‘Ostavku sam dala jer je pritisak od početka bio usmjeren na mene i mislim da nakon dva mjeseca kojekakvih javnih dezavuiranja, osobnih i profesionalnih, mogu reći – DOSTA! A mislim da kada Vlada donese odluku kakvu je donijela vezano uz nas, to nije pohvala nego pritisak na Vijeće i njegov rad’

Agencija za elektroničke medije u fokusu je javnosti zato što je Vlada Hrvatskom saboru uputila prijedlog da ne prihvati izvješće o radu Agencije i Vijeća za elektroničke medije za 2014., čime bi članovi Vijeća mogli biti razriješeni dužnosti. Takvu odluku saborskih zastupnika preduhitrila je direktorica Agencije i predsjednica Vijeća Mirjana Rakić, podnijevši ostavku. U razgovoru za Nacional objasnila je da je razlog tome veliki pritisak kojem je bila izložena u protekla dva mjeseca. Vijeću za elektroničke medije, koje će do izbora novog predsjednika voditi potpredsjednik Damir Hajduk, zamjeraju se teški propusti u izvršenju zakonskih obveza. Zanimljivo je, tvrdi Mirjana Rakić, što se saborski Odbor za medije prilikom rasprave o smjeni Gorana Radmana s mjesta glavnog ravnatelja HRT-a, vodio upravo zahtjevom Vijeća za elektroničke medije upućenom Nadzornom odboru javne televizije da poduzme određene mjere. Pritisci na Mirjanu Rakić započeli su nakon odluke da se zbog govora mržnje u emisiji “Markov trg” Z1 televizije, urednika Marka Juriča, na tri dana toj televiziji zabrani emitiranje programa. Dugogodišnja novinarka HRT-a za Nacional je komentirala recentna zbivanja, uključujući smjene na Prisavlju te ukidanje satirične emisije “Montirani proces”.

NACIONAL: Zašto ste odlučili podnijeti ostavku na mjesto predsjednice Vijeća za elektroničke medije i hoćete li, bez obzira na to, imati priliku iznijeti svoj stav pred zastupnicima u Saboru?

Ostavku sam podnijela jer ne želim da članovi Vijeća za elektroničke medije, koji su sve ovo vrijeme savjesno i predano obavljali zadani im posao, postanu kolateralne žrtve. Naime, od početka je pritisak bio usmjeren na mene i mislim da nakon dva mjeseca kojekakvih javnih dezavuiranja, profesionalnih i osobnih, mogu reći – dosta! Pogotovo nakon mišljenja Vlade o radu Vijeća i Agencije kojoj sam na čelu. Ne znam hoće li i kada Sabor raspravljati o izvješću Vijeća i Agencije, nemamo informaciju o tome. Naime, po nekom redoslijedu izvješće bi prvo trebalo ići na Odbor za medije, a zatim na plenarnu raspravu. No kako je ministar kulture rekao da smo mi, vijećnici i Agencija, sve rekli u izvješću, znači da nema potrebe za daljnjim raspravama! Kako je mišljenje Vlade da nas treba razriješiti dužnosti, to mi se čini mogućim i bez formalne rasprave.

NACIONAL: Predsjednik saborskog Odbora za medije Andrija Mikulić rekao je da ne zna o kojim pritiscima govorite. Kako to komentirate?

Ja mislim da kada Vlada donese odluku kakvu je donijela vezano uz nas, to nije pohvala nego pritisak na Vijeće i njegov rad. Osim toga, mi ne znamo hoće li nas zvati da iznesemo svoje mišljenje.

NACIONAL: Je li vas iznenadila činjenica da se Goran Radman nije mogao očitovati o svojoj smjeni s mjesta ravnatelja HRT-a na saborskom Odboru za medije?

Ova smjena samo potvrđuje pravilo. Zanimljivo je, ako uopće jest, što je kao glavni argument za smjenu Gorana Radmana iskorišten naš zahtjev Nadzornom odboru za poduzimanjem mjera. Sada se nas smjenjuje jer nismo postupali.

NACIONAL: Vlada Republike Hrvatske zamjera vam “teške propuste u izvršenju zakonskih obveza”. Je li bilo propusta i kako ih objašnjavate?

