Uoči premijere predstave ‘Priroda i društvo’ u ZKM-u, redateljica koja je pokrenula internetski ‘registar izdajnika’ priča o teškom stanju u kulturi, o ‘zastrašujućim’ izjavama i potezima ministra kulture Hasanbegovića te HDZ-u iz kojeg se ne čuje glas osude

Predstava “Priroda i društvo” koja će se 5. ožujka premijerno izvesti u Zagrebačkom kazalištu mladih, pokušat će odgovoriti na pitanja o autorskom pravu u današnjoj digitalnoj eri. Koproducenti su ZeKaeM, ZAMP i umjetnički kolektiv SKROZ, čija je osnivačica Nora Krstulović, ujedno i redateljica ove predstave.

Osim što je aktivna u kazalištu, redateljica Nora Krstulović osnivačica je i glavna urednica prvog nezavisnog portala u kulturi na hrvatskom jeziku za izvedbene umjetnosti Teatar.hr. U sklopu aktivnosti portala 2012. pokrenula je i realizirala prvu Teatar.hr Nagradu publike, godišnji izbor laureata u domaćim izvedbenim umjetnostima.

Tijekom 2005. Nora Krstulović je s dramaturginjom Majom Sviben osnovala umjetnički kolektiv SKROZ, s kojim je realizirala niz predstava.

Bila je izvršni producent Pula Film Festivala (2005.) i voditeljica odnosa s javnošću za mnoge institucije i manifestacije kao što su International Network on Cultural Policy Annual Conference, Hrvatski institut za pokret i ples, Tjedan suvremenog plesa, Zagrebački plesni centar, Motovun Film Festival, Perforacije i Dubrovačke ljetne igre.

Odnedavno je Nora Krstulović u središtu pozornosti javnosti kao autorica “registra izdajnika” koji je na internetu pokrenula nakon najave sad već bivšeg ministra branitelja Mije Crnoje da će ga uvesti u Hrvatskoj. Nora Krstulović u intervjuu za Nacional govori o tome kako ju je taj registar potaknuo za predstavu o teškoj situaciji u kulturi koja, kako kaže, zbog izbora novog ministra Zlatka Hasanbegovića može biti samo još gora, a osvrnula se i na ekonomsku neovisnost koja je u kapitalizmu gotovo nemoguća.

NACIONAL: Predstava “Priroda i društvo” bavi se pitanjem autorskih prava u digitalnoj eri. Zašto ste se odlučili za tu temu i kako ćete je predstaviti mladoj publici kojoj je namijenjena?

Smatramo da se na primjeru autorskih prava u digitalno vrijeme može odlično objasniti ekonomski sustav u kojem živimo, o kojemu, čini mi se, premalo i prekasno educiramo mlade. Za razliku od nekih ozbiljnijih zapadnih zemalja gdje svi znaju zašto moraju plaćati porez, od čega se financira njihovo školovanje i slične stvari, u Hrvatskoj to nije slučaj pa mi se primjer intelektualnog vlasništva na internetu čini idealnim da im se to sve objasni. Dio mlađih generacija sve što je internetu smatra nečim na što prirodno imaju pravo i ne razmišljaju ni o autoru ni o pravnim posljedicama, a kamoli o ekonomskom učinku. To nam se učinilo zanimljivom temom.

NACIONAL: Koja je uloga ZAMP-a u predstavi?

Oni su koproducenti. Pružili su nam i veliku pravnu logistiku jer nismo trebali istraživati s pravne strane koja je jako opširna i duboka, što nam je itekako pomoglo. Isto tako, u velikom su broju angažirali svoje članstvo, pa će na svakoj izvedbi gostovati netko od njihovih članova. Bit će tu i poznatih imena, a oni će u interakciji s publikom odgovarati na pitanja iz svog iskustva povezana uz temu. Produkcijski model koji smo osmislili u funkciji je sadržaja. Želimo zaintrigirati generaciju kojom se društvo premalo bavi. Njih se na predstave i druge kulturne sadržaje organizirano prerijetko vodi, a u tinejdžerskoj dobi kao da sustav od njih diže ruke. I onda se čudimo kako samoinicijativno ne idu u kazalište, na izložbe, kako ne razumiju kulturu. Publiku treba odgajati, a ovo je naš korak u tom smjeru.

NACIONAL: Ne radite često u institucionalnom kazalištu. Kako je došlo do suradnje sa ZKM-om?

Ravnateljici Snježani Abramović Milković svidjela se ideja, a posebno inovativan produkcijski model. Ono što me impresionira jest ansambl s kojim bih išla na kraj svijeta. Nevjerojatni su profesionalci i jako vole raditi. Zbog financijskih i produkcijskih uvjeta, mi na nezavisnoj sceni često povjerujemo u zabludu da smo jedini koji ozbiljno radimo. Ansambl s kojim radim predstavu apsolutno je to demantirao.

