U tjednu nakon terorističkih napada na Bruxelles, belgijski veleposlanik u Hrvatskoj odgovara na kritike na račun belgijskih sigurnosnih službi te govori o stanju sigurnosti u Europi i percepciji Hrvatske kao nove članice EU

Belgijski veleposlanik koji je preuzeo dužnost u Hrvatskoj u jesen 2015. Philippe Benoit dobro poznaje Hrvatsku, budući da je prije nekoliko godina, još dok je bio na mandatu u Italiji, kupio apartman u Istri koja mu se odmah svidjela i u kojoj posebno uživa. S magisterijem iz područja međunarodne politike, Benoit je sve do 2000. bio zaposlen u različitim privatnim kompanijama na poslovima odnosa s javnošću. Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Belgije priključio se 2001. i otada je na različitim pozicijama odradio mandate u Kijevu, Moskvi i Rimu. Bio je i diplomatski savjetnik u Ministarstvu razvoja i europskih afera, a neposredno prije dolaska u Zagreb obnašao je dužnost savjetnika Ministra vanjskih poslova Kraljevine Belgije. Intervju za Nacional dao je u tjednu nakon tragičnih terorističkih napada na Bruxelles, u kojem je ranjeno preko 250 ljudi, dok su 34 osobe izgubile život.

NACIONAL: Svijet je zgrožen stravičnim terorističkim napadima koji su se prošloga tjedna dogodili u Bruxellesu. Vjerujem da ste u kontaktu s vlastima i prijateljima – kakva je sada situacija? Jesu li se građani vratili normalnom životu ili još uvijek prevladava strah?

Radimo sve što možemo kako bismo se vratili u normalu što je prije moguće. Kao nacija koja je domaćin nekim najvažnijim međunarodnim institucijama, mi našu veliku odgovornost za osiguravanje stranih delegacija i dužnosnika uzimamo izuzetno ozbiljno i u tome smo do sada imali besprijekorne rezultate. Nastavit ćemo to raditi i u budućim danima, tjednima i mjesecima, koliko god da je potrebno. Ovih dana aerodrom u Bruxellesu testira sve svoje sigurnosne sustave, uključujući i tzv. emergency check in. Petina kapaciteta u Bruxellesu bit će uskoro ponovo uspostavljena, s prioritetom za letove unutar Schengena i prema Africi. Regionalni aerodromi u Ostendeu, Deurneu, Liegeu i u Charleroiu preuzimaju mnoge letove s briselskih aerodroma, kako bi osigurali da zrakoplovni servisi prema i iz Belgije budu minimalno prekinuti. Teroristički bombaški napadi bili su napad na naše vrijednosti i način života i zato je važno nastaviti živjeti onako kako smo naviknuli. Naše demokracije neće nikada pokleknuti pred terorizmom.

NACIONAL: Mnogi analitičari pitaju se kako je moguće da su se dogodili takvi napadi na aerodromu i u samoj blizini europskih institucija, iako je Belgija na drugom i trećem stupnju pripravnosti još od terorističkih napada u Parizu krajem prošle godine?

Da, točno, poduzete su mnoge sigurnosne mjere koje propisuje razina trećeg stupnja pripravnosti, ali ne možete provjeravati svakoga na svakom mjestu u svako vrijeme, jer bi to u potpunosti paraliziralo život građana. Nulta razina rizika ne postoji. Mi ćemo nastaviti prilagođavati naše odgovore i reakcije na te prijetnje, poštujući vrijednosti koje smo baštinili.

NACIONAL: Američki državni tajnik John Kerry posjetio je Bruxelles kako bi iskazao američku podršku i izrazio sućut žrtvama i njihovim obiteljima, ali i kako bi izrazio zabrinutost. Činjenica je da takvih organiziranih terorističkih napada u Americi nema, dok je cijela Europa sve izloženija terorizmu. Sve ukazuje na to da europske tajne službe nedovoljno surađuju i ne razmjenjuju informacije. Zašto?

