Slovački veleposlanik govori o tome kako će se njegova zemlja koja je preuzela predsjedanje Vijećem EU-a postaviti prema Brexitu, zašto se protive politici migrantskih kvota i otkriva kako su u krizi uspjeli ostvariti rast

Prošloga tjedna, nakon šoka od Brexita i prvog Summita Europske unije koji se održao bez britanskog premijera, predsjednik EU Komisije Jean Claude Juncker i Kolegij povjerenika službeno su posjetili Bratislavu, na početku šestomjesečnog slovačkog predsjedanja Europskom unijom. Sastali su se sa slovačkim premijerom Robertom Ficom i predsjednikom Andrejem Kiskom, kako bi raspravili prioritete slovačkog predsjedanja, koji će u Hrvatskoj biti predstavljeni u srijedu, 6. srpnja, u palači Dverce. Nakon parlamentarnih izbora koji su održani u ožujku i formiranja nove koalicijske vlade na čelu s premijerom Robertom Ficom, socijaldemokratom čija politika prema izbjeglicama podsjeća na onu Viktora Orbana, Slovačka je 1. srpnja preuzela šestomjesečno predsjedanje u prilično teškoj situaciji za Europsku uniju. Nešto ranije ovog mjeseca njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je kako očekuje da će Slovačka biti “pošten posrednik” kada je riječ o pitanjima migranata, nakon što preuzme predsjedanje Europskom unijom. Budući da se neposredno prije slovačkog preuzimanja europskog kormila održao referendum o Brexitu u Velikoj Britaniji, potpuno je jasno da će i to pitanje opteretiti odnose unutar Unije, kao i zemlju predsjedateljicu sljedećih šest mjeseci. Kako će se u tome snaći Slovaci, koji prvi put preuzimaju tu zahtjevnu ulogu, ostaje za vidjeti, no činjenica je da je program predsjedavanja donesen tek u zadnji čas, budući da su se čekali rezultati iz Velike Britanije. O toj, kao i drugim temama vezanima uz hrvatsko – slovačke odnose, Nacional je razgovarao sa slovačkim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj, Jurjem Priputenom. Aktualni slovački veleposlanik u Hrvatskoj preuzeo je dužnost 2013., po obrazovanju je pravnik, a Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Slovačke pridružio se 1997. U međuvremenu je odradio mandate u Stalnoj misiji Slovačke pri UN-u u New Yorku, kao i u Moskvi, gdje je bio zamjenik veleposlanika. Unutar Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Slovačke obnašao je različite dužnosti, a u Zagreb je stigao s pozicije načelnika Uprave za ljudske resurse i zamjenika glavnog tajnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova Slovačke Republike. Koliko su opravdane kritike da premijer Fico vlada vrlo slično Orbanu, dokazuje i to što je Priputen odbio odgovarati na pitanja o kritikama koje su europski Socijaldemokrati uputili Ficovoj antisemitskoj i antiimigrantskoj retorici, koja nije prihvatljiva i nije tipična za lijeve lidere.

NACIONAL: Slovačka 1. srpnja preuzima predsjedanje nad Europskom unijom, u prilično teškim trenucima za jedinstvo europske obitelji. Slovačka vlada najavila je da će se boriti protiv fragmentacije EU-a i zalagati za opipljive rezultate za njene građane, to jest da će se koncentrirati na ekonomski rast i pitanja budžeta. Možete li konkretnije reći kako?