NACIONAL: Kolektiv SKROZ radi angažirane predstave, čak i političko kazalište…

Sve je stvar tumačenja. Primjerice, naš posljednji projekt u Maloj sceni bavi se različitošću i oboljelima od epilepsije, što je također svojevrsni angažirani teatar. Nisu to samo projekti izravno vezani uz politiku.

• ‘HASANBEGOVIĆ je prvo lagao da je fotografija na kojoj nosi spornu kapu fotošopirana, pa onda o poznanstvu s Bujanecom i potom o suradnji s časopisom koji je protuzakonit’

NACIONAL: Takva je i predstava iz 2009. koja obrađuje temu odlaska tadašnjeg premijera Ive Sanadera i dolaska Jadranke Kosor za premijerku. Kako danas vidite tu priču, kada je Sanader slobodan čovjek?

Ne bih željela samoj sebi i Maji Sviben davati komplimente, ali ta je predstava bila jako proročanska. Određene scene iz Shakespeareova “Julija Cezara” iskoristile smo kao komentar tadašnje političke situacije u Hrvatskoj, kad je Sanader dao ostavku bez objašnjenja i kad je na njegovo mjesto došla Jadranka Kosor koja ga se odmah odrekla. Izveli smo taj performans na Markovu trgu, a ono što je zanimljivo je to što su jedina dokumentacija koju imamo o tom performansu fotografije koje je napravio policajac, dakle čovjek koji nas je u izvedbi tog performansa trebao spriječiti. Stvari nisu funkcionirale tad, ne funkcioniraju ni danas.

NACIONAL: Ta predstava “Brutalno, skroz” zapravo govori o izdaji države i ljudi. Autorica ste “registra izdajnika” koji ste pokrenuli na internetu kao reakciju na najave već bivšeg ministra branitelja Mije Crnoje. Kakve su reakcije javnosti na registar?

Imamo više od 7500 komentara “izdajnika” i taj broj stalno raste. Ali iako većina o tome razmišlja kao o nečemu smiješnome, nas je začudilo koliko ima dirljivih, tužnih komentara, koliko su se ljudi zaista iskreno požalili na svoju tešku situaciju. Potaknuti upravo time, osjećali bismo se kao izdajnici tih ljudi da nešto ne napravimo, tako da uskoro spremamo izvedbeni projekt inspiriran registrom. Nažalost, svjedoci smo da se situacija ovih dana dodatno zaoštrava pa projekt ne gubi na aktualnosti.

NACIONAL: Mislite na afere s ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem?

Ne samo to, već i na val ogromnog nasilja u javnom prostoru, a s druge strane i nametanje društvu sustava vrijednosti i metoda koje su posve nedemokratske.

NACIONAL: Mislite li da će zbog neprestanih pritisaka dijela javnosti da ponudi ostavku, ministar Hasanbegović “popustiti” i zaustaviti sve što je pokrenuo ili ga nije briga?

Riječ je o čovjeku koji je oktroiran čak i tijelima stranke koja ga je postavila na ministarski položaj. Podsjećam vas da je čak i Odbor za kulturu HDZ-a imao druge kandidate za ministarsku fotelju, zbog čega je predsjednik tog odbora dao ostavku nakon Hasanbegovićeva imenovanja. Otada do danas u javnost je isplivala sva sila zastrašujućih Hasanbegovićevih izjava i poteza, no iz HDZ-a se ne čuje jedan jedini glas osude. Očito je stranački vrh čvrsto odlučio zadržati ga na poziciji i zato se Hasanbegović ne uzrujava. Mislim da nam u resoru kulture predstoji velika borba da zadržimo stečena prava, a kamoli da se nadamo poboljšanjima.

NACIONAL: Mislite da može biti samo gore?

Njegove reakcije na tekst i fotografiju objavljenu u Novostima dokaz su za to. Prvo je lagao da je riječ o fotošopiranoj fotografiji, pa onda o poznanstvu s Bujanecom, potom o suradnji s časopisom koji je – podsjećam – u vrijeme izlaženja, kao i danas, bio protuzakonit, da bi konačno svoju žal za NDH “upakirao” u celofan navodnog ograđivanja. On vrlo otvoreno govori o odmazdi, tako da sam sigurna da će situacija eskalirati. No kulturnjaci su čudna sorta. I jako žilava. U to polažem nade.

NACIONAL: Mislite li da će biti još akcija? Jer veliki dio kulturnjaka digao se na noge. Što još možete učiniti?

