Belgijski znanstvenik i inovator koji je sudjelovao u pripremi Protokola iz Kyota, uoči dolaska u Zagreb na Konferenciju o dobroj ekonomiji govori zašto i dalje vjeruje da njegova knjiga ‘Plava ekonomija’ može utjecati na smanjenje svjetskog siromaštva, nezaposlenosti i zagađenosti okoliša

Poplava loših vijesti o okolišu, siromaštvu, nezaposlenosti, kršenju ljudskih prava i nepoduzetnosti onih koji kreiraju politiku, uz korporacije koje nastavljaju poslovanje prema modelima koji su i prouzročili takvu situaciju, zbunjujuća je za mnoge ljude. Tako piše Gunter Pauli, belgijski znanstvenik i inovator čija je knjiga “Plava ekonomija” postala svojevrsna Biblija za sve koji izlaz iz te situacije vide u samoodrživom sustavu poslovanja.

“Podaci jasno govore: klimatske promjene sve su brže, stotine tisuća mladih je nezaposleno, dok konkurentnost većine svjetskih nacija nastavlja padati. Jedino rješenje za sve probleme je, tvrde ekonomisti, daljnji rast na većoj potražnji za koju će se građani dodatno zaduživati”, sažima Gunter Pauli osnovne postavke svijeta u kojem živimo i koji je on, otac petorice sinova i jedne posvojene kćeri, odlučio mijenjati.

Nakon četiri godine, Gunter Pauli uskoro stiže u drugi posjet Zagrebu. Svojim govorom o načelima plave ekonomije, uz isticanje uspješnih primjera projekata diljem svijeta, otvorit će 31. ožujka Treću konferenciju o dobroj ekonomiji. Pored njega, konferencija će ugostiti i Andrea Etxeberria, direktora odjela za komunikaciju najveće svjetske zadruge iz španjolske regije Baskije s oko 75 tisuća zaposlenih, vodećeg svjetskog stručnjaka u stvaranju održivih i otpornih poljoprivrednih sustava Marka Sheparda, Oliviera Bertranda, gradskog vijećnika Grenoblea i predsjednika gradske vodovodne tvrtke Eaux de Grenoble, Monicu Usai, predstavnicu međunarodne podružnice talijanske organizacije Libera Terra Mediterraneo koja će govoriti o socijalnoj zadruzi koja na zaplijenjenim imanjima mafijaša pokreće proizvodnju te Christiana Hissa, inovatora poduzeća Regionalwert AG, najboljeg europskog primjera uključivanja građana u stvaranje društvenog poduzeća.

Model plave ekonomije kao poslovni plan za održivu budućnost planeta Gunter Pauli prvi put je predstavio 1994. uoči konferencije o klimatskim promjenama u Kyotu. Dvije godine prije toga proslavio se izgradnjom prve “zelene” tvornice za tvrtku koja se bavila proizvodnjom biorazgradivih sredstava za čišćenje i kojoj je bio na čelu uprave. Plava ekonomija predstavlja korak dalje u odnosu na zelenu ekonomiju koja ne samo što je preskupa, već zapravo i ne rješava problem, smatra Gunter Pauli s kojim je Nacional razgovarao uoči njegova posjeta Zagrebu.

NACIONAL: Vaša knjiga “Plava ekonomija” postala je svjetski bestseler, možete li procijeniti njezin dosadašnji učinak?

Bez obzira na milijune prodanih primjeraka na stotinama jezika, knjiga može utjecati samo na one koji su spremni poduzeti konkretne korake. Nije dovoljno samo je pročitati jer društvu je potrebna transformacija i djelovanje na terenu. Ohrabrujuće je što se sada mogu referirati ne samo na 100, već preko 200 projekata inspiriranih plavom ekonomijom, a koji dokazuju da je takav pristup ne samo koristan za društvo i okoliš, već i generira dobit.

NACIONAL: Što je zapravo plava ekonomija i kako ste došli do tog koncepta?

Bio sam veliki zagovornik zelene ekonomije, vjerovao sam da brinemo o okolišu, a onda sam nakon 25 godina shvatio da je sve što je dobro za mene i za okoliš – preskupo. Osim toga, shvatio sam da nismo uopće uspješni u transformiranju društva i gospodarstva prema održivom modelu, već da tek stvaramo novu zonu komfora za bogate. Dok u jednoj zemlji proizvodite biorazgradiva sredstva za čišćenje, u drugoj svojom sve većom potražnjom palminog ulja kao sirovine izazivate ekološku katastrofu jer ljudi krče džunglu da bi sadili palme. To svakako nije bio cilj. Plava ekonomija počela je kao projekt traganja za 100 najboljih, prirodom inspiriranih inovacija primjenom kojih bi ljudi uspjeli na održiv način osigurati osnovne ljudske potrebe – pitku vodu, hranu, posao, energiju i dom.

NACIONAL: Za knjigu ste proveli pravo istraživanje, razgovarali s brojnim znanstvenicima, inovatorima, financijskim ekspertima i vladama zemalja kako biste izdvojili 100 inovacija koje mogu stvoriti 100 milijuna novih radnih mjesta u sljedećih 10 godina. Pratite li kako uvođenje tih inovacija uistinu djeluje?

Razgovarali smo sa znanstvenicima, uključili ih u dizajn novih projekata i kako možete vidjeti, na stranici BlueEconomy.org pratimo razvoj i sve što se događa sa 100 do 111 projekata plave ekonomije. To je i sjajno iskustvo jer ljudi su željni podijeliti svoje uvide i vrlo su motivirani kad se uvjere da se rješenja na kojima su radili uspješno primjenjuju.

