Prvog siječnja ove godine Nizozemska je dvanaesti put preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. Posljednji put predsjedala je Unijom 2004. Upravo te godine dogodilo se proširenje Europske unije s 15 na 25 članica i svi su se nadali boljoj zajedničkoj budućnosti. Dvanaest godina kasnije Europa je razjedinjena i opterećena ekonomskim problemima, terorizmom, kao i izbjegličkom krizom za koju teško pronalazi zajedničko rješenje. Nizozemska će se morati pozabaviti i mogućim izlaskom Velike Britanije iz Europske unije – popularno nazvanim Brexit – budući da je referendum o tom pitanju najavljen za lipanj 2016. No unatoč mogućim crnim scenarijima, nizozemska veleposlanica u Republici Hrvatskoj, Ellen Berends želi gledati pozitivno na budućnost Europe, podsjećajući da su zemlje članice dijalogom i političkom voljom uvijek do sada nalazile izlaz i iz najtežih situacija. Ona je započela svoju karijeru u Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske nakon studija povijesti u Leidenu i Moskvi. Tijekom svoje diplomatske karijere bila je veleposlanica u Kinshasi, stalna predstavnica Nizozemske u Strasbourgu i generalna konzulica u Cape Townu, a odradila je mandate i u Moskvi, Hanoju i Kijevu. Radeći u Ministarstvu vanjskih poslova u Haagu bila je odgovorna za pitanja bivše Jugoslavije, a kasnije Bosne i Hercegovine i Makedonije. U Hrvatskoj je preuzela dužnost u jesen 2014. Na dan kada je na prigodnom primanju za novinare i akreditirane diplomate u Hrvatskoj predstavljala agendu nizozemskog predsjedanja za koje će, praktični kakvi jesu, Nizozemci koristiti isti logo kao i 2004., dala je intervju Nacionalu.

NACIONAL: Što mislite o dugotrajnim pregovorima oko formiranja nove hrvatske vlade?

Za nizozemske standarde, to nije dugo vrijeme. Navikli smo na koalicijske vlade, a budući da se, u našoj situaciji, koalicije uvijek stvaraju tek nakon izbora – ne postoji mogućnost prijeizbornih koalicija kao u Hrvatskoj. I zato obično imamo duge pregovore prije no što se formira vlada. Naravno, ako dobro investirate u temeljite rasprave o sadržaju političkog programa tijekom pregovora, to se isplati. U tom smislu, ovo nije dugo vrijeme.

NACIONAL: Može li si Hrvatska priuštiti tako dugo vrijeme za pregovore koalicijskih partnera, ako se uzmu u obzir strukturne reforme, preveliki javni dug koji se mora početi smanjivati, kao i procedura prekomjernog deficita kroz koju Hrvatska prolazi, a Europska komisija očekuje brzu akciju?

Pa, postoji lista ekonomskih preporuka koja je već sastavljena prilikom prošlogodišnjeg izvješća Europske komisije. Ponovit ću još jednom – temeljiti pregovori put su prema stabilnoj vladi, a to je na dobrobit svake zemlje kojom se treba upravljati. U tom smislu, vrijedno je čekati. Ako se od Hrvatske bude očekivalo da poduzme neke akcije prije no što se formira nova vlada, iako mislim da to neće biti slučaj jer, koliko sam čula, nova vlada se očekuje nakon 20. siječnja, i za to postoji rješenje. Mi smo imali takvu situaciju 2012., kada smo trebali donijeti važnu odluku dok se čekalo formiranje nove vlade. Tada se naš ministar financija konzultirao sa svim stranama i partnerima i oni su pronašli kompromis o mjerama koje su tada bile dugoročne. Nisu čekali novu vladu, već su riješili situaciju u tom razdoblju. Ništa ne sprečava Hrvatsku da se jednako ponaša.

NACIONAL: Što mislite o mandataru Tihomiru Oreškoviću koji dolazi iz dijaspore i uspješan je menadžer?

Nije na meni da to komentiram. Mi Hrvatskoj želimo stabilnu i efikasnu vladu, a na hrvatskom je narodu da odlučuje o svojoj vladi.

NACIONAL: Je li Hrvatska dovoljno iskoristila strukturalne EU fondove koji joj stoje na raspolaganju? Prošlog tjedna objavljeno je da je Hrvatskoj privremeno obustavljena isplata 88 milijuna eura, jer jedno od ministarstava nije do kraja pripremilo potrebne dokumente. Kako to komentirate?

Pa, Hrvatska je mlada članica, a Europska unija je komplicirana. Dakle, logično je da za to o čemu govorite treba vremena. Ali ako pogledate u budućnost, bitno je shvatiti da morate biti aktivni i u svojoj zemlji, ali i u Europi. Jer, veliki dio vaše politike već je određen. Za svaku zemlju, osobito za male zemlje, važno je izabrati koja su vam važna pitanja, jer malim zemljama nemoguće je baviti se sa svime. Kad odaberete važna područja za vašu specifičnu situaciju, onda se fokusirate na njih i gradite koalicije unutar Europske unije, jer čak i većim zemljama je teško samima. I onda sa svojim saveznicima radite na stvarima koje su za vas bitne. Važno je da imate svoju ulogu u tom orkestru.

NACIONAL: Kako gledate na ulogu Hrvatske u izbjegličkoj krizi, među ostalim i u svjetlu opomene Europske komisije zato što izbjeglice nisu registrirane na ispravan način?

Komisija je napravila ono što bi i trebala raditi. A to je – podsjećati zemlje članice na sporazume i ugovore koje su prihvatile i potpisale. A kada se zemlja članica ne pridržava tih ugovora, onda Komisija započinje s određenim procedurama. Nije upozorila samo Hrvatsku, već i Italiju, Maltu, Mađarsku i Grčku.

NACIONAL: Hrvatska policija kaže da je napravila što je mogla te da se ne može prisiliti ljude da ostanu u zemlji u kojoj oni ne žele ostati. Problem je, naravno, i uzimanje otisaka prstiju, koji izbjeglice ne žele dati jer bi u tom slučaju, prema Dublinskom sporazumu, morali zatražiti azil ovdje, a oni to neće, jer su im cilj ili Njemačka ili skandinavske zemlje.

Ne znam detalje te opomene koju je Komisija uputila Hrvatskoj, ali koliko ja razumijem, očekuje se da se uzmu otisci i pošalju u Eurodac sistem.

Najvažnije je da se poštuje svaki korak u toj proceduri. Ima puno elemenata u tom lancu, a Hrvatska je jedan od njih.

NACIONAL: Što mislite o ponašanju Slovenije, Mađarske i drugih zemalja Višegradske skupine?

Europska unija nije samo unija interesa, već i unija vrijednosti. Vladavina prava i ljudska prava najvažnija su dostignuća Europe. To je ono što Europu definira i ono što se mora štititi. Važno je da se svih 28 zemalja članica drži sporazuma koji nas drže zajedno. Naravno, ako pogledate Europsku uniju, vidjet ćete da postoje razlike i između različitih regija, istoka i zapada, sjevera i juga. Mislim da svi moraju shvatiti da smo svi prihvatili zajedničku pravnu stečevinu – a to je Acquis Communitaire. To je ono na što smo se odlučili kada smo ulazili u Europsku uniju. Takve se odluke donose na najvišim razinama, ratificirane su u parlamentima, potpisane od strane vlada svake zemlje. I zato očekujemo od svih 28 članica da se toga drže.

NACIONAL: Ali ne postoje nikakve sankcije ako kršite dogovore i sporazume, kada ste jednom članica kluba. Kako EU može kazniti zemlju koja krši pravila ili je podigla bodljikavu žicu?

To je upravo i na agendi Europske komisije. Komisija šalje pisma vladama, kao na primjer sada onoj u Poljskoj, zbog medijske situacije i upozorava ih na kršenje pravila. To je posao Komisije – da pazi da se sporazumi poštuju. Taj dio posla namjerno je ostavljen Europskoj komisiji jer je ona nepolitička institucija koja se mora baviti slučajem svake zemlje. Recimo, procedurom prekomjernog deficita u Nizozemskoj. Komisija, naravno, osim što šalje upozorenja, može ponuditi i pomoć u rješavanju problema. Ako tu pomoć vlada neke zemlje zatraži. Europska unija je kombinacija individualnih zemalja članica i zajedničkih institucija. Uvijek postoji taj dvostruki pristup. Ali sada se vodi rasprava u EU o tome kako uspostaviti mehanizme koji će dopustiti više političke rasprave između zemalja članica.

NACIONAL: Prilikom preuzimanja šestomjesečnog predsjedanja nad Europskom unijom, vaš premijer Mark Rutte rekao je da je “Europa preživjela 2015.” i da će jedan od prioriteta predsjedanja biti očuvanje Europske unije, ugrožene migrantskom krizom. Kakvo rješenje ćete ponuditi?