Takvi teroristički napadi događaju se, nažalost, i u Sjedinjenim Državama. Dopustite mi da citiram riječi gospodina Kerryja iz intervjua koji je dao belgijskoj televiziji TVVRT: “Sa svog stajališta mogu vam reći da je ova belgijska vlada, koja je na vlasti otprilike godinu dana, bila izuzetno angažirana i proaktivna.” Na europskoj razini, Belgija želi da zajednički rad na sigurnosti bude znatno osnažen i ubrzan. Čak i ako je i na bilateralnoj razini došlo do napretka, mi trebamo europski okvir za poboljšanu suradnju, koja uključuje razmjenu informacija između tajnih službi, pravosuđa i slično. Belgija je prije nekoliko godina implementirala međueuropsku koordinaciju ministara unutarnjih poslova zemalja koje su najviše pogođene fenomenom stranih boraca, s ciljem promoviranja i ubrzanja donošenja odluka o zajedničkim akcijama. Belgija je često prepoznata kao jedna od zemalja koje daju najveći doprinos bazama podataka Europola o džihadističkim borcima. Nastavljamo surađivati sa zemljama koje su time najviše pogođene, ohrabrujući ih na prihvaćanje dodatnih mjera, kao i na bolju regulaciju prodaje oružja.

• ‘BELGIJA JE JEDNA OD ZEMALJA KOJE DAJU najveći doprinos bazama podataka Europola o džihadističkim borcima, a naše su službe razotkrile i važnu terorističku mrežu u Verviersu. Spremni smo naučiti lekciju…’

NACIONAL: Koliko mi je poznato, tek nakon napada na Pariz između sigurnosnih službi dogovorena je razmjena lista s imenima putnika na međunarodnim letovima, kao i ostalih bitnih podataka o onima koji prelaze granicu.

Točno, no već nekoliko godina Belgija poziva na bolju koordinaciju između europskih sigurnosnih službi jer radi se o globalnoj prijetnji i prijetnji slobodnom kretanju svih građana unutar europskog prostora. Belgija se svakako zalaže za razmjenu informacija i uspostavu tzv PNR-a (Passenger Name Record), odnosno stvaranja zajedničke liste imena putnika. Siguran sam da bi tako Europljani bolje kontrolirali kretanje ljudi koji planiraju počiniti terorističke napade. Prije nekoliko dana, 24. ožujka, održan je sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije, koji je zaključen priopćenjem da je naš prioritet ojačati kolektivnu sposobnost borbe protiv terorizma. Nadam se da će akcije u skladu s tim zaključkom uskoro uslijediti.

NACIONAL: Čule su se i optužbe na račun belgijskih vlasti zato što četiri mjeseca nisu uspjeli uhititi Salaha Abdeslama, jednog od mozgova napada na Pariz, koji im je sve to vrijeme bio pred nosom, odnosno, u blizini svoje obiteljske kuće u četvrti Molenbeek. Kako ih komentirate?

Naše su sigurnosne službe bile pod snažnim pritiskom. Nastojimo to sagledati na potpuno transparentan način. Bit će formirana parlamentarna komisija s ovlastima provođenja istrage. Osim toga, tri federalna ministra već su svjedočila o tome kako funkcionira naš sigurnosni sustav. Parlamentarna komisija će nastaviti sa svojim radom u sljedećim tjednima i mjesecima. Spremni smo naučiti lekciju iz onoga što se dogodilo i s našim partnerima utvrditi što se može popraviti. Nulta točka rizika ne postoji. Napadi su se događali i u drugim zemljama u posljednjih nekoliko godina, što podcrtava koliko je svima nama teško spriječiti ih. Unatoč izazovima, belgijske sigurnosne službe uspjele su razotkriti važnu terorističku mrežu u Verviersu.

NACIONAL: Poznato je da su belgijske službe dobile informaciju od turskih vlasti da je Ibrahim el Bakraoui, jedan od braće koja su se raznijela u napadima, strani džihadistički borac, no Belgija nije ništa poduzela nakon njegova povratka. Kako je to moguće? Zbog takvih propusta ne jenjavaju brojne kritike javnosti i medija.

Da, točno, bilo je puno kritike pogotovo iz stranih medija. Kao što sam rekao, osnovano je parlamentarno povjerenstvo koje će provesti istragu i provjeriti jesu li neke pogreške bile učinjene. Na temelju rezultata te istrage donijet će se zaključci i bit će poduzete određene mjere.

NACIONAL: Stručnjaci smatraju da su belgijske tajne službe među “najzapuštenijima” u Europi, s obzirom na to da u njima radi tek 600 zaposlenika, što je tri puta manje ljudi nego što ih radi u sigurnosnoj agenciji u Nizozemskoj. Ima li taj podatak veze s činjenicom da je belgijsko društvo podijeljeno između flamanske i francuske zajednice, dok je politički sustav vrlo kompleksan?