• ‘BIO SAM ZAGOVORNIK ZELENE EKONOMIJE, a onda sam shvatio da je sve što je dobro za mene i okoliš – preskupo te da umjesto transformacije društva i gospodarstva, stvaramo novu zonu komfora za bogate’

NACIONAL: Bili ste vlasnik 12 kompanija i sve ste ih napustili kako bi osnovali Zero Emissions Research and Initiative koji potiče startup projekte inspirirane plavom ekonomijom diljem svijeta; kako ih potičete?

Pokrenuo sam 12 kompanija od kojih su dvije bankrotirale, a ostalih 10 sam napustio 1994. kako bih se posvetio traganju za novim poslovnim modelima. Poziv Heitora Gurgulinoa de Souzae, rektora United Nations Universityja, da dođem u Japan kako bih im pomogao pripremiti Protokol iz Kyota, bio je jedinstvena prilika. To mi je omogućilo platformu za stvaranje mreže znanstvenika od kojih s mnogima i danas surađujem.

NACIONAL: Poznajete li neke primjere plave ekonomije u Hrvatskoj, odnosno koliko ste upoznati s mogućnostima primjene plave ekonomije u našem gospodarstvu?

Hrvatska je jedinstvena: ima prekrasnu obalu s više od tisuću otoka, ima šume i planine s nevjerojatnom bioraznolikošću. U Hrvatskoj ne postoji cjeloviti program plave ekonomije, ali potencijali su veliki. Uvjeren sam da, kad bi se Hrvatska usredotočila na mogućnosti koje ima, vrlo brzo bi mogla napraviti portfelj inicijativa kako iskoristiti ono što je lokalno dostupno i generirati od toga prihode iznad svih očekivanja.

NACIONAL: Španjolska vlada bila se odlučila primijeniti plavu ekonomiju kao gospodarsku strategiju. Je li Španjolska prva zemlja čija se vlada opredijelila za tu opciju?

Ne, prva je bila japanska vlada, no nažalost, nova španjolska vlada vratila se staroj gospodarskoj strategiji gomilanja dugova koje će građani jednoga dana morati vraćati. S druge strane, tu je vlada Sejšela koja ima čak i ministarstvo plave ekonomije.

NACIONAL: Vaš ekonomski model ipak zahtijeva drastičnu promjenu načina na koji smo navikli promatrati stvari. Koliko ste u toj misiji uspješni?

Recimo to ovako: što predstavlja milijarda u svjetskoj ekonomiji? Ništa. Tako ako kažem da smo do sada pokrenuli preko četiri milijarde dolara ulaganja u plavu ekonomiju i stvorili oko tri milijuna novih radnih mjesta, to može zvučati kao uspjeh, no može se činiti i beznačajnim kad shvatimo realnost da su milijarde ljudi i dalje bez posla. Stoga moramo ostati realni i gledati stvari u perspektivi, svjesni da će biti potrebno više vremena kako bi se dogodila stvarna promjena u društvu. No ako je uzgajanje gljiva na talogu od kave ikakav pokazatelj, 1996. u Europi je postojao samo jedan takav uzgajivač, a danas ih je tri tisuće. I sad, možemo se pitati jesmo li zadovoljni. Tri tisuće novih tvrtki nije mala stvar, ali potencijal je 50 milijuna takvih tvrtki. Tek kad dosegnemo tu razinu brojeva, moći ćemo pričati o utjecaju.

NACIONAL: Kako se načela održivosti primjenjuju u vašem kućanstvu, kako svako kućanstvo može pridonijeti?

Najvažnije je biti zadovoljan onim što imaš, to je osnovno pravilo i naučili smo koliko toga možemo napraviti sa stvarima koje su nam lokalno dostupne. To je jedan od najjednostavnijih principa koji možete primjenjivati kroz cijeli život.

NACIONAL: Pored svega, pišete i za djecu. Vaši edukativni materijali uvršteni su i u obavezni školski program u Kini, a najavili ste do kraja godine objaviti i knjigu 365 basni za djecu. Kažu da su djeca najzahtjevnija publika, kakvo je vaše iskustvo?

Djeca su najvelikodušnija publika. Ako im pristupaš kroz igru i šalu, potičeš ih i s njima stvaraš, tada će te djeca nagraditi svojom pažnjom, čak i entuzijazmom. Snaga djece je u tome da ne prave razliku između stvarnosti i mašte, čak i ako je fantazija, za djecu je stvarna, što i nama odraslima, dok gledamo dječjim očima, omogućava da zamišljamo drugačiji svijet, i to s velikom lakoćom.

NACIONAL: Najavili ste i novu knjigu u kojoj ćete objaviti 21 princip plave ekonomije, možete li izdvojiti nešto iz sadržaja?

Principi dobre ekonomije, kojih sam u knjizi “Plava ekonomija 2.0” nabrojao 21, nude pragmatičan, konkretan uvid u motive koji su me vodili prilikom pokretanja ove inicijative, počevši od analize onoga što imamo do postavljanja etike u srž poslovanja, osnaživanja zajedništva i prihvaćanja prirode kao učitelja. To je blisko svakome tko ima srce i dušu kojima prepoznaje urođenu ljudsku sposobnost da se čini dobro i bude u tom smislu inspiracija sljedećim generacijama da rade još bolje stvari – kakve mi danas teško uopće možemo i zamisliti.