Istina je da je EU stavljena na ozbiljan test, između ostalog i zato što smo izloženi ogromnom priljevu ljudi i taj će se trend, nema sumnje, nastaviti i u budućnosti. Nizozemska će se, za vrijeme svog predsjedanja Unijom, založiti da europski partneri pronađu zajedničko rješenje u ovim turbulentnim vremenima. Jasno je da se vode teške rasprave, budući da se mišljenja razlikuju. Nastojat ćemo uspostaviti cijeli niz mjera – kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih – jer nam je potreban sveobuhvatan pristup kako bismo se suočili s ovom migrantskom krizom. Ono što je važno, a to moramo zapamtiti, jest da smo u tome zajedno. Kad udružimo snage i kada postoji kolektivna politička volja, kada se izdignemo iznad individualnih interesa, tada Unija može biti efikasna.

NACIONAL: Ali vaš premijer Mark Rutte bio je vrlo eksplicitan kada je prije par mjeseci rekao da se boji da će se EU urušiti kao Rimsko Carstvo, upravo zbog posljedica migrantske krize.

Naš predsjednik vlade vrlo je otvoren, što je tipično nizozemski. Osim toga, on je i povjesničar. I očito je time što je rekao postigao efekt – čuli ste ga i zapamtili što je rekao! Nadam se da su ga i u ostalim zemljama članicama čuli. Jer, istina je da moramo djelovati odmah.

NACIONAL: Početkom prošlog tjedna predstavili ste agendu nizozemskog predsjedanja EU-om sljedećih šest mjeseci. Što će biti vaši prioriteti?

Prvo bih htjela reći da ćemo se tijekom našeg predsjedanja prije svega baviti interesima cijele Unije, a ne samo vlastite zemlje. Pokušat ćemo pronaći ravnotežu između zemalja članica i pomoći im u postizanju kompromisa.

Bavit ćemo se, dakako, svim pitanjima koja su na stolu, tako da je, osim migracijske krize, među prioritetima i stvaranje novih radnih mjesta i inovativnost. A drugi je – financije u Eurozoni. U temelju Europske unije su slobodno tržište i sloboda kretanja ljudi, roba i usluga. Ako produbimo to zajedničko tržište, moći ćemo povećati konkurentnost europskog gospodarstva na globalnoj razini i povećati ekonomski rast europskog BDP-a na čak pet posto. Zapravo, Nizozemska je među šampionima inovacija. Upravo zato smo i prošlog studenog organizirali konferenciju o pametnim gradovima, kako bismo pokazali naš suvremeni način razmišljanja o gradovima. Ne samo o tome kako izgraditi građevine i ceste, već kako na pametan i održiv način iskoristiti svoje potencijale za tehnološki rast i slično. Imamo čak i gradonačelnika Eindhovena, velikog grada u Nizozemskoj koji je tijekom ekonomske krize imao samo jednu godinu negativnog rasta. Samo zbog načina na koji su odgovorili na krizu. A što se tiče inovacija, 66 posto novih radnih mjesta bazira se na startupima. Kako bismo promovirali takav razvoj, potrebno je poduzeti nove mjere, a to je novi izazov za Europsku uniju. Dakle, osim krize kroz koju prolazi Europska unija, osim nesuglasica, oko kojih će biti zahtjevno postići kompromise, u isto vrijeme ima toliko toga što smo postigli i što još možemo postići na dobrobit svojih građana. Tako je i s financijama; ako pogledate korake koje smo poduzeli od početka ekonomske krize, naši financijski pokazatelji su mnogo otporniji i mogu se bolje nositi s bilo kakvim mogućim budućim šokom. No bez obzira na to, još uvijek moramo poduzimati dodatne mjere na tom planu i tijekom našeg predsjedanja. A što se tiče straha od gubitka suvereniteta zbog osnivanja europske obalne straže, imali smo slične rasprave i prije. Ista je situacija i s bankama. I tu je potrebna zajednička kontrola. Toliko toga sada prelazi naše nacionalne granice i postaje internacionalni problem. Nadam se da će tako gledati i na druge stvari koje imamo na agendi. Devedeset i pet posto stvari na kojima ćemo raditi su čista ekonomija. Isto tako, među prioritete pripadaju i klimatske promjene, kao i zajednički problem energije. Postoje ogromne mogućnosti za sve nas, ali i direktni interes za Hrvatsku.