Belgijske službe u stalnom su kontaktu s više od 90 partnerskih agencija iz šezdesetak zemalja. Odlučeno je da će dodatnih 10 milijuna eura biti investirano u ljudske potencijale državne sigurnosti za period od 2015. do 2016., a očekuje se i dodana investicija od 13 milijuna eura u istom periodu. Parlament je 29. ožujka jednoglasno izglasao Zakon kojim je usvojen novi set mjera o kojima se odlučilo nakon Pariza. Veza između institucionalnih struktura i sigurnosti, odnosno, borbe protiv terorizma na teritoriju vlastite zemlje, ne može biti uspostavljena. Mnoge države imaju iskustvo s istim problemom, unatoč centraliziranoj strukturi. U Belgiji je, u trenutku kada je problem detektiran, reakcija bila adekvatna, iako ponekad može poprimiti drugačiju formu od onoga što se događa u centraliziranim državama. Baš kao i u drugim gradovima diljem svijeta, svaka četvrt, odnosno, distrikt u Bruxellesu ima svoga gradonačelnika, kojeg bira lokalno stanovništvo. Bruxelles je odvojena regija koja ima svoju vladu i svoj parlament i tamo svoj posao redovito koordiniraju vođe šest policijskih zona.

NACIONAL: Ne samo iz Belgije i Francuske, već i drugih europskih zemalja, mladi ljudi masovno odlaze na obuku u Siriju i terorističke kampove ISIL-a i onda se vraćaju u Europu kako bi sudjelovali u terorističkim napadima. Zašto im se dopušta povratak u Belgiju? Austrija takve svoje građane odmah uhićuje.

Nekoliko mjera poduzeto je posljednjih godina, koje su nam dopustile da pobliže pratimo i privodimo pravdi terorističke borce. Prilagođeni Zakon o borbi protiv terorizma dopušta privođenje i suđenje osobama koje su napustile belgijski teritorij i vratile se s ciljem počinjenja terorističkih djela. Stvorene su tzv. Task Forces, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, kako bi se između tajnih službi osigurao optimalni protok informacija o teroristima – povratnicima.

NACIONAL: No bez obzira na to, poznato je da je četvrt Molenbeek odavno postala leglo radikalnih islamista, većinom druge generacije, kao i da je od tamo planiran napad na Pariz, a sada i na Bruxelles. Kako objašnjavate takvu radikalizaciju mladih ljudi i nemoć policije da se nosi s tom prijetnjom?

Tvrdnje da je Molenbeek “leglo džihadista” su pretjerane. Mi priznajemo da u Belgiji postoji problem aktivne regrutacije u ISIL. Ali naši napori i uspjesi u suočavanju s tim problemom, kroz kombinaciju preventivnih i represivnih akcija, međunarodno su prepoznati. Broj onih koji odlaze na obuku u terorističke kampove iz Belgije danas je na jednoj trećini prošlogodišnje razine. Prije dva tjedna američki istražiteljski tim bio je u Bruxellesu i njihova ocjena onoga što Belgija radi na tom planu bila je vrlo pozitivna. Lokalne vlasti u Molenbeeku suočavaju se s istim problemom kao i ostali europski gradovi i distrikti, a naravno da je integracija dijela stanovništva u područjima na kojima je njihova koncentracija visoka, kao i njihova nezaposlenost, veliki izazov. Takva područja suočavaju se s kriminalom, švercom drogama, ali i ekstremizmom i radikalizmom. No unatoč svemu, belgijske vlasti bilježe u posljednje vrijeme pozitivan trend koji se očituje u padu onih koji se odlaze boriti u inozemstvo, uglavnom u gradovima u kojima postoji intenzivan monitoring.

• ‘NEMA ALTERNATIVE TEMELJNIM EUROPSKIM vrijednostima koje su omogućile 70 godina mira na kontinentu koji je u prošlosti bio uništavan ratovima. EU ima snage i volje izbjeći greške iz vremena prije nastanka’

NACIONAL: Kako se možete boriti protiv te vrste radikalizacije mladih ljudi rođenih u Belgiji?