Vršenje predsjedanja je prije svega vrlo častan zadatak, nije nikada jednostavan i uvijek se odvija u određenom međunarodnom kontekstu. Zato ga treba shvaćati kao veliki izazov te istovremeno s velikom poniznošću, i to naročito u slučaju kada se to događa prvi put u povijesti države članice EU-a. Upravo zato što se radi o našem prvom predsjedništvu u Vijeću EU, želimo se zadatku posvetiti s najvećom mogućom odgovornošću u zajedničkom radu Unije i njenih institucija. Već smo u prošlosti u više navrata pokazali da je Slovačka pouzdan partner na kojeg se može osloniti. Posebno mi je velika čast što Slovačka, koja je kao prva zemlja članica EU-a završila ratifikacijski proces Ugovora o ulasku Hrvatske u EU (Slovački parlament dao je svoj pristanak na pristupni ugovor Hrvatske 1. veljače 2012. kao prvi parlament u EU), preuzima svoje prvo predsjedništvo upravo 1. srpnja kada Hrvatska obilježava svoje trogodišnje članstvo u Uniji. U okviru četiri prioritetna područja – ekonomski jaka Europa, moderno jedinstveno digitalno tržište, održiva migracija i azilantska politika te globalno angažirana Europa – želimo se usredotočiti na ono što može spojiti Europu. Program predsjedništva i naši prioriteti su ambiciozni, ali ujedno i realni, usmjereni na postizanje konkretnih rezultata tako da bi naše predsjedništvo bilo uspješno za Slovačku i za cijeli europski projekt. U okviru prvog područja, gospodarski jaka Europa, radit će se, između ostalog, o usredotočenju na ulaganja – konkretno, putem Europskog fonda za strateška ulaganja, proračuna EU-a za 2017. godine ili unije tržišta kapitala. Jedinstveno tržište, drugo prioritetno područje, značajni je izvor gospodarskog rasta EU-a, a unutar njega posebno ćemo se usredotočiti na dvije perjanice – energetsku uniju i jedinstveno digitalno  tržište. U okviru trećeg prioritetnog područja, migracije i azilantska politika, važne su njegove održivosti. Usredotočujemo se, na primjer, na realiziranje europske pogranične straže, zakonodavni paket o pametnim granicama ili vanjsku dimenziju migracije, uključujući i suradnju s afričkim zemljama. Četvrto prioritetno područje, globalni angažman EU-a, uglavnom uključuje značajne trgovinske sporazume Unije s Kanadom i SAD-om, pitanje statusa Kine kao tržišnog gospodarstva, kao i politiku proširenja. Nakon britanskog referenduma će, međutim, Brexit biti prioritet broj jedan. Uspjeh predsjedništva moguć je samo uz dobru učinkovitu suradnju predsjedajuće zemlje sa svim institucijama EU-a, uključujući i Europsku komisiju, a usput se želimo fokusirati na građanina i njegove potrebe, vidjeti politiku i aktivnosti Unije u okviru predsjedništva Slovačke kroz objektiv zahtjeva građana, na čiji život izravno utječu pojedini koraci Unije. Istovremeno se želimo koncentrirati na opipljivost rezultata jer je upravo sada došlo vrijeme da se uvjeri građane u to da Unija ima sposobnost da pozitivno utječe na njihov svakodnevni život u pozitivnom smjeru. Mnogo toga se može učiniti putem zakonodavstva EU-a te se na to želimo pragmatički usmjeriti. Također će biti vrlo važno pridonijeti prevladavanju postojeće rascjepkanosti i neizvjesnosti koje nas oslabljuju i upravo zato ćemo se zalagati za takvo zakonodavstvo koje će značiti značajan napredak. Unija mora biti bolja i razumljivija, baviti se temama i problemima koje su bliske ljudima.

• ‘BREXIT JE PRIORITET BROJ JEDAN, ali najvažniji ciljevi bit će nam ekonomski jaka Europa, jedinstveno digitalno tržište, održiva migracijska i azilantska politika te globalno angažirana Europa’

NACIONAL: Vjerujem da će migrantska kriza ipak biti na vrhu agende sljedećih šest mjeseci. Slovačka je bila među zemljama koje su najviše kritizirali zbog odnosa prema izbjeglicama. Naime, osim što se službena vlast protivila politici Angele Merkel i zalagala za podizanje bodljikavih žica protiv izbjeglica, Slovačka je čak i tužila EU Europskom sudu pravde zbog izbjegličkih kvota, odnosno, kvota za primanje azilanata. Zašto i kakvi su sad atmosfera i stav prema izbjeglicama?