Izvještaj o radu Vijeće i Agencija za elektroničke medije podnose zajednički. U radu Agencije i Vijeća nije bilo nikakvih propusta, a ponajmanje “teških propusta”. Ono što je navedeno u mišljenju Vlade RH, odnosno ministra kulture koji je na Vladi iznosio “predmet”, jest da Vijeće nije ispravno prikazalo nadležnosti nadzora nad HRT-om, a riječ je o razdvajanju komercijalnih prihoda od državne potpore, pretplate. Ti radni sastanci održavaju se od 2012., pri čemu je Vijeće kontinuirano upozoravalo HRT na izvršenje obveze propisane zakonom. U Izvješću o radu za 2014. nisu navedeni radni sastanci s pružateljima medijskih usluga. No rezultat sastanaka s HRT-om bit će vidljiv tek ove godine jer je formirana i posebna skupina koja treba omogućiti da se proces dovede do kraja i počne funkcionirati s prvim danom 2017. Naime, taj proces knjigovodstvenog razdvajanja došao je do visokog stupnja realizacije, ali još nije završen. Drugi krimen jest da nismo izvijestili o sukobu interesa u Vijeću jer je jedna članica obnašala dvije funkcije. Podsjećam da je kolegicu Gordanu Simonović u Upravno vijećeHINA-e izabrao Sabor, na temelju Javnog poziva Ministarstva kulture, a nedugo zatim isto ministarstvo i Sabor izabrali su je i u Vijeće za elektroničke medije. Vijeće u odabiru kandidata i mogućem razrješenju nema zakonski propisano djelovanje, već samo Ministarstvo, Vlada i Sabor. Vijećnica Simonović u vremenu dok je obnašala dvije funkcije nije primala naknadu za rad u Upravnom vijeću HINA-e. Također je bitno da HINA tada nije imala svoju elektroničku publikaciju te nije mogla na to utjecati. Vijećnica je u prosincu razriješena te dužnosti. Naš izvještaj za 2014. bio je prošle godine na tadašnjoj Vladi i upućen u Sabor, gdje zbog obimnog dnevnog reda nije stigao na raspravu.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da o vašoj sudbini u Vijeću za elektroničke medije odlučuje ministar kojeg prati burna i u najmanju ruku sporna prošlost?

Ne bih ovom prigodom govorila o ministrovoj prošlosti, to je na njemu, kao državnom dužnosniku, da javnosti objašnjava, pojašnjava ili se ispričava. Ono o čemu treba govoriti jest to što on sada poduzima i kako namjerava razvijati golemo i za svako društvo jako važno područje kulture. U medijskom sektoru, a komunikacija s Ministarstvom, koje je resorno za medije, slaba je ili nikakva, ne naziru se neki bolji dani. Medijska strategija se ne spominje, a o njoj ovisi kakvo ćemo imati zakonodavstvo. Ako će se ići na vatrogasne dopune ili izmjene zakona, shodno potrebama, ideju sustavnog razvoja treba zaboraviti.

• ‘U TRENUTKU KAD MI JE VELIMIR BUJANEC uručio četničku kapu, bila sam bez osjećaja. Ono što jest uvredljivo za mene i za vijećnike jest što se nitko iz državnog vrha nije izjasnio o prosvjedu, ako ne računam Tepeša’

NACIONAL: Mislite li da se ministar Hasanbegović dovoljno ogradio od svojih stavova prema ustaškom režimu, budući da nije iznio nikakve detalje o suradnji s opskurnim časopisom NDH?

Ako vi postavljate to pitanje, znači da nije bilo dovoljno objašnjeno. Javnost ima pravo znati, a odgovor mora biti jasan i nedvosmislen.

NACIONAL: Na prosvjedu protiv odluke Vijeća za elektroničke medije da se privremeno zabrani emitiranje Z1 televiziji, bili ste izloženi govoru mržnje za koji ste izjavili da jest poniženje. Kako ste se osjećali kad vam je Velimir Bujanec predao četničku kapu?

To je bio necivilizirani govor, ali ne i govor mržnje. Govor mržnje uz sadržaj mora biti usmjeren protiv određenih ciljanih društvenih skupina kojima su zajedničko obilježje: rasa, boja kože, nacionalno ili etničko podrijetlo, vjera, spol, seksualna orijentacija i slično. Na ovom prosvjedu masa se obrušila verbalnom, neartikuliranom kanonadom ne samo na mene, već i poimence na sve vijećnike. Meni su, kao predsjednici Vijeća, uputili najveći dio uvredljivog sadržaja, skandiranja i pozivanja da se maknem iz grada, države…

U tom trenutku bila sam bez osjećaja. Ono što jest uvredljivo za vijećnike i za mene jest što se nitko iz državnog vrha, jer mi smo državno tijelo, i na koji način nije izjasnio o prosvjedu. Naravno, ako u to ne uključujem potpredsjednika Sabora koji je sudjelovao u prosvjedu.

