Veleposlanica Republike Slovenije za Nacional govori o tome koja iskustva iz odnosa sa Slovenijom Hrvatska može primijeniti u rješavanju sporova sa Srbijom te kako Slovenija i Hrvatska trebaju okončati spor oko arbitraže, žice na granici i Ljubljanske banke

Nova slovenska veleposlanica u Republici Hrvatskoj, Smiljana Knez stekla je doktorat znanosti s područja međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Ljubljani. Iza nje je dugogodišnja karijera u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Slovenije, kojem se pridružila još 1992. Kao profesionalna diplomatkinja odradila je mandate u Češkoj Republici i Velikoj Britaniji, a u međuvremenu bila je na čelu različitih odjela unutar Ministarstva. Dužnost u Hrvatskoj preuzela je krajem veljače, no unatoč kratkom boravku u Zagrebu, kaže da se u Hrvatskoj dobro osjeća i da ne ide svakog vikenda u Sloveniju, iako je do njenog doma otprilike dva sata vožnje. Velika joj je želja da odnosi Hrvatske i Slovenije, koji su tradicionalno bili dobri, unatoč nekim nedavnim turbulencijama postanu bolji, osobito kroz zajedničko djelovanje unutar Europske unije.

NACIONAL: U Hrvatsku ste stigli u vrijeme formiranja nove koalicijske vlade u kojoj u vlasti sudjeluje sasvim nova stranka Most, dok premijer dolazi iz svijeta biznisa. Budući da i slovenski premijer Miro Cerar nije bio u politici sve do 2014., vidite li neke paralele s hrvatskom političkom situacijom?

U Sloveniji je vjerojatno zbog ekonomske krize došlo do želje birača za promjenama i Cerarova stranka modernog centra dobila je toliko glasova da je postala najveća koalicijska stranka. I Vlada je stabilna.

NACIONAL: Odnosi između Hrvatske i Slovenije u trenucima najvećeg zamaha izbjegličke krize bili su na vrlo niskim granama. Čule su se i neke krajnje nediplomatske izjave s obje strane. Jesu li se strasti smirile?

Mene iznimno veseli da se suradnja Hrvatske sa Slovenijom oko izbjegličke i migrantske krize bitno poboljšala. Radi se o krizi koja je puno veća od nas, koja je vrlo ozbiljna i traži suradnju među državama. Mi smo sada sposobni surađivati i to je vrlo bitno. Naravno da bismo krizu trebali rješavati na njenom izvoru i na tome se sada radi.

NACIONAL: Je li došlo do poboljšanja odnosa otkad je na čelu hrvatske vlade premijer Orešković, s obzirom na to da je jedan od prvih njegovih vanjskopolitičkih sastanaka bio baš s premijerom Cerarom?

Mislim da je to pomoglo i jako cijenimo činjenicu da je premijer Orešković za svoje prvo vanjskopolitičko putovanje odabrao upravo Sloveniju. Naravno, nije to bio jedini posjet – imali smo i službeni posjet predsjednika Državnog zbora u ožujku i ponovo prošloga tjedna, kada je s akademikom Reinerom otvorio izložbu o 25 godina plebiscita u Državnom arhivu, a i ministar Kovač posjetio je Sloveniju. Tako da je ta dinamika sada puno bolja no što je bila prošle godine.

NACIONAL: Podizanje bodljikave žice na granici s Hrvatskom izazvalo je mnogo negativnih reakcija, osobito među hrvatskim i slovenskim građanima koji žive na tim prostorima, a onda i u široj hrvatskoj pa i europskoj javnosti. Kakva je daljnja politika Slovenije kada su u pitanju izbjeglice?

Te tehničke prepreke postavljene su privremeno; iskustva s prvim valom izbjeglica bila su vrlo negativna, ljudi su bez kontrole u tisućama prelazili preko dvorišta, što je doista bilo vrlo nezgodno za ljude koji žive uz granicu. Mi se nadamo da će se međunarodne okolnosti normalizirati do te mjere da ćemo te prepreke moći sasvim ukloniti. Neke se već i mijenjaju drugim tipom ograde.

• ‘JAKO CIJENIMO TO ŠTO JE PREMIJER OREŠKOVIĆ za svoje prvo vanjskopolitičko putovanje odabrao upravo Sloveniju. Dinamika naših odnosa sada je puno bolja nego što je bila prošle godine’

NACIONAL: No ovo je bilo vrlo nehumano, nije bilo samo ružno vidjeti, već su se i bunile i Udruge za zaštitu životinja, jer mnoge životinje su stradale, a da je neki čovjek naletio na žicu, ne bi se baš lijepo proveo, moglo je doći do teškog ranjavanja.