Održiva migracija i azilantska politika ubrajaju se u jedan od prioriteta našeg predsjedanja. Slovačka se od početka migracijske krize odgovorno postavlja prema rješavanju njenih posljedica. Podupiremo veliku većinu prijedloga o kojima se raspravljalo na razini EU-a. Slovačka pozicija je od početka bila dosljedna, pri čemu smo bili za pronalazak održivog, trajnog i sveobuhvatnog rješenja koje poštuje stavove svih zemalja članica. Uvjereni smo da je prilikom rješavanja krize potrebno gledati i na njezine uzroke. Stoga podupiremo suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita. Slovačka Republika pridonijela je s nekoliko milijuna eura rješavanju uzroka i posljedica migracijske krize. Osim toga, dali smo naše policajce na raspolaganje za zaštitu granica prema Mađarskoj, Sloveniji i Makedoniji. U okviru multilateralne suradnje osiguravamo stručnjake za djelatnost agencija Frontex i EASO. Naše jedine zamjerke su više ili manje na mehanizam distribucije, odnosno na obvezne kvote koje smatramo neostvarivima te nam to potvrđuje praksa u mnogim državama članicama. Slovačka Republika procjenjuje da se trenutačno fokus stavlja na vanjsku dimenziju migracije. Slovačka će i tijekom nadolazećeg predsjedništva u Vijeću EU istupati kao pouzdani posrednik, uzimajući u obzir stajališta svih zemalja članica. Vjerujemo da je rješenje migracijske krize odgovornost svih relevantnih aktera.

NACIONAL: Kako komentirate rezultate referenduma u Velikoj Britaniji o napuštanju EU-a?

Rezultat britanskog referenduma prihvatili smo sa žaljenjem, ali odluka građana mora se poštovati. Britanski birači donijeli su svoju odluku, a Europa sada mora reći što činiti dalje. Prije svega, trebaju nam pravna sigurnost i politička vizija. Europsku uniju trenutno čekaju zahtjevni pregovori koji moraju dati odgovore na mnoga praktična pitanja, uključujući i organizaciju međusobnih odnosa između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Postupak izlaska Britanije iz EU-a bit će najdominantnija tema slovačkog predsjedništva u Vijeću EU-a, budući da Unija mora početi provoditi korake za novo uspostavljanje odnosa između EU-a i Velike Britanije. U tom procesu Slovačka želi biti konstruktivan i nepristran, iskren posrednik čiji je glavni cilj postignuće europskog rješenja koje jača europsko jedinstvo. Prema Lisabonskom ugovoru taj će proces usmjeravati države članice, odnosno Vijeće EU-a. Slovačka će za to vrijeme kao zemlja predsjedateljica igrati aktivnu i odgovornu ulogu. Slovačka može u sklopu procesa koristiti iskustva iz razdvajanja češko-slovačke federacije, kada je unatoč mnogim emocijama u procesu prevladala odgovornost u pregovorima te se uspjelo dogovoriti dobre sporazume, što je važan temelj za buduće dobre odnose između uključenih aktera. Ne manje važnom smatramo potrebu unutarnje refleksije EU-a kako bi se ojačalo povjerenje građana u zajednički europski projekt. Slovačka Republika je bila, te još uvijek jest, uvjerena da je EU najbolji put za našu zemlju i europski kontinent. Donio je mir, stabilnost, blagostanje i opipljive pogodnosti za građane. Te pozitivne prednosti treba i dalje razvijati i tako zaustaviti trend opadanja građanskog razumijevanja zajedničkog projekta. Građanima moramo ponuditi bolju i razumljiviju Europu. Ministar vanjskih i europskih poslova Slovačke Republike Miroslav Lajčák u kontekstu britanske odluke o odlasku Britanije iz EU-a odmah je nakon referenduma ostvario seriju intenzivnih diplomatskih pregovora u više europskih metropola, uključujući London. Cilj tih pregovora je definirati daljnji nastavak odnosa EU-a s Britanijom, kao i budućnost zajedničkog europskog projekta s 27 država članica.

