‘Orešković nije imao ni snage, ni mogućnosti, ni volje sam dati ostavku Crnoji pa smo onda gledali beskonačna natezanja, čak ne u njegovu, nego u Karamarkovu uredu i pozivanje pravnih stručnjaka za pitanje koje je isključivo političko. Time se potvrdilo da je Orešković samo Karamarkova lutka na koncu’

Nakon četiri godine na vlasti, saborski zastupnici SDP-a polako se privikavaju na život u oporbi, a jedan od onih koji su proteklog tjedna bili najglasniji u osudi ponašanja čelnih ljudi Vlade u slučaju Mije Crnoje, bio je Peđa Grbin. Taj 37-godišnji zastupnik iz Pule pred Saborom je zatražio pokretanje postupka o nepovjerenju sada već bivšem ministru branitelja. Grbin je u ime SDP-a i ostalih stranaka koalicije Hrvatske raste zatražio od premijera Tihomira Oreškovića da odmah smijeni Crnoju. Crnoja je sam podnio ostavku dva dana kasnije, ali po Grbinovim riječima, cijeli taj slučaj pokazao je koja je prava uloga premijera Oreškovića i Mosta u novoj hrvatskoj vladi. U razgovoru za Nacional Grbin je otkrio što misli o prvim potezima nove vlade, kakva će oporba biti SDP te kakva je situacija u SDP-u uoči izbora za predsjednika stranke.

NACIONAL: Kako komentirate sve što se proteklog tjedna događalo oko sada već bivšeg ministra branitelja Mije Crnoje?

Slučaj Crnoja doista je indikativan za formiranje i funkcioniranje nove Vlade Republike Hrvatske. On pokazuje koliko je loše kada sastav Vlade, premijer i ministri nisu poznati hrvatskim građanima prije izbora, jer kada su ti kandidati poznati prije izbora, onda građani, mediji i mi političari imamo vremena proučiti ljude koji se kandidiraju i zaključiti mogu li oni obnašati visoke dužnosti u Vladi. Nažalost, ovaj slučaj pokazao je da je takva provjera izostala i umjesto da osobu koja očito ne može biti ministar isključimo na vrijeme, svjedočili smo trodnevnom cirkusu…

NACIONAL: Jesu li ti događaji pokazali da premijer Orešković ipak nije samostalan u donošenju nekih ključnih odluka?

Taj slučaj dobrodošao je kao otrježnjenje svima onima koji su mislili da će gospodin Orešković imati bilo kakvu bitnu ulogu kada se radi o političkim pitanjima u ovoj vladi. Ja ne dvojim o njegovoj stručnosti kada se radi o ekonomiji i financijama, ali pokazuje se da Orešković o politici nema pojma. Vođa tima bi radi zdravlja tog istog tima morao osobu koja mu šteti isključiti što prije je moguće. Međutim, Orešković nije imao ni snage, ni mogućnosti, ni volje učiniti to sam pa smo onda gledali beskonačna natezanja, čak ne u njegovu, nego u Karamarkovu uredu i pozivanje nekih vanjskih pravnih stručnjaka za pitanje koje je isključivo političko. Time se potvrdilo ono što smo mi iz SDP-a kontinuirano govorili, a to je da je Orešković samo Karamarkova lutka na koncu i ta tvrdnja sada ima jasnu potvrdu u činjenicama.

NACIONAL: Smatrate li da je gospodin Crnoja sam dao ostavku ili je ipak bio prisiljen na taj potez od Karamarka i Petrova?

Gospodin Crnoja je tri dana govorio da on nije ni za što kriv, tri dana je govorio da nema nikakvu odgovornost, a u međuvremenu je izricao hrpu neistina. Od toga da je zatražio građevinsku dozvolu, kada se i zašto prijavio na adresi u Samoboru, kako je koristio namjenski kredit i slično. U takvom njegovu ponašanju nije bilo nikakvih naznaka da je spreman preuzeti bilo kakvu odgovornost za svoje postupke i podnijeti ostavku. Crnoja je dao ostavku tek u trenutku kada su apsolutno svi mediji u Hrvatskoj, i lijevi, i desni, i oni koji nisu opredijeljeni, rekli da on mora otići. Dao je ostavku tek nakon što je u Saboru pokrenut postupak za njegov opoziv i govoriti o bilo kakvoj vlastitoj odluci o ostavci je, najblaže rečeno, smiješno.