Jedna od poduzetih mjera je nastojanje da sve više imama bude iz Belgije, da su rođeni i školovani ovdje, na primjer na Sveučilištu u Leuvenu gdje postoje takvi studiji. Tako se može utjecati na to da ono što se propovijeda bude u skladu s našim zajedničkim europskim vrijednostima. To je temeljni uvjet da ljudi žive zajedno. Osim toga, Belgija je bila jedna od prvih zemalja koje su izglasale nacionalni Zakon protiv radikalizacije, još 2005. Revizija tog plana je u tijeku i bit će ubrzana u skladu s recentnim razvojem događaja. Dodatno na postojeće mjere, aktiviran je i specifični plan prevencije i represije radikalizma koji nosi naziv “Molenbeek”. Vlasti čine sve kako bi osigurale da se svi građani osjećaju uključenima u društvo. Svakako će se nastaviti i napori na planu obrazovanja i tržišta rada. Treba naglasiti kako studije pokazuju da manjine u Belgiji imaju pristup najvišim javnim dužnostima, kao i da su dobro politički predstavljene sve etnokulturne raznolikosti. Neki gradovi predstavljaju specifični problem koji je već prepoznat i postao je predmetom posebnog monitoriranja, u suradnji s lokalnim vlastima. Vidljivi su već i opipljivi rezultati, kao na primjer u Vilvoordeu, koji posjećuju eksperti sa svih strana svijeta.

NACIONAL: Čini mi se da su najveće žrtve žene i njihova prava, mnoge od njih su pokrivene iako su rođene u Belgiji, a imaju i vrlo tradicionalne uloge u obitelji.

Ne bih se složio. Žene su čak bolje integrirane na tržištu rada od muškaraca. Među populacijom imigrantskog porijekla, većinu zaposlenih predstavljaju žene. Ima mnogo mladih žena imigrantskog porijekla zaposlenih u različitim uslužnim djelatnostima, za što su vam potrebna različita znanja – od poznavanja kompjutora do višejezičnosti. Vi znate da mi u Bruxellesu imamo tri službena jezika, a najmanje što morate znati su francuski, nizozemski i engleski.

NACIONAL: Je li ovaj napad na srce Europe dokaz da zapadna civilizacija ne može pobijediti zlo terorizma?

Terorističke napade najteže je spriječiti u otvorenom, slobodnom društvu, ali naše demokracije imaju volju i snagu pobijediti zlo terorizma. Ali to će biti duga i teška bitka.

NACIONAL: Kao odgovor na terorizam i izbjegličku krizu, rastu ksenofobija, nacionalizmi, ekstremno desni pokreti koji potkopavaju temeljne europske vrijednosti. Ima li EU zajedničko rješenje za te pojave?

Europska unija suočava se s nekoliko teških kriza simultano, što čini teškim pronalaženje zajedničkih rješenja u kratkom razdoblju. Neki populistički politički pokreti pokušavaju iskoristiti situaciju tako da dobiju na snazi, ali ako oni doista dođu na vlast, situacija bi vrlo vjerojatno bila mnogo gora, a tenzije bi se vrlo vjerojatno pojavile između zemalja koje danas imaju prijateljske odnose. Nema alternative temeljnim europskim vrijednostima koje su omogućile sedamdeset godina mira na kontinentu koji je u prošlosti bio uništavan ratovima. Uvjeren sam da Europska unija ima dovoljno snage i političke volje da izbjegne ponavljanje grešaka koje su počinjene prije no što je nastala. A što se tiče radikalno desnih stranaka u Belgiji – prošlog vikenda smo prvi put u centru Bruxellesa imali desničarske demonstracije huligana koji su nosili nacistička obilježja. Mi zapravo nemamo tako jake desne pokrete.

• ‘KAO ZEMLJA ČLANICA EU I NATO-A, koja pruža logističku podršku Koaliciji protiv ISIL-a, Hrvatska je potencijalna meta, ali ne prioritetna. Terorističke napade najteže je spriječiti u slobodnom društvu’

NACIONAL: Mislite li da je Hrvatska potencijalna meta, budući da u susjednoj Bosni i Hercegovini jača radikalizam, mladi odlaze u Siriju, vraćaju se i prijete terorističkim napadima?

Kao zemlja članica EU i NATO-a, koja pruža logističku podršku Koaliciji protiv ISIL-a, Hrvatska je svakako potencijalna meta, ali ne bih rekao da je prioritetna meta.

NACIONAL: Osim europarlamentaraca, sve više građana Hrvatske živi i radi u Bruxellesu. Pa ipak, mnogi su mi političari i novinari rekli da je Hrvatska prve dvije godine svoga članstva bila zapravo nevidljiva na europskoj sceni.

