Pučka pravobranitejica Lora Vidović za Nacional komentira razloge zbog kojih su zastupnici u Hrvatskom saboru odbili njeno izvješće za 2015. i govori o političkim pritiscima na neovisne institucije u Hrvatskoj

Gotovo bez presedana prošloga tjedna Hrvatski sabor, na jednoj od rijetkih sjednica na kojima je imao kvorum, odbacio je izvješće pučke pravobraniteljice za 2015. Izvješće je odbačeno sa 63 glasa parlamentarne većine koja je glasala protiv, ali je došlo i do zanimljiva raskola između stranaka vladajuće koalicije, zato što su zastupnici Mosta glasali po savjesti – svatko različito, a HSLS-ovci su glasali “za”. Protiv ovakvog rezultata najžešće su se pobunili pripadnici nacionalnih manjina i zatražili stanku koju im predsjednik Sabora Željko Reiner nije dopustio. Tijekom rasprave o ovom izvješću u kojem je pravobraniteljica upozorila na pojavu rasizma, nepoštivanja ljudskih prava i prava manjina, isticanje fašističkih i ustaških znakova bez sankcija, kao i stvaranje atmosfere netrpeljivosti, pobunili su se članovi HDZ-a koji su se očito osjetili prozvanima. To čudi jer se izvješće odnosi na 2015., posljednju godinu mandata vlade Zorana Milanovića, a ne na razdoblje u kojem je HDZ sa svojim partnerima preuzeo vlast. Zastupnik iz redova nacionalnih manjina Furio Radin podsjetio je da je do sada palo samo jedno izvješće pučkog pravobranitelja, i to početkom devedesetih. Tada se nije radilo o oštroj kritici vlade, nego o neradu. Iako ni svi članovi SDP-a nisu bili na glasanju, Domagoj Hajduković, potpredsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina odluku o odbijanju izvješća nazvao je nečuvenom, zaključivši kako se radi o još jednom HDZ-ovu napadu na ljudska prava. Inače, pučka pravobraniteljica ponudila je čak 160 preporuka, kao temelj za nužne promjene u sferi poštovanja ljudskih prava i stvaranja učinkovitije državne uprave.

Lora Vidović, pravnica s iskustvom rada u Ministarstvu rada i socijalne skrbi i Ministarstvu vanjskih poslova, bila je zamjenica pravobraniteljice za djecu od 2006. do 2010. Od te godine do 2013. bila je predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj, a onda je imenovana na dužnost pučke pravobraniteljice, na mandat od osam godina. Godine 2015. izabrana je za predsjedanje Europskom mrežom nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), na mandat od tri godine, s početkom od ožujka 2016. Time je postala i članica Biroa Međunarodnog koordinacijskog odbora nacionalnih institucija za ljudska prava (ICC) pri Vijeću za ljudska prava UN-a. Neizglasavanje izvješća, prema mišljenju oporbe, prvi je korak ka opozivu pravobraniteljice. S Lorom Vidović Nacional je razgovarao neposredno nakon odbijanja njena izvješća u Saboru.

NACIONAL: Prvi put nakon devedesetih odbijeno je izvješće pučkog pravobranitelja. Nazvali ste to političkim pritiskom. Je li vas iznenadio rezultat glasanja?

Svakako je neobično da zastupnici na odborima glasaju za prihvaćanje izvješća, a na plenarnoj sjednici protiv njega. Na odborima za pravosuđe, Ustav, poslovnik i politički sustav te za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, nitko od zastupnika nije bio suzdržan niti je glasovao protiv, pa se pitam čemu odbori uopće služe. U tom kontekstu, rezultat glasovanja na plenarnoj sjednici doista pokazuje da je riječ o političkom pritisku. S druge strane, prateći događaje posljednjih nekoliko mjeseci, pogotovo nakon pritisaka na Mirjanu Rakić, ne mogu reći da sam baš posve iznenađena ovakvim ishodom. On najbolje pokazuje da se izvješćem uistinu ne podilazi nikome i da na kritičan, argumentiran i nepristran način govori o ljudskim pravima i diskriminaciji u Hrvatskoj u 2015.

• ‘RASPRAVA U SABORU bila je usmjerena uglavnom na ideološke i vrijednosne razlike među zastupnicima i tek povremeno se dotaknula drugih tema, a mnogi su pokazali da izvješće nisu ni pročitali’

NACIONAL: Iako je većina vladajuće koalicije bila protiv, ni svi predstavnici SDP-a nisu sudjelovali u glasanju. Zašto?

To je točno, ali razloge ne znam, morat ćete pitati njih.