NACIONAL: Jesu li građani Nizozemske u strahu od terorizma?

Nismo li svi? Očito je da mala grupa radikaliziranih ekstremista nastoji preplašiti ostatak svijeta. Taj problem i opet ne može riješiti ni jedna zemlja sama, ni unutar niti izvan Europske unije. Naš ministar vanjskih poslova jučer je bio na konferenciji, na kojoj je sudjelovala i Hrvatska, a koja se odnosi na širi prostor no što je Europska unija. Govorilo se o mjerama bolje razmjene informacija, borbi protiv prekograničnog kriminala, ali i o mjerama kontrole posjedovanja vatrenog oružja. Svijet je danas globaliziran i zato moramo surađivati kako bismo se borili protiv terorizma. Ali ne smijemo dopustiti tim ljudima da nas zastraše! Iako do sada razmjena informacija možda nije bila na razini na kojoj je trebala biti, u posljednje vrijeme postignut je veliki napredak. Novi planovi su na stolu, kako bi ta suradnja napredovala još više.

NACIONAL: Nizozemska je poznata kao otvorena i liberalna zemlja koja nikada nije ni pokazivala ni tolerirala ksenofobiju i rasizam. Jesu li se stvari zbog izbjegličke krize promijenile, osobito nakon događaja u Kölnu, gdje su imigranti u novogodišnjoj noći napastvovali i maltretirali stotine žena?

Nizozemska je još uvijek otvorena i liberalna zemlja u kojoj su ksenofobija i rasizam potpuno neprihvatljivi. Ima nas gotovo 17 milijuna, a preko 3,6 milijuna naših građana dolazi iz stranih zemalja, od kojih je preko polovica prva generacija imigranata. To je znak koliko je naše društvo otvoreno i koliko je ta otvorenost zapravo zajednička karakteristika većine zemalja Europske unije. Ako pogledate u prošlost, ali i sadašnjost Nizozemske, migracijska politika temeljila se na pravljenju razlike između izbjeglica i ekonomskih migranata. Jednom kada izbjeglica prođe kroz proceduru i definira se njezin status ekonomskog migranta ili azilanta, mi se jako fokusiramo na njihovo obrazovanje i zapošljavanje. Ta dva elementa krucijalna su za uspješnu integraciju u društvo. Trenutačna razina priljeva izbjeglica u Nizozemsku, kao i u ostale sjeverozapadne zemlje Europske unije, toliko je visoka da je čak i logistički teško nositi se s tim. I to nas vraća na ono o čemu smo razgovarali prije – izbjeglička kriza mora se rješavati na različitim razinama, to nije samo problem sjevernih i sjeverozapadnih zemalja, već cijele Europske unije. Svi smo u istom brodu.

NACIONAL: Pa ipak, vaš kralj Willem Alexander, uslijed žestoke kritike desnih stranaka zbog prihvaćanja prevelikog broja izbjeglica, u jednom je trenutku upozorio građane Nizozemske da ostanu smireni i vrate se dijalogu i toleranciji. Nizozemska je primila gotovo 60 tisuća izbjeglica prošle godine. Brinu li vas te negativne reakcije ne samo političkih stranaka, već i javnosti?

Da, primili smo ih 59 tisuća prošle godine. Uvijek postoji određeni broj građana koji su protiv toga. Oni se osobito protive toliko velikom broju ljudi i brzini kojom pristižu. No to nije problem samo u Nizozemskoj, već i ostalim zemljama na sjeveru. Kako smo svi u istoj uniji, oni ulaze kroz jednu zemlju, prolaze kroz ostale i završavaju u samo nekoliko zemalja na sjeveru i sjeverozapadu. Unija ima 28 članica i one bi sve zajedno trebale u tome sudjelovati.

NACIONAL: Jedan od razloga jačanja ekstremno desnih stranaka u mnogim europskim zemljama, pa čak i jedan kratki period u Nizozemskoj, u kojoj je bila na vlasti populistička protuislamistička stranka Geerta Wildersa, jest nedostatak, ili čak odbijanje integracije muslimana u europska društva. Ima li Nizozemska rješenje za taj problem?