To je, naravno, postavljano samo zato da bi se regulirao ulaz migranata. Jer onako kako su prelazili, bez koordinacije, preko polja, šuma, rijeka, preko dvorišta, to slovenska strana nije mogla kontrolirati. Što se tiče slovenske javnosti, naši građani nisu bili protiv toga da izbjeglice prođu preko našeg teritorija, no problem je bio u neorganiziranosti. U takvoj situaciji ne možete im pružiti ni humanitarnu pomoć ni liječničku skrb. Kada je to uređeno, Slovenci nisu imali problema s prihvaćanjem tih ljudi. I dalje imamo prihvatne centre i sada, kada se taj val ilegalnih migranata smanjio, odnosno skoro potpuno nestao, mi smo u fazi prihvaćanja izbjeglica prema kvotama koje je odredio EU. Bio je plan da već u travnju prihvatimo između 40 i 50 izbjeglica iz Grčke i Italije i nešto manje iz trećih zemalja. To ide dosta polako pa će tek početkom svibnja doći prva grupa. A prihvatit ćemo 20 izbjeglica iz Turske prema dogovoru EU i Turske – jedan za jedan. Nadam se da će taj plan uspjeti, vidjet ćemo kako će to funkcionirati. Za nas je bitan taj element solidarnosti. Znamo da su neke zemlje članice opterećene više nego druge i njih bi trebalo rasteretiti. Naravno, ne znamo hoće li izbjeglice po tom sistemu kvota željeti ostati u Sloveniji ili kod vas u Hrvatskoj, ali treba im dati šansu i pokušati.

NACIONAL: Janez Janša, dosadašnji vođa opozicije, tražio je uvođenje Nacionalne garde koja bi branila zemlju od izbjeglica. Kako su prihvaćene te njegove ideje u Sloveniji  i je li ta retorika dovela do pada potpore njegovoj stranci?

Kao što sam rekla, na početku je Slovenija bila jako pogođena tim prvim valom izbjeglica koje su bez nadzora prelazile preko hrvatske granice. Na to je opozicija, naravno, ponudila svoja rješenja. Kako je to prihvaćeno među ljudima, to ćemo vidjeti na prvim sljedećim izborima. Zbog teške situacije Vlada je poslala vojsku na granice samo kako bi pružila tehničku pomoć policiji, ali vojska ima vrlo limitiran mandat.

NACIONAL: Prošle godine izbio je veliki skandal oko Arbitražnog suda za Sloveniju i Hrvatsku i kršenja pravila o radu suda, a što je bilo vidljivo iz stenograma o razgovorima člana Arbitražnog suda Jerneja Sekoleca i slovenske zastupnice Simone Drenik. Hrvatska je zato proglasila Sporazum o arbitraži ništavnim, a naš ministar vanjskih poslova Miro Kovač predložio je svom slovenskom kolegi Erjavcu bilateralno rješavanje tog pitanja. Kakav je slovenski stav?

Ta medijska afera oko mogućnosti prisluškivanja ozbiljno je narušila naše međusobno povjerenje, a mi smo dvadeset godina pokušavali riješiti taj granični spor. Vi se sjećate Sporazuma Drnovšek – Račan koji je zaista bio ozbiljan primjer rješavanja bilateralnih pitanja.

Nažalost, on nije bio prihvaćen u Hrvatskom saboru, a kod nas jest, iako je i za nas predstavljao dosta težak kompromis. Države su nakon toga uložile mnogo napora u to bilateralno rješavanje i Arbitražni sporazum rezultat je tih napora. Taj sporazum je u Sloveniji potvrđen i referendumom, zbog čega ima veliku težinu. Zato smo i nastojali vratiti povjerenje u Arbitražni sud koji je sastavljen od najuglednijih stručnjaka i mi držimo da je vrlo važno da on nastavi rad. Kakva god odluka bila, mi ćemo to poštovati. To je naš stav. Arbitražni sud mora odraditi svoj posao za koji ima mandat.

NACIONAL: No za našu vladu taj Arbitražni postupak više ne postoji.

Hrvatska je započela postupak izlaska iz Arbitražnog sporazuma. Taj postupak traje, ali još uvijek nije završio. Tako da je Hrvatska donijela neke političke odluke, a Slovenija također. Mi smo smijenili suca, a Arbitražnom sudu dali smo slobodu da imenuje koga god želi na njegovo mjesto člana Arbitražnog suda. Već 25 godina mi se dogovaramo bilateralno i nemamo garanciju da će nešto iz toga izaći, ako nije do sada. I zato nam je važno da Arbitražni sud odradi svoj posao i tako konačno riješi naše granično pitanje, da to ne opterećuje naše daljnje odnose.