Slovačka je spremna organizirati u što kraćem roku neformalni sastanak ministara vanjskih poslova 27 država članica EU-a o posljedicama britanskog referenduma na budućnost Europe, u sklopu kojeg bi bila temeljito procijenjena nastala situacija u Europi i daljnji koraci. Želimo postići da pregovaranja o budućem uspostavljanju odnosa između EU-a i Velike Britanije budu  maksimalno konstruktivna kako bismo napravili sve za očuvanje komfora naših građana, poduzetnika i svih koje će se odlazak Britanije iz EU-a dotaknuti. Isto tako se za rujan priprema neformalni susret državnih čelnika i predsjednika vlade o predmetnome pitanju u Bratislavi.

• ‘SLOVAČKA POZICIJA OD POČETKA MIGRANTSKE krize je zaštita vanjske granice i zaustavljanje migrantskih tokova, a ideju obveznih kvota smatramo neprovedivom. Strah od imigracije bio je i jedan od motiva Brexita’

NACIONAL: U Slovačkoj su početkom godine održani parlamentarni izbori, a pregovori za sastavljanje vlade dugo su trajali.  Socijaldemokratski premijer Fico nije osvojio većinu koju je očekivao i sada je na čelu koalicije s četiri stranke. Dok su socijaldemokrati jako pali, a kršćanski demokrati nisu ni ušli u parlament, mnoge je zabrinulo jačanje krajnje desnice, odnosno, uspjeh neofašističke stranke Ľudová strana – Naše Slovensko, koja je osvojila osam posto glasova i 14 mandata u parlamentu. Za usporedbu – 2012. osvojili su samo 1,6 posto. Zašto je tako?

Ne mogu se složiti s vašom konstatacijom da je sastavljanje slovačke vlade trajalo dugo. Slovačka vladajuća koalicija sastoji se od standardnih političkih stranaka koje su dobile mandat od slovačkog glasača. Unatoč tomu što su svi pretpostavljali dugo formiranje vlade, budući da je u parlamentu bilo izabrano čak osam političkih subjekata, Slovačka je pokazala da je politički zrela i uspjela je stvoriti vladu dva tjedna od dobivanja mandata. Time smo pokazali i odgovornost prema EU te smo željeli osigurati kontinuitet dobre pripreme prvog slovačkog predsjedništva u Vijeću EU. Istovremeno bih želio naglasiti i činjenicu da je unutar vladajuće koalicije, u interesu kontinuiteta pozitivno postavljena razvoja zemlje za jednim koalicijskim stolom, stvorena bila jedinstvena kombinacija u kojoj u okviru konsenzusa pregovaraju dosad antagonistički subjekti, kao što je to politička stranka koja deklarira suradnju i pomirenje između Mađara i Slovaka, a koja uživa veliku potporu glasača koji pripadaju mađarskoj nacionalnoj manjini, MOST-Hid i Slovačka nacionalna stranka, čemu nismo svjedočili u prošlosti. Danas, u interesu napretka zemlje i dosljednog pridržavanja načela otvorenog vladanja, sjede za istim stolom, a komunikacija je i više nego konstruktivna

NACIONAL: Zemlje Višegradske skupine, kojoj bi se hrvatska službena politika željela priključiti, osim nedostatka demokracije, veže i relativno dobra ekonomska situacija, dapače, vidljiva korist od ulaska u EU. Zašto onda takav strah od imigracije, zašto se razvija radikalizam ako zapravo nema ekonomske krize koja takva stanja izaziva?