Radije ne bih govorila o tome da se muslimani u Europi ne žele integrirati. Velike grupe različitih ljudi mogu postati jedna vrsta manjine. I to je izazov. Nikako ne bih htjela stigmatizirati te ljude. Dakle, već sam spomenula da mogu govoriti samo o svojoj zemlji. Mi imamo sistem policajaca za zajednicu, što nam omogućuje da u ranoj fazi detektiramo bilo koju vrstu radikalizacije. Jer tako je policija puno bliža zajednici. I konačno – mi nemamo situacije, kao u nekim drugim zemljama, u čijim velikim gradovima postoje cijela područja, cijeli kvartovi naseljeni isključivo muslimanskim stanovništvom i imigrantima. Kod nas toga nema. Uvijek postoji interakcija i dostupnost svim dijelovima gradova. U svim našim društvima postoji velika odgovornost političara i vođa da osiguraju da radikalizam ne postane mainstream. A to je isto tako i uloga za muslimanske vođe. Mi imamo gradonačelnika jednog velikog grada, Rotterdama, marokanskog porijekla. On o ovim problemima isto tako progovara. Užasno je važno da se manjina ne osjeća isključenom ili izoliranom od ostatka društva. Oni se moraju osjećati povezano s društvom, osjećati se njegovim dijelom.

NACIONAL: Što mislite o Brexitu? Britanski premijer David Cameron najavio je referendum o izlasku Velike Britanije iz Europske unije u lipnju ove godine, a Europskoj komisiji već je predao listu reformi na kojima će inzistirati Britanci ako ostanu u Uniji. To je također jedan od izazova nizozemskog predsjedanja.

Više volim govoriti o referendumu u Ujedinjenom Kraljevstvu, nego o Brexitu, jer to je jedan od mogućih rezultata referenduma. Naravno da postoji i mogućnost ostanka. U interesu je Europske unije, kao i samog Ujedinjenog Kraljevstva, da ostanemo zajedno. Kao što ste rekli, premijer Cameron napisao je pismo u kojem je nabrojao svoje zahtjeve, o kojima se trenutačno razgovara i na političkoj razini u Europskom vijeću, kao i na razini eksperata. Nadležnost nad političkom raspravom je u rukama Donalda Tuska, predsjednika Vijeća, a ne nizozemskog predsjedništva. Moramo vidjeti je li moguće postići dogovor oko tih zahtjeva. Istovremeno, mi bismo htjeli iz tih rasprava izvući dobrobit za sve zemlje članice, a ne samo za jednu – ne želimo nikoga diskriminirati. Kakav god bio rezultat, ja se ipak nadam najboljem jer mi, kao zemlja osnivačica, pamtimo mnoge ovakve situacije kada smo se pitali – kako ćemo se izvući iz ovoga? A izvukli smo se na kraju. Dakle, pustimo naše političare i eksperte da o tome raspravljaju i dogovore se, a ja sam uvjerena da je dogovor moguć ako postoji politička volja.

NACIONAL: Planirate li neke posebne aktivnosti tijekom svog predsjedanja ovdje u Hrvatskoj? Pretpostavljam da ćete biti vrlo zaposleni koordinacijom rada diplomata iz Europske unije?

Kao prvo, očekuje me redovan posao. Koji prije svega uključuje blisku suradnju s hrvatskom stranom. Moramo pripremati sastanke u Bruxellesu i Amsterdamu, kako bismo pronašli prave partnere, odnosno eksperte koje ćemo brifirati i s kojima ćemo razmjenjivati informacije. To je suština našeg posla. Što se tiče diplomatske zajednice, naravno da ćemo pozivati ključne igrače kako bismo stvorili platformu za dijalog, a to je zapravo i direktan put prema njihovim vladama, budući da svatko od njih izvještava svoje ministarstvo vanjskih poslova o aktivnostima ovdje. To je u ovom trenutku u Hrvatskoj možda malo teže, jer još nije formirana vlada. Osim toga, imat ćemo određene neformalne aktivnosti poput organiziranja okupljanja vodećih žena na međunarodni Dan žena, a na Dan Europe organizirat ćemo “narančasti dan bicikliranja”, koji ćemo povezati s europskim danom bicikla u Hrvatskoj, čime nastojimo promovirati bicikliranje ne samo kao zabavu, već i kao pametan način kretanja. Imat ćemo i koncerte komorne glazbe, s orkestrima mladih koji su osvojili brojne nagrade, a planiramo i izložbu fotografija našeg nizozemskog umjetnika koji živi u Hrvatskoj. Sve to zahtjeva puno organizacije.