Možemo raditi svoj posao, pokušati senzibilizirati zajednicu za to što radimo, pozvati publiku da nam se pridruži, što se već događa. I moramo objasniti zašto tih 0,49 posto koji se izdvaja za kulturu, nije i ne može biti dovoljno, a kamoli previše, kako što se da iščitati iz medija ovih dana. Moramo objasniti ljudima koje bi bile posljedice u svijetu u kojem ne bismo imali ni toliko i u kojem bi kultura eventualno pristala na tu “novu nacionalnu paradigmu” o kojoj vladajući sveudiljno lupetaju.

• ‘IZJAVE VLADAJUĆIH POLITIČARA uvreda su na uvredu. To je ogromno mentalno nasilje na druge i drugačije. Ne usudimo se upaliti televizore zbog provale mržnje. To je znak nezrelosti’

NACIONAL: Ministar je nedavno ukinuo financiranje tzv. neprofitnih medija. Vi ste osnivačica i glavna urednica jedinog portala za izvedbene umjetnosti na hrvatskom jeziku Teatar.hr. Prije nekoliko godina odlučili ste da nećete aplicirati na natječaje za javna sredstva i uveli ste pretplatu na sadržaj portala. Poslujete relativno uspješno. Je li to put i za druge takve medije i hoće li biti prisiljeni na taj potez?

Ne. Naš model funkcioniranja iznimka je koja potvrđuje pravilo. Odluka da odustanemo od natječaja bila je ozbiljna i politička. Htjeli smo provjeriti je li takav poslovni model održiv. I danas s potpunom sigurnošću mogu reći da je ovo premalo tržište da bi svi na njemu tako funkcionirali, a da istovremeno ne ovise o oglašivačima i njihovim interesima. Kao uostalom i o politici, odnosno o javnim sredstvima. Nažalost, mi se kao društvo u 25 godina države nismo uspjeli dogovoriti koji je to minimum javnog interesa koji država svojim financiranjem zadovoljava. Pa se tim javnim interesom redovito manipulira u dnevnopolitičke svrhe. S druge, pak, strane, takvi su problemi redovita pojava u mladim demokracijama. A demokraciju ljudima ne možeš uliti u uho, nije to tableta koju možeš popiti. Nama nedostaje sto godina parlamentarne demokracije i problem je u tome što na vodeća mjesta kontinuirano biramo ljude koji su sličniji nama, a ne bolji od nas. I onda nemamo uzore, nemamo ljude koji će se ponašati bolje od prosjeka, a to je jedini recept za napredak.

NACIONAL: Mnogi su spominjali Jasena Mesića i Anju Šovagović Despot kao kandidate za ministra kulture. Mislite li da bi oni bili bolji izbor za tu funkciju?

Više u to nisam sigurna. Poslušajte samo argumentaciju kojom je gospodin Mesić u Saboru branio gospodina Hasanbegovića ili pak gromoglasnu šutnju gospođe Šovagović Despot o cijelom slučaju… Takve reakcije, odnosno njihov izostanak, zabrinjavajuće su. A oboje su ljudi kod kojih sam cijenila spremnost da saslušaju i uđu u demokratski dijalog u kojem se stvari rješavaju argumentacijom.Veliki sam protivnik apriornog otpisivanja ljudi i koncepata koji dolaze iz “drugog tabora”. No trebamo se boriti za minimum standarda demokratskog i javnog interesa. To je ključ. Dok god kao društvo budemo ušutkavali svakog govornika “druge strane”, etiketirali i pri tom bili nasilni, neće biti dobro. Kad pogledate izjave naših trenutačno vladajućih političara, to je uvreda na uvredu. To je ogromno mentalno nasilje na sve druge i drugačije, a to je nedopustivo. Više se ne usudimo upaliti televizore zbog neprestane provale mržnje na sve što je drugačije. To je znak velike nezrelosti.

NACIONAL: Dolazite iz nezavisne scene, a iz ministrovih poteza nazire se da se ona želi u najmanju ruku marginalizirati, ako ne i uništiti. Ako ministar smanji financiranje, što ćete napraviti?

Ako nisi ekonomski neovisan, u kapitalizmu nisi slobodan čovjek. Nezavisna scena mora naći načina da tu informaciju posreduje publici, da joj objasni kako kupnjom ulaznice za predstavu, koncert, kao i plaćanjem poreza, oni grade svijet u kojem žele ili ne žele živjeti. Dakle, ako želite da imamo nezavisnu scenu, podržite je kupnjom ulaznica, dolaskom na događanja i akcije jer je to jedini način da se ona osnaži. Dok god ona bude ovisna samo o jednom izvoru financiranja, u ovom slučaju o državi, neće biti dobro jer će uvijek biti podložna političkim pritiscima. Tu mi kao nezavisna scena nismo napravili dovoljno. Radili smo velik dio projekata koji su besplatni i koji kod ljudi nisu stvorili svijest da naš rad košta. Krajnji je trenutak da se to promijeni jer ćemo inače kao i dosad pričati o nezavisnoj sceni koja je potpuno zavisna o javnim izvorima financiranja.