Pozicije Slovačke Republike od početka migracijske krize ističu potrebu učinkovite zaštite vanjskih granica i zaustavljanje migracijskih tokova. Slovačka Republika jednoznačno ne odbacuje aktivno sudjelovanje u toj krizi, dapače. Od njezina početka doprinosimo kako financijski, tako i s osobljem u različitim fondovima i agencijama. Slovačka, međutim, odbacuje ideju obveznih kvota, što ipak ne znači nedostatak solidarnosti, već uvjerenje o njezinoj neprovedivosti jer se nikoga ne može siliti da živi u određenoj zemlji protiv svoje volje. S druge strane, Slovačka Republika je u potpunosti svjesna ozbiljnosti predsjedništva u Vijeću EU. Želimo biti “pošteni posrednik” koji će slušati svaki glas zemalja članica i u slučaju tema kod kojih neće vladati dogovor, spremni smo pojedinačne stranke staviti za jedan stol radi vođenja rasprave. K tomu, skrećem pozornost u tom kontekstu na nedavno očitovanje britanskog premijera Davida Camerona na posljednjom zasjedanju Europskog vijeća (28. lipnja) da je strah od imigracije bio jedan od glavnih motiva britanskog glasača za Brexit.

NACIONAL: Slovačku svi ističu kao primjer dobrog gospodarstva i provedenih ekonomskih reformi. I hrvatska predsjednica istaknula je da bi se Hrvatska trebala ugledati u Slovačku. Koja je tajna vašeg uspjeha, reindustrijalizacije zemlje?

Tome su prethodile vrlo efikasne, ciljane, u određenom smjeru čak i drastične reforme, zahvaljujući kojima je Slovačka danas jedna od najbolje pripremljenih država u EU za investiranje te se nastavlja u njihovu provođenju. Čak je i prema vrednovanju OECD-a Slovačka Republika na naprednim mjestima u okviru prihvaćanja reformskih mjera, a takav pristup zatim nailazi na odaziv investitora. Posljednji primjer je investicija firme Jaguar Land Rover. Investitor, kada dolazi na tržište, ne gleda samo na najniže poreze i najjeftiniju radnu snagu, već složeno prati cijelo tržište u zemlji, poslovno okruženje i uvjete za investitore. Naravno, Slovačka ima dugu povijest u automobilskoj industriji i kod nas su svoje pogone već prije otvorili Volkswagen, Kia i Peugeot-Citroën. Slovačka automobilska industrija zapošljava više od 200 tisuća ljudi, što čini više od devet posto udjela u aktualnoj zaposlenosti. Što se tiče automobilske industrije, trenutačno smo najjača država u svijetu – proizvodimo najviše automobila prema broju stanovnika. Prošle godine u Slovačkoj proizvedena su rekordna 1.038.503 automobila. Zahvaljujući svemu tome, kada je počela gospodarska kriza slovačko gospodarstvo zabilježilo je pad  BDP-a samo 2009. godine (-5,3 posto), ali već u 2010. uspjelo nam je zabilježiti pozitivni rast (4,8 posto). U 2015. gospodarstvo je postiglo najbolji rast u posljednjih pet godina na razini 3,6 posto BDP-a te se na temelju predviđanja u ovoj godini očekuje rast minimalno na razini od 3,3 posto. Slovačkoj je uspjelo istovremeno održati deficit javnih financija na razini 2,6 posto BDP-a. Uspješni smo i u području smanjenja nezaposlenosti. Kad je još u 2014. premašila razinu od 14 posto, do svibnja te godine uspješno je smanjena na razinu od 9,45 posto.

NACIONAL: Koliko politička nestabilnost, nefunkcioniranje vlade i mogući novi izbori utječu na dolazak kapitala na hrvatsko tržište?

Nije u mojoj nadležnosti vrednovati političku scenu. Međutim, za sve je potrebno da zemlja ima stabilnu i učinkovitu izvršnu vlast i više je nego sigurno da kapital ne voli nesigurnost. Zato se nadamo da će ove turbulencije što prije završiti. Ali i političke turbulencije su dio demokracije. No bilo bi nužno osigurati kontinuitet onoga što jednoglasno odjekuje unutar političkog života, a to su reforme, pri tome mislim prije svega na strukturalne reforme, porezni sustav, radno pravo i, ne i najmanje važno, stabilnost.