NACIONAL: Slažete li se sa zaključkom koji je donesen u Banskim dvorima, da u svim tim aferama nema mjesta za kaznenu odgovornost Mije Crnoje?

Iako sam pravnik i radio sam kao odvjetnik, ne uzimam si pravo utvrđivati nečiju kaznenu odgovornost. U Hrvatskoj to može i smije činiti isključivo sud, a kada se radi o kaznenim djelima koja se gone po službenoj dužnosti – tek po zahtjevu DORH-a. Ono što sam ja vidio u cijelom slučaju jest da je gospodin Crnoja očito koristio neka prava koja mu ne pripadaju. Ima li u tome kaznenih djela, prekršajnih djela, hoće li Grad Samobor raskinuti ugovor s gospodinom Crnojom i zatražiti povrat zemljišta, to su druga pitanja. Zanimljivo mi je bilo gledati Karamarka kako se uživljava u ulogu istražitelja, tužitelja i suca, kako proklamira da je Crnoja nevin u slučaju u kojem je politička i moralna odgovornost bivšeg ministra više nego jasna.

NACIONAL: Zašto bivša vlada, odnosno bivši ministar Predrag Matić, nije izvršila reviziju kredita koji su bili dodijeljeni braniteljima ako se zna da je bivši pomoćnik Dinko Mikulić, koji je te kredite dijelio, optužen zbog malverzacija te mu se upravo zbog toga sudi?

Koliko je meni poznato, Ministarstvo branitelja je poduzelo niz koraka kako bi se zlouporabe braniteljskih prava spriječile. Između ostalog, i objava registra branitelja išla je u tom smjeru te su se nove zlouporabe smanjile. Jedna od posljedica takvog djelovanja ministra Matića je i šator koji se gotovo dvije godine nalazi pred njegovim ministarstvom. Smatram da je Predrag Matić dobro radio svoj posao i žao mi je što ga neće nastaviti.

NACIONAL: Kako gledate na ulogu medija u tom slučaju?

Uloga medija je bila vrlo pozitivna i oni su imali upravo onu ulogu koju mediji u otvorenom i demokratskom društvu trebaju imati. Zbog takvog rada medija siguran sam da Hrvatska neće doživjeti sudbinu Poljske, Mađarske ili Vučićeve Srbije i postati država u kojoj se sustavno krše medijske slobode i sloboda govora. Pokušaja već ima, ali sam uvjeren da su hrvatski mediji i hrvatska javnost spremni da takve pokušaje spriječe.

NACIONAL: Znači, ne slažete se s ocjenom da je na bivšeg ministra bila pokrenuta medijska hajka?

Gospodin Crnoja nije dao ostavku zbog medijske hajke i medijskih napisa, već je dao ostavku zbog onoga što je učinio, a što je dovelo do tih napisa. U tim napisima iznesene su činjenice koje su ukazivale na temeljne nedostatke u njegovu ponašanju. Istovremeno, izjave Tomislava Karamarka o medijskoj hajci na Crnoju u tonu su izjava zastupnika HDZ-a u Saboru, gospodina Glasnovića, koji je jasno rekao da su hrvatski mediji najveća zapreka demokraciji u Hrvatskoj. Vjerojatno zato što odbijaju pisati po diktatu jedne političke opcije. SDP je u proteklom mandatu bio izložen medijskim kritikama. Neke su bile neopravdane, dok su mnoge od njih, barem po mojem sudu, bile opravdane. Nekada nismo reagirali na njih, a često smo upravo nakon takvih kritika korigirali naše ponašanje. Možda nismo bili sretni s takvim pisanjem, ali ovakvi pritisci na novinare sigurno se nisu događali.