Vi ste nova članica, a to je proces koji se uči. Ako želite nešto postići u Bruxellesu, morate stvarati savezništva s onima koji dijele vaše interese. I onda dođete u Bruxelles s osam, deset, dvanaest drugih zemalja i pokušate progurati neki prijedlog u svom interesu. To ne možete sami. Ako dođete s nekom idejom sami, teško ćete uspjeti. A što se tiče vidljivosti, složio bih se s vašom predsjednicom i ministrom vanjskih poslova: Hrvatska mora više sudjelovati u stvaranju zajedničkih politika jer je europska politika sada i vaša politika, kao članice Europske unije. Inače, imao sam priliku upoznati Andrej Plenkovića još dok sam radio kao savjetnik našeg ministra vanjskih poslova. Fasciniralo me kako dobro govori francuski. On je izuzetno aktivan unutar svoje frakcije Europskih pučana. Upoznao sam i Tonina Piculu. Mislim da vaši europarlamentarci dobro rade svoj posao.

NACIONAL: Kako ocjenjujete međusobne političke, gospodarske, kulturne, turističke i ostale odnose Hrvatske i Belgije?

Naši odnosi su odlični, ali bi ipak mogli biti, rekao bih, intenzivniji. Trgovinska razmjena i investicije rastu, ali brojevi su još uvijek preskromni. Prošle godine 150 tisuća Belgijanaca posjetilo je Hrvatsku i njihov broj ubrzano raste (za šest posto prošle godine). Dugo smo prisutni u istočnoj Slavoniji, Baranji, Vukovaru, gdje su bili i naši vojnici u sklopu UNPROFOR-a u periodu od 1992. do 1998., od kojih su dvojica tamo ostavila svoje živote. I zbog tih naših posebnih veza, pomagali smo u obnovi vukovarske luke i financirali brojne programe. Osjećamo snažnu vezu s Hrvatskom. No nedostaje nam intenzitet na gospodarskom planu. Rado bismo vidjeli veću trgovinsku razmjenu, više investicija, ali se susrećemo s puno blokada, birokracije i administracije, što odbija investitore. Uvjeren sam da će premijer pokrenuti neke reforme koje će investitorima olakšati posao.

NACIONAL: Tijekom dugog procesa formiranja nove hrvatske koalicijske vlade, često smo spominjali Belgiju kao primjer zemlje koja nije imala vladu preko godinu dana i sve je funkcioniralo. No vi ste imali kralja koji je garantirao stabilnost.

Ne samo to. U to vrijeme predsjedali smo i Europskom unijom i sve je odlično funkcioniralo. A znate zašto? Imamo jaku administraciju. Drugi razlog je taj što su, kao što sam vam već rekao, mnoge ovlasti prenesene na razinu regija i one imaju svoje vlade. Federalna vlada bavi se federalnim nadležnostima kao što su vanjska politika, pravosuđe, obrana, socijalna skrb, zdravstveno osiguranje i tako dalje. No kad nje nema, regionalne vlasti nastavljaju raditi svoje poslove kao što su gospodarstvo, kultura, znanost i obrazovanje. Kada nema federalne vlade, to nije kraj svijeta. Naravno, bilo bi bolje da je formirana ranije. No to je bio najdulji period bez vlade koji smo imali. Naše vlade tradicionalno su koalicijske, mi imamo taj proporcionalni izborni sustav. A i kralj, koji je nedavno abdicirao u korist svoga sina, jako je popularan. No čak i kada nema vlade, on nema ovlasti premijera. Nakon izbora predstavnik najjače stranke, kojeg zovemo “informator”, dužan je informirati se kod drugih političkih stranaka i obavijestiti kralja o njihovim namjerama. Tada kralj imenuje “formatora”, odnosno mandatara koji mora formirati vladu. Informator i formator mogu biti ista osoba, ali ne nužno. Što se tiče formiranja vlade u Hrvatskoj, to je za mene bio vrlo zanimljiv period. Sve do kraja nismo znali kako će to završiti, doista je bilo zanimljivo. Premijer dolazi iz potpuno drugačijeg okruženja, iz privatnog sektora, svakoga dana uči sve više o politici i dobro se snalazi. Nadam se, budući da sam to čuo od njega na primanju koje je organiziralo nizozemsko predsjedništvo, da će uspjeti u onome što su mu prioriteti: provesti ekonomske reforme i poboljšati poslovnu klimu. To je izuzetno važno za Hrvatsku, kako bi privukla više investitora.