek i kad se izvodila opera “Nikola Šubić Zrinski”. Minutu prije početka sjedio sam u svečanoj loži s tadašnjom intendanticom Anom Lederer i gradonačelnikom Bandićem, čuje se neka galama, neki šušur. Dolazi čovjek s dvije velike vreće pune plastičnih boca koje je skupljao, uzme si stolac i sjedne u prvi red! Evo, to je ono što želimo napraviti u kulturi – apsolutnu liberalizaciju. Kultura mora biti dostupna svima, svi mogu u njoj uživati i sve je prepušteno čovjeku, a o njemu ovisi hoće li za to imati otvoren um.