NACIONAL: Kada govorite o pritiscima na novinare, možete li komentirati nepravomoćnu presudu kojom Nacional mora platiti 70 tisuća kuna Karamarku zato što je objavio intervju s Josipom Manolićem?

Kao pravnik trudim se ne komentirati nepravomoćne presude pa ću tako učiniti i ovog puta. Međutim, mogu komentirati činjenicu da je Karamarko tužio medij zbog intervjua druge osobe. Da je Karamarko odgovoran političar, onda bi na kritike odgovarao argumentima, činjenicama, dokazima, a ne tužbama.

• ‘AKO SE PO PITANJU MINISTRA KULTURE pojave dodatni podaci koji upućuju na to da on nije sposoban voditi Ministarstvo, pitanje povjerenja ministru Hasanbegoviću sigurno će doći na dnevni red’

NACIONAL: Prošlog tjedna održan je i prosvjed koji su organizirale braniteljske udruge zbog privremene zabrane emitiranja televizije Z1. Kako komentirate događaje na tom skupu?

Odmah da razjasnimo neke stvari. U demokratskoj državi dozvoljen je prosvjed protiv državnih institucija. U potpunosti mogu razumjeti da određena odluka nekog državnog tijela može izazvati prosvjed i taj koncept političkog djelovanja mi je prihvatljiv, a ponekad je i poželjan. Međutim, u konkretnom slučaju, ton i oblik tog prosvjeda smatram neprihvatljivima. Pred državnom agencijom prosvjeduje visoki politički dužnosnik, potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš, a na prosvjedu se mogu čuti glasni fašistički povici. Očekujem od gospodina Tepeša i svih onih koji su taj prosvjed omogućili, da se jasno ograde od svega što se tamo događalo i da kada drugi put prosvjeduju, pažljivo prouče što rade i koje su posljedice njihovih poteza za Hrvatsku.

NACIONAL: Na koje posljedice mislite?

Ukazat ću na jedan primjer. Poljska je zemlja koja je nakon nedavnih izbora krenula ekstremno desnim i nacionalističkim putem. Kreditne agencije vrlo pažljivo promatraju što se u Poljskoj trenutno događa i toj državi zbog takve politike prijeti smanjenje kreditnog rejtinga. Svi koji se bavimo politikom moramo biti svjesni da naše akcije izazivaju reakcije pa bi bilo poželjno da izbjegavamo ono djelovanje koje šteti ugledu i interesima Hrvatske.

NACIONAL: Slažete li se vi s odlukom Vijeća za elektroničke medije?

Slažem se s tom odlukom jer je u govoru voditelja bila prikazana jasna mržnja prema pripadnicima jedne nacionalne manjine koji su znatno pridonijeli razvoju i probitku ove zemlje. Bez obzira na sve što se u Hrvatskoj događalo tijekom rata, nitko nema pravo na takav govor. Još više osuđujem činjenicu da se ta televizija, unatoč tome što ne može kontrolirati što će svaki voditelj reći u eter, od svega toga nije jasno ogradila.

NACIONAL: Predsjednik SDP-a Zoran Milanović je nakon tog skupa prozvao potpredsjednika Sabora Ivana Tepeša, a ovaj je protiv njega najavio podnošenje kaznene prijave zbog govora mržnje.

Molim gospodina Tepeša da podnese kaznenu prijavu što prije pa da vidimo što je u izjavama Zorana Milanovića bilo govor mržnje.

NACIONAL: Smatrate li i vi, poput šefa vaše stranke, da su Hrvatskoj potrebni masovni prosvjedi protiv nove vlade i politike koju ona provodi?

Koliko sam shvatio riječi Zorana Milanovića, on ne poziva na prosvjede odmah, nego kaže da bi takvi prosvjedi mogli biti potrebni ako se ovakva politika nastavi. Osobno ne mislim da je došlo vrijeme za prosvjede i siguran sam da su izjave pojedinih ministara relikt predizborne kampanje te se doista nadam da će se smiriti, povući ručnu kočnicu i shvatiti da su izborom u Vladu postali zaduženi za dobrobit svih građana.