NACIONAL: Na koje razdoblje se odnosi izvješće i zašto je zasmetalo članove HDZ-a?

Možda im je zasmetalo to što sam izabrana u prethodnom sazivu Hrvatskog sabora, međutim o mojoj nepristranosti sasvim dobro govori vaše prethodno pitanje. Ovo izvješće pokazuje kakvo je bilo stanje ljudskih prava i pojava diskriminacije u 2015., dakle kritično je upravo prema prethodnoj vladajućoj većini. Podatke za njega smo prikupili iz velikog broja izvora – pritužbi građana, terenskih obilazaka, ali i informacija koje su nam dostavili mnogi relevantni dionici na području ljudskih prava, uključujući javnopravna tijela, strukovna udruženja, vjerske zajednice, udruge i mnogi drugi. Međutim, tijekom dvodnevne rasprave u Hrvatskom saboru pažnja je bila usmjerena uglavnom na ideološke i vrijednosne razlike među zastupnicima i tek povremeno se dotaknula drugih tema, a mnogi su pokazali da izvješće nisu ni pročitali. Nije se mogao čuti nijedan argument za neprovođenje neke od 160 preporuka koje smo dali u izvješću, a služe za uklanjanje stvarnih problema u suzbijanju diskriminacije i ostvarivanju ljudskih prava, pa se nadam da neće ostati mrtvo slovo na papiru.

NACIONAL: Neki članovi HDZ-a ocijenili su izvješće pristranim i ideološki obojenim. Na koje točke su točno mislili?

Prava pripadnika nacionalnih manjina, diskriminaciju temeljem etničke pripadnosti te izražav anje u javnom prostoru. Radi se o temama i područjima koje su, kao uostalom i sva druga ljudska prava, definirana Ustavom, hrvatskim i europskim zakonodavstvom i međunarodnim standardima, praksom domaćih sudova, Europskog suda za ljudska prava i Suda EU. To nisu političke teorije. Žao mi je što smo tek na trenutke čuli konstruktivan razgovor o drugim problemima u ostvarivanju ljudskih prava na koje izvješće ukazuje, primjerice o ruralnim područjima ili starijim osobama, a posebno brine što se nije ni spomenulo djelovanje Nacionalnog preventivnog mehanizma, čija je zadaća zaštita prava osoba lišenih slobode ili onih kojima je ograničena sloboda kretanja – zatvorenika, osoba u psihijatrijskim ustanovama, tražiteljima međunarodne zaštite, korisnika domova za starije i nemoćne. Doista je velik dio sadržaja, na žalost, ostao u sjeni.

NACIONAL: Za one koji nisu pratili saborsku raspravu, možete li istaknuti ključne zaključke izvješća? Na što ste posebno upozorili?

Na žalost, saborska rasprava nije ni isticala ključne zaključke izvješća. Probleme građana u kontekstu ostvarivanja ljudskih prava i pojava diskriminacije opisali smo u više od 50 poglavlja –često nam se pritužuju jer sumnjaju u zakonitost sudskih odluka, 38 tisuća građana potpuno je izvan sustava javne vodoopskrbe, na energetsko siromaštvo Hrvatska tek treba uspješno odgovoriti, manjine se suočavaju s poteškoćama pri ostvarivanju zajamčenih prava, učestala je diskriminacija na osnovama nacionalnog porijekla, dobi i zdravstvenog stanja, javno zdravstvo sve je manje dostupno građanima slabijeg imovnog stanja, nedostaje važan segment građanskog nadzora nad postupanjem policije, nemamo Zakon o socijalnom stanovanju, medijsku strategiju, ni one o beskućništvu ili suzbijanju diskriminacije, kao ni kohezivnu strategiju održivog razvoja, braniteljima nije osigurana sveobuhvatna rehabilitacija. Puno je podataka koji pokazuju koliko građani teško žive, posebno oni u ruralnim područjima, kao i stariji. Često nisu informirani o svojim pravima ni o tome kome se mogu obratiti, a iskazuju izuzetno visoku razinu nepovjerenja prema institucijama koju dodatno produbljuju neusklađenost i brojnost propisa u mnogim područjima te izostanak adekvatne komunikacije s građanima. Sve to tek je dio naših zaključaka. Ali mi ne stajemo na njima, nego dajemo i preporuke za uklanjanje tih problema. Ove godine, kao što sam već spomenula, pripremili smo ih točno 160.

NACIONAL: Prema mišljenju dijela oporbe, neizglasavanje izvješća je put prema vašoj smjeni. Bojite li se toga?