NACIONAL: Oporba je uputila pismo Europskoj komisiji i premijeru Tihomiru Oreškoviću s upozorenjem na nezakonitu smjenu Vijeća za elektroničke medije i navodno riskiramo sankcije. Iz Komisije su poručili da pomno prate što se događa. Kakvu reakciju očekujete?

Agencija je kao neovisni regulator članica ERGA-e, savjetodavnog tijela Europske komisije u području audiovizualnih medijskih servisa. Dapače, mi smo potpredsjedatelj toga tijela, a dogodine smo trebali biti predsjedatelj 28 regulatora Europske unije. Obavijestili smo ih da zbog novonastale situacije nećemo moći obnašati tu funkciju jer nas je Vlada sve odlučila smijeniti. Kako se na razini Europe neovisnost regulatora u području medija iznimno vrednuje, u tom smislu mogla bi biti objavljena službena izjava. Podsjećam da Europska unija zapravo daje okvir za ponašanje zemljama članicama, nema zakonske mogućnosti nekoga na nešto natjerati, a možda će u izmjenama i dopunama europske Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, rasprava je u tijeku, razmotrena biti i mogućnost uvođenja jačih mjera radi zaštite neovisnosti nacionalnih regulatora, kao što je Agencija za elektroničke medije. Inače, mi smo potpredsjedatelji EPRA-e, najveće platforme europskih regulatora i predsjedatelji smo Mediteranske mreže regulatora. Na sve te adrese uputili smo informacije o najavljenim promjenama i našim obvezama. Sve te dužnosti na međunarodnoj razini hrvatskog regulatora u području elektroničkih medija, rezultat su rada i stručnog doprinosa temeljenog na višegodišnjem iskustvu.

NACIONAL: Do sada svoje mišljenje o svemu nije iznio premijer Tihomir Orešković. Očekujete li njegovu reakciju te kako komentirate to što se on uopće ne izjašnjava o sve izraženijem govoru mržnje?

Ne bih rekla da se premijer nije izjasnio! On je predsjedao sjednici na kojoj je zaključeno da nas se smijeni. A što se tiče govora mržnje, možda smatra da nije potrebno da se time bavi.

NACIONAL: Kako komentirate sve češće ksenofobične poruke s desnice da oni koji se ne osjećaju sigurno, odu tamo gdje će biti sigurniji?

Ako se netko osjeća nesigurno, onda je to problem cijelog društva, cijele države i ne rješava se upućivanjima na selidbu. Zabrinjavajuće je što se u našem društvu raznim javnim istupima stvara klima da ne postoji ono što se ne može reći ili kako se ne treba postupiti. Kada se na takvo što ne reagira, ono što je za demokratsko društvo nezamislivo – može postati itekako stvarno.

NACIONAL: Poručivali su vam da idete u Srbiju, rekli ste da nikad nećete otići iz Hrvatske. Jesu li vam i tijekom devedesetih godina to govorili?

Ne, nisu.

NACIONAL: Kada sloboda govora prelazi u govor mržnje? Nedavno je održana međunarodna tribina o slobodi govora. Što je zaključeno?

Sloboda izražavanja nije apsolutna sloboda, ograničena je vašom, mojom, nečijom slobodom. Svjedoci smo, gotovo na dnevnoj bazi, nebrige za javno izgovorenu riječ, niske razine kulture javne debate i ostrašćenih govora u kojima se lako i namjerno poseže za mrzilačkim i uvredljivim porukama. Uz već prije rečeno o govoru mržnje, dakle upućeno određenoj skupini koja se želi poniziti, na tribini je upozoreno, uz ostalo, da u govor mržnje nikako ne spadaju kritike vlasti, vladine politike ili postupaka i stajališta pojedinaca na vlasti, ma kako te kritike bile šokantne, mrzilačke ili uvredljive. Građani se imaju pravo izraziti, pa i na takav način, u odnosu na vlast koju su demokratski izabrali.

NACIONAL: Kako komentirate veliki broj smjena na HRT-u?