NACIONAL: SDP je tražio glasanje o povjerenju Crnoji u slučaju da on ne podnese ostavku ili da ga premijer ne smijeni. Možemo li u budućnosti očekivati nove slične zahtjeve i je li to jedan od načina na koje ćete testirati suradnju Domoljubne koalicije i Mosta?

Naš posao nije testirati koaliciju Domoljubne koalicije i Mosta, već je naš posao uočavati nepravilnosti u radu, ukazivati na njih i predlagati kako da se otklone. Također, naš je posao davati konkretne prijedloge tamo gdje aktivnost Vlade izostane. Mogu najaviti da ćemo vrlo skoro započeti s predlaganjem zakona koji su sukladni s onime što smo govorili u predizbornoj kampanji i što smo iznijeli tijekom pregovora s Mostom, a za koje smatramo da su potrebni za daljnji razvoj Hrvatske.

NACIONAL: Znači, nećete tražiti glasanje o nepovjerenju ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću?

Mislim da je prerano za odgovor na to pitanje. U ovom trenutku, ne. Međutim, ako se po pitanju ministra kulture pojave dodatni podaci koji upućuju na to da on nije sposoban voditi Ministarstvo ili ako se pojave novi podaci da su njegovi stavovi doista onakvi kakvima se čine na prvi pogled, odnosno rigidno desni, nacionalistički stavovi, i ako on ustraje u ograničavanju medija i uništavanju civilnog društva u Hrvatskoj, pitanje povjerenja ministru Hasanbegoviću sigurno će doći na dnevni red Sabora.

NACIONAL: Je li smjena članova Stručnoga povjerenstva za neprofitne medije jedan od razloga zbog kojih bi se taj postupak ipak mogao uskoro pokrenuti?

Smjena Stručnog povjerenstva, a više od toga način na koji je provedena, ide u smjeru onoga o čemu sam govorio, a to je da se radi o osobi za koju je više nego upitno je li uopće trebala biti u Vladi.

NACIONAL: Pred SDP-om su unutarstranački izbori. Kako komentirate program Zlatka Komadine koji je jedini protukandidat Milanoviću?

Upoznat sam sa smjernicama programa Zlatka Komadine, ali, nažalost, zbog obveza u Saboru ovoga tjedna nisam detaljno proučio program koji je predstavio u srijedu. Mogu jedino reći da je Komadina legenda SDP-a i da je njegov doprinos razvoju naše stranke velik. Smatram i da je on kao župan Primorsko-goranske županije i kao šef županijskog ogranka SDP-a, napravio veliki posao. Međutim, ne mislim da je on čovjek koji bi na čelu SDP-a donio onu dodanu vrijednost koja je stranci potrebna za borbu s političkom opcijom koja je trenutno na vlasti.

NACIONAL: Mogu li cijeli taj proces i česta prepucavanja članova SDP-a naštetiti samoj stranci, a u konačnici dovesti i do raskola?

Moramo razlučiti dvije potpuno suprotne stvari. Prva je unutarstranačka demokracija i kandidatura Zlatka Komadine za predsjednika stranke. To ne može biti loše za stranku jer je svaki kvalitetan kandidat, a Zlatko Komadina to jest, potvrda snage SDP-a. Ono što nije dobro za stranku jest ponašanje nekih članova vodstva u kampanji. Unutarstranačka kampanja nije kampanja za parlamentarne izbore, gdje se borimo s političkim suparnicima. U toj kampanji između prijatelja biramo one za koje smatramo da su bolji za stranku, a samim time i za Hrvatsku. U tom kontekstu apsolutno odskaču izjave kolega poput Rajka Ostojića i Davora Bernardića, koje su vrlo neprimjerene. Komadina se do sada od toga suzdržao i nadam se da ne radi po taktici dobar policajac, loš policajac pa da pušta Ostojića i Bernardića da govore stvari koje se on ne usudi reći. Volio bih da se od nekih izjava Rajka Ostojića i Davora Bernardića s vremena na vrijeme ogradi.

• ‘O KAKVIM MI REFORMAMA PRIČAMO? Ova vlada predstavila je nikada lošiji program. Kada im program vlade iz 2011. nije relevantan, mogli su barem uzeti program Sanaderove vlade da vide kako se to radi’

NACIONAL: Vi ćete podržati Milanovića?

