Programski menadžer međunarodnog centra ‘Olof Palme’ zadužen za napredak zemalja Balkana i Moldavije, za Nacional je komentirao razinu poštovanja ljudskih prava u jugoistočnoj Europi te objasnio zašto smatra da zemlje toga prostora brzo razvijaju svoje demokracije

Jonas Andersson je u Međunarodnom centru Olof Palme, nazvanom po bivšem premijeru Švedske, zadužen kao programski menadžer za napredak u zemljama Balkana i Moldaviji. Centar su 1992. osnovali Švedska socijaldemokratska stranka i Konferencija sindikata i zadruga Švedske, kako bi radili na međunarodnom razvoju. U zemljama među kojima su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Srbija, provode se razni projekti, jačaju organizacije i aktivisti koji rade na napretku demokratskih načela, ravnopravnosti spolova i ljudskih prava. Upravo je ravnopravnost spolova bila središnja tema ovogodišnje, šeste po redu Korčulanske škole koju je u Cavtatu organizirala Centralno-istočna europska mreža za rodnu ravnopravnost.

Sudionik je bio i Andersson, koji je za Nacional prokomentirao razinu poštovanja ljudskih prava u jugoističnoj Eur opi, objasnio zašto smatra da zemlje na tome prostoru brzo razvijaju svoje demokracije te zašto svoj interes u njima vide vodeće svjetske sile.

NACIONAL: Hrvatska ima problema s reformom obrazovanja. Koplja se, čini se, lome oko ideologije. Švedska je školski sistem mijenjala više puta. Što bi se iz vašeg sistema moglo naučiti?

Školstvo se neprestano treba prilagođavati promjenama, osobito u smislu tržišta rada. Stagnacija može biti jako opasna. Švedska je imala više reformi, kako ste i kazali. Glavna reforma bila je, po meni, kada smo osigurali obvezno, besplatno obrazovanje devet godina. Djeca imaju besplatan pribor, tablete… Školstvo prati promjene koje se događaju u informatičkom svijetu, što je vrlo bitno…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje