INTERVIEW: SRĐA POPOVIĆ ‘Nenasilna revolucija postala je srpski izvozni proizvod’

Autor:

ARHIVA CANVAS

Direktor neprofitne organizacije Canvas koji je 2012. bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir, za Nacional govori o svojoj političkoj i aktivističkoj karijeri koja je počela još za vrijeme režima Slobodana Miloševića

Srđa Popović direktor je neprofitne organizacije Canvas sa sjedištem u Beogradu, koja se bavi učenjem o stvaranju nenasilnih pokreta koji iniciraju društvene promjene. Od osnutka 2004. godine ova organizacija djeluje među aktivistima u više od 46 zemalja diljem svijeta. Srđa Popović, po obrazovanju biolog s magisterijem iz životinjske ekologije, pripadnik je generacije koja je aktivno sudjelovala u rušenju režima Slobodana Miloševića. Od najranije mladosti fokusiran je na aktivizam, demokraciju i ljudska prava. U svojim ranim dvadesetima, 1998. bio je jedan od osnivača studentskog pokreta Otpor koji je organizirao demonstracije protiv srpskog diktatora optuženog za ratni zločin Slobodana Miloševića. Početkom dvijetisućitih bio je izabran u Narodnu skupštinu Republike Srbije, a njegova politička karijera u Demokratskoj stranci završila je 2004. U časopisu Foreign Policy 2011. godine naveden je kao jedan od Top 100 svjetskih mislilaca, 2012. bio je nominiran za Nobelovu nagradu za mir, a 2014. na ekonomskom forumu u Davosu dobio je titulu Young Global Leader. Autor je nedavno objavljene knjige “Mustra za revoluciju”. Na Weekend Media Festivalu održao je predavanje pod naslovom “Novi mediji i društveni pokreti – kako je internet promijenio društvenu mobilizaciju”, nakon kojeg je dao intervju tjedniku Nacional.

NACIONAL: Što mislite o upravo održanom referendumu u BIH, odnosno stvara li se klima slična onoj u Srbiji devedesetih te do čega može dovesti zaoštravanje političke situacije u BiH i regiji?

Pratim ono što se dešava u regiji i pokušavam shvatiti kada će doći kraj svemu što utječe na naše odnose. Nažalost, niz događaja koji nas konfrontiraju je sve veći i kada je riječ o njihovu broju, ali i o trajanju. Eksplozija nacionalizma na Balkanu po pravilu koincidira s debljinom novčanika, samo su odnosi obrnuto proporcionalni. Manje novca, više nacionalizma, a s druge strane bolji život i onda ljudi razmišljaju o tome šta će kupiti, gdje će ljetovati ili zimovati, a manje ih muče nacionalne muke. Volio bih kada bismo mi u regiji znali voditi konstruktivan dijalog o onome što možemo zajednički uraditi kako bismo svi živjeli bolje jer se u tom slučaju naši odnosi ne bi gradili na stradanjima iz prošlosti, o tome kako brže možemo napraviti neki put da nas tranzit u Europi ne bi zaobilazio, ili kako ćemo mi u Srbiji riješiti neki problem iz pregovora s Europskom unijom na osnovu iskustva Hrvatske…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)