Više puta rekao sam da je Milanović najbliži mojoj viziji SDP-a i smatram da on i SDP-u i hrvatskoj političkoj sceni može dati još puno toga. On je političar čije vrijednosti i politički stavovi odgovaraju vremenu u kojem živimo i zato smatram da je on u ovom trenutku bolje rješenje za SDP.

NACIONAL: Kritičari aktualnom predsjedniku SDP-a zamjeraju da ne može priznati poraz na proteklim parlamentarnim izborima, iako SDP nije uspio sastaviti vladu s Mostom. Slažete li se s tim kritikama?

Ako smo usmjereni na činjenicu da SDP nije formirao Vladu, onda bi se moglo reći da smo mi izbore izgubili. Ali ako gledamo sam izborni rezultat, tada je koalicija Hrvatska raste s IDS-om, dakle stranke koje su formirale prethodnu vladu i koje su zajedno nastupale u pregovorima o formiranju nove, izjednačena s Domoljubnom koalicijom. U tom kontekstu ne možemo govoriti ni o porazu niti o pobjedi. I bit ću iskren, nakon što sam imao priliku vidjeti kako funkcionira Most, na koji način oni rade, a sudjelovao sam u pregovorima s njima, dobar dio mene odahnuo je kada je Božo Petrov izjavio da biraju HDZ jer je već sada vidljivo da je to grupa s kojom je gotovo nemoguće raditi.

NACIONAL: Zvučite kao da vam je drago što su na kraju propali pregovori s Mostom?

Onako, strogo osobno, odgovor na vaše pitanje je – da, drago mi je. Ali kao političaru koji bi osobne interese trebao ostaviti po strani, nije mi drago jer je koalicija Mosta i HDZ-a ta koja je na vlast dovela Hasanbegovića, Crnoju, Glasnovića i slične.

NACIONAL: Kako gledate na ponašanje Mosta u slučaju Crnoja, ali i u dosadašnjem radu u parlamentu?

Mislim da je slučaj Crnoja pokazao da sve one priče Mosta da se tu ne radi o koaliciji, ne drže vodu. Most je nakon ostavke gospodina Crnoje čvrsto branio HDZ i Crnoju te se jasno svrstao na jednu stranu. Sve ono što su oni trkeljali, moram upotrijebiti tu riječ, palo je u vodu. Predstavnici Mosta rekli su da je Crnoja postupio odgovorno i da je skinuo teret s Vlade. S druge strane, imate zastupnike Mosta u Saboru koji su u ovoj priči bili potpuno neaktivni i koji nisu sudjelovali u važnoj političkoj raspravi. Šute i ne izjašnjavaju se o bitnim stvarima iz vrlo jednostavnog razloga, jer tek sada shvaćaju da nije lako baviti se politikom. Tek sada shvaćaju da je to odgovoran posao u kojem se donose delikatne odluke, a to ponekad zna biti vrlo teško.

NACIONAL: Kako komentirate to da je, unatoč najavljenim reformama, na prvoj sjednici Vlade većina ministara najavila nova zapošljavanja?

O kakvim mi reformama pričamo? Ova vlada predstavila nam je nikada lošiji program rada. Kada im program vlade iz 2011. nije relevantan, mogli su barem uzeti program vlade Ive Sanadera da vide kako se to radi. Hvalili su se nekim visoko tehnološkim prezentacijama, a dobili smo prezentaciju na razini prve ili druge godine fakulteta. Ta prezentacija je bila toliko detaljno razrađena da je nedostajao hodogram reformi koje bi se navodno trebale provoditi. I onda na kraju dolazi prva sjednica Vlade, gdje je zaključeno nešto čemu se ja u biti i ne mogu protiviti: a to je da je prošla vlada bila ta koja je smanjivala javnu upravu, smanjivala troškove i provodila reforme.

NACIONAL: Tomislav Karamarko izjavio je da je manjak zaposlenih u ministarstvima rezultat sistematizacije kojom je prošla vlada željela lažnim brojkama prikazati uštede?