• ‘LANI SMO PROIZVELI MILIJUN AUTOMOBILA, doveli smo u Slovačku čak i proizvodnju Jaguara i proizvodimo najviše automobila u svijetu po broju stanovnika, od kojih je njih čak 10 posto 2015. ljetovalo kod vas’

NACIONAL: Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najviše zagovara suradnju sa zemljama Višegradske skupine, što je potvrdila i prilikom svog prošlogodišnjeg posjeta Slovačkoj. Kakve koristi bi Hrvatska imala od članstva u toj skupini?

Raduje nas interes Hrvatske da ostvari užu i intenzivniju suradnju sa zemljama V4. Višegradska skupina bila je uvijek za otvoreni dijalog s drugim zemljama ili regionalnim grupacijama. Hrvatska je za V4 zemlje jedan od najbližih partnera srednjoeuropske regije, ali stalno postoji prostor za daljnje jačanje veza s Hrvatskom u okviru V4 Plus formata i intenziviranja dijaloga na energetskom i sigurnosnom dnevnom redu, europske poslove i transregionalne projekte. Takva interakcija pomoći će još intenzivnijoj suradnji, uključujući onu gospodarsku te ekonomskom razvoju. Jačanje oblika suradnje između V4+ također je bio jedan od prioriteta drugog predsjedništva Slovačke u V4 (srpanj 2014. – lipanj 2015.).

NACIONAL: A što je s najavljivanom srednjoeuropskom suradnjom u sklopu Višegradske skupine i inicijative Jadran – Baltik – Crno more? Ima li naznaka da će se to početi ostvarivati?

Suradnju u okviru ABC (Adriatic – Baltic – Crnoga mora) ili inicijativu Tri mora podržavamo, s naglaskom na projektima od zajedničkog interesa i uzajamne koristi kao što su sigurnost i energetika, koji će istovremeno biti dodana vrijednost suradnje. Iz iskustva u V4 znamo da je mnogo učinkovitije voditi dijalog sa zemljama kao što su Rumunjska, Bugarska ili baltičke zemlje na ad hoc osnovi i, prema potrebi, u sklopu proširenog V4+ formata, što je opravdano u sektorskim područjima (energetika, prometna infrastruktura, sigurnost itd).

NACIONAL: Kakav je odnos običnih slovačkih građana prema Hrvatskoj? Kakva je njihova percepcija Hrvatske?

Slovaci povezuju Hrvatsku u prvom redu s odmorom na moru. Svake godine posjete je tisuće slovačkih državljana koji imaju tendenciju opet se vratiti na ista mjesta budući da u većini slučajeva ostvare lijepa dugogodišnja prijateljstva. Naša dva naroda vrlo su bliska i međusobno se zaista dobro slažu. Budući da praktički nemamo jezičnu barijeru jer slovački državljanin može normalno govoriti s Hrvatima, Hrvatsku percipiramo kao jednu od naših najbližih europskih zemalja. Glazba, kultura i nacionalne tradicije i spomenici, gastronomija, sportski uspjesi, arhitektura i ljepote prirode – sve je to za slovačke građane vrlo atraktivno. Cijenimo što ste izuzetno gostoljubiv narod, dobroćudni ste i sviđa nam se i vaš temperament i osjećaj za tradicionalne vrijednosti. Brojke možda najbolje govore. Prema službenoj statistici, riječ je o više od 400 tisuća Slovaka koji su prošle godine posjetili Hrvatsku, što je 10 posto stanovništva, a prema neslužbenim podacima i više od pola milijuna ljudi. Slovaci se dobro osjećaju ne samo na Jadranu, već i u cijeloj Hrvatskoj. I nadalje prevladava pozitivan trend, tako da sam uvjeren da će ove godine doći još i više naših turista. S druge strane, i slikovita Slovačka pruža mogućnosti za razvoj turizma i međuljudskih kontakata. Kao što Jadran nazivamo “slovačko more”, Hrvati u Slovačkoj imaju “svoje Tatre”. Ne samo Niske, već i Visoke Tatre nude mogućnosti za razvoj turizma, ali bez sumnje to nude i spa centri, zato bismo pozdravili više hrvatskih turista u Slovačkoj. U 2015. Slovačku je posjetilo samo 16.000 Hrvata.