Ovakav rezultat glasovanja o izvješću nije zakonska pretpostavka za smjenu osobe na čelu institucije pučkog pravobranitelja, a kakve će biti daljnje političke odluke, zaista je teško reći.

NACIONAL: Radi li se o kršenju ljudskih prava i manjina u Hrvatskoj, ako takva odluka bude donesena?

Ne, takva odluka ne bi sama po sebi značila kršenje ljudskih prava, uključujući i manjinskih, ali može negativno utjecati na neovisnost institucije i na njezin daljnji rad.

NACIONAL: Kako ocjenjujete atmosferu u društvu i slobodu medija?

Atmosfera kojoj svjedočimo svakako je zabrinjavajuća i obilježena velikim podjelama. Istovremeno, nema dijaloga koji nam je potreban da bismo mogli kao društvo napredovati, u javnom prostoru svjedočimo nepoštovanju drugačijih mišljenja i neuvažavanju argumenata, neovisne institucije su očito pod političkim pritiskom, ne napredujemo u pogledu učestalog osjećaja nejednakosti građana pred zakonom, na što nam se pritužuju godinama – što sve zajedno šteti vladavini prava. Sloboda medija važan je dio našeg rada i nužna je za cjelokupnu demokratičnost društva. Podsjećam da je nedavno povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks također iskazao posebnu zabrinutost za nedostatak pluralizma u javnom prostoru te za položaj novinara i pripadnika nacionalnih manjina, a on se tijekom posjeta Hrvatskoj sastao s cijelim nizom ministara.

• ‘ATMOSFERA KOJOJ SVJEDOČIMO svakako je zabrinjavajuća i obilježena velikim podjelama. Istovremeno, nema dijaloga koji nam je potreban da bismo mogli kao društvo napredovati’

NACIONAL: Očekujete li reakciju EU zato što je institucija pravobranitelja neovisna o politici i vladi?

Bilo bi doista porazno da se EU mora oglasiti zbog zadiranja u neovisnost nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava.

NACIONAL: Bilo je najava da će se svi uredi pravobranitelja spojiti u jedan. Što mislite o toj ideji i miože li se ona ostvariti u mandatu ove Vlade?

Izuzetno dobro surađujem s posebnim pravobraniteljicama i mislim da je sadašnji institucionalni okvir koji je podijeljen na pučku i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ravnopravnost spolova te djecu, dobar. Međutim, ključna je naša neovisnost u radu, prvenstveno zbog snažnije zaštite ranjivih skupina u društvu za koje je svaka od tih institucija nadležna, što je i bilo zaključeno pri odustajanju od inicijative da se spoje, tadašnjim prijedlogom Zakona o pučkom pravobranitelju 2012. Trenutačno nisam upoznata s takvom idejom, ali ako do nje dođe, a ponovit ću kako mislim da to ne bi bilo dobro, izuzetno je važno voditi računa o tome da se, temeljem Ustava, ali i kako ne bi bila dovedena u pitanje akreditacija pučkog pravobranitelja pri UN-u, ne može raditi o spajanju, nego samo o pripajanju specijaliziranih institucija. Istovremeno, trenutačno su najavljene dvije inicijative kojima bi moglo doći do širenja nadležnosti pučkog pravobranitelja u drugom smjeru. Naime, Vlada predlaže da postane jedno od tijela nadležno za promicanje, analizu, praćenje i potporu jednakog postupanja prema radnicima migrantima unutar EU, dok druga inicijativa ide u smjeru preuzimanja nadgledanja prisilnih povrataka migranata.

NACIONAL: Tko vam se najviše obraća?

Jako širok spektar građana – po dobi, mjestu stanovanja, zanimanju, imovnom stanju. To su svi koje sam već ranije spomenula – radnici, nezaposleni, umirovljenici, zatvorenici, branitelji, osobe sa zdravstvenim poteškoćama, socijalno ugroženi građani, stanovnici ruralnih područja, stranci koji borave u Hrvatskoj i pripadnici nacionalnih manjina. Prošle smo godine postupali u 4655 predmeta, što je najviše dosad, u posljednjih više od dvaju desetljeća postojanja institucije. Ta brojka se u najvećem broju odnosi na pritužbe građana, kada se oni nama obrate, a dio čine predmeti koje smo otvorili na vlastitu inicijativu. Broj raste jer smo instituciju učinili značajno dostupnijom građanima i olakšali im odluku da nam se obrate otvarenjem triju područnih ureda – u Osijeku, Splitu i Rijeci. Iako nas mogu kontaktirati i telefonom, pismom ili e-mailom, zasigurno je mnogima lakše svoj problem opisati i o njemu pričati kada ispred njih sjedi druga osoba.