• ‘IMAMO VIŠE OD 7500 KOMENTARA ‘izdajnika’ i broj stalno raste. Začudio nas je broj dirljivih, tužnih komentara. Potaknuti time, spremamo izvedbeni projekt inspiriran registrom

O tome zapravo govori i naša nova predstava “Priroda i društvo” – dok god nisi ekonomski neovisan, nisi slobodan. Ona nije dio kampanje za uljepšavanje imidža ZAMP-a, nego smo pokušali doći do srži problema, a to je: dok god nisi ekonomski nezavisan, nisi slobodan. Autorstvo i intelektualno vlasništvo u 21. stoljeću funkcioniraju tako da moraš izaći na tržište. A na tom istom tržištu ne žele te platiti jer na internetu navodno sve mora biti besplatno. To je zapravo šizofrena situacija koju pokušavamo razjasniti publici.

NACIONAL: Kakva je situacija s autorskim pravima u Hrvatskoj?

Zakonodavno je dosta dobro riješeno, ali ima nelogičnosti. Primjerice, prema Zakonu o autorskom pravu, redatelj se ne smatra autorom, nego izvođačem scenskih radova. Problem nastaje u provedbi zakona. I zato bi i mnoge druge struke voljele imati snažnu zaštitu kakvu svojem članstvu pruža ZAMP. Glumci i redatelji nisu plaćeni za reprize filmova i televizijskih serija, primjerice. Nedavno je jedna od najboljih hrvatskih autorica za djecu Nada Mihelčić umrla u vrlo teškim životnim uvjetima, s mirovinom od 500 kuna. Među inim i zato što njezin rad nije bio štićen.

Nakon razgovora s mnogima u pripremi predstave shvatili smo da mnogi ljudi smatraju da ovakav sustav zaštite autorskih prava nije održiv upravo zbog digitalne tehnologije i interneta. Nama je cilj da ovom predstavom potaknemo mladu generaciju da razmisli koji je model njima prihvatljiv, prema kojem ćemo mi autori ipak biti plaćeni za ono što radimo.

NACIONAL: Možda će i oni jednog dana biti u toj poziciji.

Neki će sigurno biti u toj poziciji. Ako dođe do sloma sustava, ako će političke elite javno financiranje koristiti kao metodu ucjene, što vidimo da se sada događa u Hrvatskoj, neće biti dobro. Zamislite svijet bez autora. Neka svatko promisli i osvijesti da je sve, od radijatora i hladnjaka, rad nekog autora. Netko je to trebao dizajnirati, da ne govorim o tome da je to netko izumio. Svijet bez autorskog rada je nemoguć, autorstvo je temelj kapitalizma. Ako nećemo to poštovati, onda moramo izmisliti drugi sustav.

NACIONAL: Spomenuli ste da ZAMP jako štiti svoje članstvo, a to se ne bi moglo reći za Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, instituciju iz koje su prije nekoliko dana istupili mnogi članovi, glumci, redatelji i dramaturzi. Vi godinama niste članica, ali možete li reći koja je budućnost te institucije?

To je posljedica nedostatka identiteta, vizije, misije tog društva za koje veliki broj članova nije sigurno čemu zapravo služi. Ne bavi se sindikalnim djelovanjem jer postoji sindikat. Ne bavi se strukovnim standardima osim da izbroji imate li uvjete za članstvo u zajednici samostalnih umjetnika, ne bavi se ni pregovaranjem s političarima jer želi biti apolitično. Nejasno je čemu HDDU zapravo služi. Treba biti pošten i reći da jedan dio članstva već godinama postavlja to pitanje, ali ne uspijeva mobilizirati dovoljno velik broj kolega da se time počnu baviti. Zato za stanje u HDDU-u nije odgovorna samo ova uprava, nego i članovi koji se proteklih godina nisu bavili time da svoj društvo učine boljim. Pozdravljam to da su se najmlađi članovi HDDU-a, Ogranak mladih, najviše angažirali da, poštujući Statut HDDU-a, izazovu demokratske procese u tom društvu. Ako imamo mlade ljude koji neće rušiti sustav, nego će ga demokratskim metodama pokušati popraviti, onda ima nade. Revolucije ne pokreću ljudi mojih godina. Na mladima svijet ostaje.