• ‘ARBITRAŽNI SUD TREBA odraditi svoj posao i konačno riješiti naše granično pitanje. Sjetite se da ni sporazum Drnovšek-Račan nije bio prihvaćen u Hrvatskom saboru, a kod nas je, iako je bio težak kompromis’

NACIONAL: Kako napreduje povrat novca štedišama Ljubljanske banke?

Tu bih istaknula da je Sud za ljudska prava naložio Sloveniji da riješi isplatu samo onim štedišama Ljubljanske banke koji ni od jedne zemlje bivše Jugoslavije nisu primili naknadu svoje devizne štednje. Sud je to odlučio sa stajališta ljudskih prava i procijenio nedopustivim da zbog nemogućnosti postizanja dogovora između zemalja trpe pojedinci.

Svi sada dobivaju novac unutar tri mjeseca od predanog zahtjeva, kako nam je Europski sud za ljudska prava naložio. Važno je ponoviti da Bečki sukcesijski sporazum državama nasljednicama nalaže da pravedno podijele teret stare devizne štednje Jugoslavije. Trenutačno je Slovenija podmirila puno više štednje od njezina udjela tereta u bivšoj Jugoslaviji i stoga ćemo mi insistirati na daljnjim pregovorima o sukcesiji. Hrvatska se obvezala Memorandumom u Mokricama iz 2013. godine da će učiniti isto. Ostaje još jedno otvoreno pitanje, a to je naplata kredita Ljubljanske banke hrvatskim poduzećima. Tako da je to pitanje samo djelomično riješeno.

NACIONAL: U cijeloj Europi jačaju desničarski pokreti koji zabrinjavaju Bruxelles. Najnovija pobjeda kandidata desne, populističke Slobodnjačke stranke Austrije Norberta Hofera posljednja je u nizu koja dokazuje taj trend. On dolazi iz Koruške u kojoj je dosta velika slovenska manjina. Mogle su se pročitati vrlo negativne reakcije u slovenskim medijima. Kako na to gleda službena slovenska politika?

Slovenska vlada ne komentira izbore u pojedinim državama, ali ipak moram istaknuti da je jačanje ekstremizma, bez obzira na boju, vrlo opasno. Želimo vjerovati da su političari svjesni te opasnosti za sve nas. To je sve što o toj temi mogu reći.

NACIONAL: Kako ste zadovoljni statusom slovenske manjine u Hrvatskoj?

Mislim da je vrlo dobro da postoji solidan zakonski okvir. Ja sam počela s posjetima županijama i već sam posjetila Rijeku, Splitsko-dalmatinsku županiju i Varaždin kako bih se sama uvjerila kako žive pripadnici naše manjine. Naravno, za manjine situacija nikada nije idealna, ali mislim da je dobro da Hrvatska na tome puno radi.

NACIONAL: Korupcija na najvišim razinama vlasti zajednička je mnogim zemljama u regiji. U Hrvatskoj je u zatvoru  završio bivši premijer Ivo Sanader, no odlukom Ustavnog suda svi postupci protiv njega vraćeni su na početak ili nisu donesene presude. Slično je i s bivšim slovenskim premijerom Janezom Janšom koji je zbog optužbi za korupciju u slučaju Patria bio osuđen na zatvorsku kaznu koju je Ustavni sud suspendirao i on je pušten iz zatvora i vratio se u politiku. Hoće li biti novog suđenja?

Korupcija je sigurno veliki problem u svim našim državama i to proizlazi iz različitih izvješća i ljestvica o korupciji po zemljama, no za same konkretne postupke važno je da institucije koje su nadležne korektno obavljaju svoj posao. Politika se u to ne može miješati.

NACIONAL: I Makedonija ima sličan problem s premijerom Nikolom Gruevskim, koji je bio prisiljen dati ostavku, što ne znači da neće dobiti sljedeće parlamentarne izbore. Kako komentirate demonstracije protiv aktualne vlasti i posljednje događaje  u Makedoniji, kojima su zajedno nazočili slovenski predsjednik Pahor i naša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović? Imaju li Hrvatska i Slovenija, kao članice EU, posebnu odgovornost za takozvanu regiju?