To je, nažalost, gotovo pravilo pri svakoj promjeni vlasti. Javni servis tretira se kao vlasništvo stečeno izborima, koje treba premodelirati prema vlastitim potrebama i ciljevima. Kada će to stati? Ne tako brzo.

• ‘STAVOVI MINISTRA HASANBEGOVIĆA o ustaškom režimu nisu dovoljno pojašnjeni. Odgovor mora biti jasan i nedvosmislen. A trebao bi reći i kako namjerava razvijati za svako društvo važno područje kulture’

NACIONAL: Tomislav Karamarko je, neposredno prije smjena na HRT-u, rekao da mu se ne sviđa to što kao pretplatnik gleda i da će biti smjena. Može li se iz toga iščitati neskriveni politički pritisak?

Neeeee!

NACIONAL: Što mislite o ukidanju emisije “Montirani proces”?

Ima raznih poteza u rješavanju nečeg neželjenog, ovo je sigurno najgori! Zabraniti satiričnu emisiju – svaka čast, tome se trebalo domisliti. Nigdje, barem koliko ja znam, na javnim servisima, a oni u pravilu imaju takve programe, nije se takvo što izvelo. Čestitke za originalnost. Možda će sad neki od pretplatnika, kao ranije spomenuti, tražiti smjenu ili prestati plaćati pretplatu jer im se ne sviđa ono što im se sada nudi kao program.

NACIONAL: Koji je od triju Dnevnika na nacionalnim televizijama po vama najkvalitetniji i zašto?

Ne bih željela decidirano se odrediti jer sam bila regulator pa to ne bi bilo korektno, ali dobar Dnevnik je onaj koji donosi za građane relevantne vijesti, ima novinare sposobne upozoriti i razjasniti procese kod nas i oko nas, koji postavljaju prava pitanja od javnog značaja i ne libe se tražiti odgovore. Dobar Dnevnik je onaj čija urednička ekipa ima profesionalne standarde i poštuje etički kodeks. Ukratko, onaj kojem građani vjeruju iako se ne moraju nužno s njime slagati.

NACIONAL:  U novinarskoj karijeri pratili ste vanjsku politiku. Što za Hrvatsku može značiti politika priklanjanja Višegradskoj skupini, koju čine bivše članice Varšavskog pakta?

Pratila jesam, no posljednje dvije godine radeći u Vijeću, ne redovito. Članice takozvane skupine V4 ujedno su sve članice Europske unije i suradnja s njima, ako se želi ojačati naše krhko gospodarstvo i pronaći što više partnera, nije ništa problematično. Sve te zemlje imaju trenutačno slično ili isto političko usmjerenje te su suglasne u nekim pitanjima, na primjer oko migranata, kada se o tome vode rasprave na razini EU-a. Snaga njihova stava time je jača! Stvara li se time neki novi manji blok unutar Europe, tampon zona prema Rusiji, treba li sudjelovati u ostvarivanju nekih širih geopolitičkih interesa, to su neka druga pitanja. Ne znam raspravlja li se o tome te hoće li i kada građani biti upoznati s namjerama.

NACIONAL: Slažete li se s Vesnom Pusić koja kaže da kad je riječ o Višegradskoj skupini, mi tu nemamo nikakav utjecaj između ostalog i zato što su te zemlje veće od nas, dok u regiji naš značaj može biti veći od naše veličine i tu se itekako očekuje da imamo i stav i inicijativu?

Mislim da Hrvatska u regiji ima i inicijativu i stav. Činjenica je da ne volimo da nas se povezuje s pojmom regije, a još manje s Balkanom i to se u svakoj prigodi ponavlja. Službeno se ističe da namjeravamo biti podrška, a ne prepreka nastojanjima zemalja koje još nisu pristupile u članstvo EU. Pomoć na putu koji smo mi prošli, ali i s jasnim naznakama što se treba u međusobnim odnosima riješiti prije nego što se dođe u fazu otvaranja pojedinih poglavlja. Istodobno, na ekonomskom planu postiglo se dosta, ali od tih veza moguće je očekivati daleko više.

NACIONAL: Jesu li vas iznenadili rezultati izbora u Njemačkoj i jačanje desnice? Smatrate li da je to poraz Angele Merkel?