Molim gospodina Karamarka da uzme u ruke godišnje izvršenje proračuna za 2011. i godišnje izvršenje proračuna za 2014. Ako to napravi, primijetit će da je vlada Zorana Milanovića smanjila izdatke za zaposlene za preko milijardu kuna.

NACIONAL: Treba li možda novi predsjednik SDP-a, tko god on bio, biti spreman na vrlo brze, prijevremene parlamentarne izbore?

SDP je jedina parlamentarna stranka koja provodi izbore po sistemu jedan član, jedan glas. Samim time članovi SDP-a imaju veliku obvezu i dužnost jer ne biraju samo osobu koja će biti predsjednik stranke, već i osobu koja će se natjecati i za premijera. Ta osoba morat će biti spremna boriti se za premijersku funkciju bili izbori za mjesec dana, za šest mjeseci ili četiri godine.

NACIONAL: Znači, očekujete da ova Vlada neće izdržati četiri godine?

Vlast je ljepilo. Hrvatska do sada nije imala prave prijevremene izbore pa zato možemo pretpostavljati da bi ova vlada trebala izdržati do kraja mandata. S druge strane, nikada nismo imali tako heterogenu vladu, nikada nismo imali tako nepripremljenu vladu, ne samo programski, nego i kadrovski. Zbog tih razloga smatram da će Vlada u ovom obliku vrlo teško dočekati kraj mandata.

NACIONAL: U nekim medijima Komadina je ostavio otvorenu mogućnost da on bude predsjednik SDP-a, ali da netko drugi bude kandidat za premijera. Podržavate li takvu mogućnost?

SDP je jednom probao tu varijantu i mislim da to iskustvo ne bi trebao ponoviti. Vidimo i u drugim državama Europske unije da je predsjednik pojedine političke opcije ujedno i kandidat za premijera. Na neki način to je pošteno i prema javnosti, jer javnost mora na vrijeme upoznati kandidate za važne državne dužnosti.

NACIONAL: Komadina je najavio i da bi mogao prihvatiti ideju da za predsjednika SDP-a ne glasaju samo članovi, nego i simpatizeri stranke.

S time se ne mogu složiti. SDP je otvorena stranka u koju se nije teško učlaniti. Onaj tko želi sudjelovati u izbornom procesu unutar stranke, mora napraviti taj mali korak i učlaniti se u SDP.

NACIONAL: Kakva je budućnost SDP-a? Neki simpatizeri Komadinu uspoređuju s novim vođom britanskih laburista Jeremyjem Corbynom koji je tu stranku odveo skroz lijevo. Je li to smjer u kojem bi i SDP trebao krenuti?

Kada je Corbyn preuzeo Laburističku stranku, došlo je do velikih podjela unutar te stranke i bojim se da će njegov izbor omogućiti Davidu Cameronu da vodi Veliku Britaniju duže nego što ju je vodila Margaret Thatcher, a što pokazuju i recentne ankete. SDP je upravljajući Hrvatskom provodio mjere koje ne samo da su socijaldemokratske, već su u velikom dijelu i mjere koje graniče s demokratskim socijalizmom. Prvi potez bivše vlade bio je ukidanje javnih ovršitelja, dok je posljednji bio konverzija kredita u švicarskim francima, s čime se direktno ušlo u ugovorni odnos banaka i građana i sukob s bankama. Između toga uvodili smo porez na kamate, na dividende i kapitalnu dobit. To nisu potezi neoliberalne stranke, nego potezi stranke s klasičnom lijevom agendom. Branili smo pravo na osobni izbor, donijeli smo zakon o životnom partnerstvu i novi Obiteljski zakon, unatoč opstrukciji Ustavnog suda, što su odrednice onoga istinskog liberalizma koji se na hrvatski može prevesti samo kao slobodarstvo. Time smo dokazali da je SDP ne samo istinska socijaldemokratska stranka, nego i istinska lijeva stranka i u Hrvatskoj trenutno ne postoji parlamentarna stranka koja je ljevija od SDP-a.