Predsjednici Pahor i Kolinda Grabar Kitarović išli su u Makedoniju kao predstavnici Brdo procesa, u skladu s dogovorom s prošlogodišnjeg samita Brdo procesa iz Budve. Slučajno se dogodilo to što se dogodilo, da je predsjednik Ivanov odlučio obustaviti sve sudske postupke u aferi prisluškivanja, što je bio okidač za demonstracije. Cilj dolaska naših dvoje predsjednika bio je podržati Makedoniju na njenu europskom putu, ali i poslati poruku Europskoj uniji da je vrlo važno Makedoniji dati tu europsku perspektivu, a ne da ostaje sama. Isto tako, cilj je bio dati podršku svemu što Makedonija radi na zaštiti granice u ovoj izbjegličkoj krizi. Nadamo se da će u tome izdržati. Pred njima su novi parlamentarni izbori i to je bila ujedno i poruka da oni moraju biti demokratski i transparentni.

NACIONAL: Kakva je sudbina gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića koji je vrlo popularan, baš kao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ali isto tako ga prate brojne korupcijske afere?

Gradonačelnik Janković je sa zamjenikom Koželjem od Ljubljane napravio predivan grad i zato ima veliku potporu građana. U Ljubljani se puno investiralo, oni su tim koji je Ljubljanu promijenio na nevjerojatan način. Ona je ove godine zelena prijestolnica Europe i sve više turista dolazi svake godine.

• ‘SVI KOJI NISU PRIMILI NAKNADU, U ROKU tri mjeseca od predaje zahtjeva dobivaju novac od Ljubljanske banke. Ali ostaje otvoreno i pitanje naplate kredita Ljubljanske banke hrvatskim poduzećima’

NACIONAL: Bivši predsjednik Slovenije Danilo Türk jedan je od protukandidata našoj bivšoj ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić u utrci za mjesto glavnog tajnika UN-a. On ima veliko iskustvo rada u UN-u. Uživa li on potporu slovenske vlade i kakve su vaše prognoze ?

Da, Türk ima veliko iskustvo u UN-u, pet godina bio je jedan od pomoćnika zamjenika glavnog tajnika Kofija Annana. On uživa podršku slovenske vlade i po onome što smo čuli, njegov nastup prilikom predstavljanja nedavno u New Yorku bio je vrlo uspješan. Prema nekim promatračima, ocijenjen kao jedan od najboljih. I to nas iznimno veseli.

NACIONAL: Kakva je vaša prognoza za napredak Srbije u procesu pristupanja EU? Radi li Hrvatska Srbiji ono što je Slovenija radila Hrvatskoj?

Nije samo fraza kada kažemo da je Slovenija snažan podupiratelj daljnjeg širenja EU, jer ona mora ostati otvorena svim državama koje žele članstvo i ispune uvjete. Što se tiče početka pregovora sa Srbijom, mi mislimo da je to vrlo važno, kao i da je u samoj proceduri pregovora moguće iznijeti svoje interese i riješiti neka pitanja. Mislim da Hrvatska ima opravdanog razloga za zabrinutost zbog nekih stvari, za koje mi mislimo da se mogu riješiti tijekom pregovora, a ne blokadom početka pregovora. Ni Slovenija nije blokirala početak pregovora s Hrvatskom.

NACIONAL: Ali je blokirala završetak…

To ne smatramo blokadom Hrvatske. Arbitražni sporazum bio je bilateralni sporazum koji je trebao riješiti pitanje granica koje se rješavalo dvadeset godina, a koji je ujedno rješavao i ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

NACIONAL: Kako ocjenjujete ulogu tadašnje premijerke Jadranke Kosor u toj situaciji?

Razgovarala sam s nekim hrvatskim političarima iz tog vremena i dobila sam dojam da je situacija tada bila vrlo, vrlo ozbiljna. Bilo je toliko incidenata i napetosti da je bilo u interesu obiju država da se taj sporazum potpiše. Mislim da je to bio odraz zrelosti – zrelosti političara i u Sloveniji i u Hrvatskoj. I kod nas nisu bili svi zadovoljni, kao što nisu bili zadovoljni ni sporazumom Drnovšek – Račan. Kompromisi su uvijek teški, za obje strane. Oni zahtijevaju političku zrelost koja je postojala kada se Arbitražni sporazum dogovorio i to je za sve nas bilo jako važno.

NACIONAL: Mogu li Hrvatska i Slovenija bolje surađivati unutar Europskog parlamenta?

Mislim da upravo u okviru EU imamo još puno potencijala za suradnju. Dolazimo iz sličnog kulturnog, pravnog i povijesnog miljea. Imamo toliko toga zajedničkog da bismo mogli još puno intenzivnije surađivati ne samo u Europskom parlamentu, nego i na nekim zajedničkim inicijativama. Ne moramo se slagati oko svih pitanja i imati ista stajališta, no mislim da u većini područja imamo toliko sličnosti da bismo mogli i trebali.