Nisu me iznenadili. Situaciju s migrantima desnica je dobro iskoristila, potičući strah od drugih i nepoznatih. Uostalom, to se događa i drugdje, bili izbori ili ne. Mislim da je prerano govoriti o porazu njemačke kancelarke. Ona jest najjača političarka u Europi, talentirana je za posao koji obavlja, ima viziju snažne i uspješne Njemačke, zna kako nametnuti svoje stavove i ponuditi rješenja u Europskoj uniji koja, ovakva kakva jest, teško pronalazi zajednički jezik, koji u krizama gotovo zamre. Merkel zna!

• ‘ZABRANITI SATIRIČNU EMISIJU – SVAKA ČAST, tome se trebalo domisliti. Danas je stanje slobode u hrvatskim medijima loše. Istraživačko novinarsko tretira se kao preskupo, a na ekranima kuhamo, pjevamo i vadimo trice’

NACIONAL: Može li Turska, po vašem mišljenju, da bi ubrzala svoje pristupanje Europskoj uniji sama zaustaviti migrantski val?

Turska sigurno nije odustala od ulaska u Uniju, ali je svjesna i svoje sadašnje uloge u rješavanju migrantske krize, što joj daje pregovaračke pozicije s kojih može mnogo toga uvjetovati. Je li u stanju sama zaustaviti krizu? Teško, čak i uz novčanu pomoć EU-a i preuzetu obvezu “humanog preseljenja” ljudi iz Grčke na nove lokacije. Porast terorističkih napada u samoj Turskoj upozorava na to da u sadašnjoj fazi jedino širi međunarodni angažman može to okončati. Prvenstveno rješavanjem uzroka koji je pokrenuo ljudske valove prema Europi, smirivanjem stanja na terenu, jer tek tada može se očekivati povratak ljudi. Sjećam se izjave jednog očajnog oca u čamcu na Mediteranu; kada su spasili njega i djecu, upitali su ga kako je mogao izložiti vlastitu djecu takvoj opasnosti na moru. Odgovorio je: opasnost je daleko manja, a šanse da prežive veće nego na kopnu!

NACIONAL: Turskoj se najviše zamjera gušenje slobode medija. Kako ocjenjujete stanje slobode medija u Hrvatskoj?

Smatram da je loše. Financijski, pogotovo mediji na lokalnoj i regionalnoj razini, jedva preživljavaju i rade sve u okviru minimuma: ljudi, prostor, tehnika, plaće. To naravno ima utjecaja na kvalitetu, raznovrsnost programa i obavljanje osnovnih funkcija informiranja. Lokalne vlasti tu nisu od velike pomoći, a ako jesu, onda se ona uvjetuje. Kroz razgovore s nakladnicima, na primjer elektroničkih medija i njihovo oslanjanje na Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnost medija, vidljivo je koliko se trude održati glavu iznad vode. Istodobno, veliki je broj novinara na burzi i tu nažalost samo slijede kolonu brojnih drugih profesija koje se otamo ne miču! Oni koji rade u “bolje stojećim” kućama, često imaju nemala ograničenja, shodno tome što vlasnik želi od svoga medija, pod kakvim je sve utjecajima i kako se financira. Istraživačko novinarstvo tretira se kao preskupo i troši previše vremena, mnogo je lakše koristiti “sakupljače” vijesti, prezentirati šarenilo, dojam eto nekog veselog, bezbrižnog života sa špice, kafića, restorana, revija… Na ekranima kuhamo, pjevamo, a iz ostatka života vadimo “zanimljivosti”.

Naprimjer, iz rasprava u Saboru tko je kome što dobacio, tko je bolje dezavuirao protivnika… Površno, sve je važno i nevažno! Stoga je dobro što se prenose sjednice jer građani, ako su uporni, na kraju mogu sami zaključiti o čemu se zapravo govori i koje će to posljedice za njih imati. No počelo se govorkati da bi i s tom praksom trebalo prestati. Valjda zbog zaštite ugleda institucije i samih zastupnika, kad oni tome ne pridaju dovoljnu pažnju te često temeljito testiraju govorničke vještine oskudnog sadržaja.

NACIONAL: Kako komentirate tužbu Tomislava Karamarka protiv izdavača Nacionala zbog objave autoriziranog intervjua Josipa Manolića u kojem ga je ovaj nazvao doušnikom Udbe?

Koliko mi je poznato, zbog autoriziranog intervjua ne tuži se nakladnika, već privatnom tužbom osobu koja je iznijela određene stavove koje tužitelj ne smatra istinitima.