Ideologije u kulturi ne bi trebalo biti, a novi ministar bi ponajprije trebao imati viziju kulture, smatra intendantica HNK u Zagrebu koja u velikom intervjuu za Nacional prvi put progovara o bivšem ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću, njegovu miješanju u njezin rad, smanjenju financiranja HNK, ali i optužbama za mobbing i etiketiranja da je ‘Bandićev čovjek’
Unatoč crnim prognozama zbog prepolovljenih sredstava koje je ove godine odobrilo Ministarstvo kulture, 14. festival svjetskog kazališta, za koji se doslovce traži karta više, ovih dana održava se u zagrebačkom HNK. Zahvaljujući dodatnim sredstvima Grada i Turističke zajednice Zagreba, Festival je ipak spašen, iako u nešto skromnijem obimu nego proteklih sezona. Najviše razloga za zadovoljstvo svakako ima Dubravka Vrgoč, intendantica HNK koja je, s Ivicom Buljanom, ravnateljem Drame HNK, i pokrenula taj festival, sada već davne 2003. godine. Bilo je to neposredno prije preuzimanja dužnosti ravnateljice ZKM-a, na kojoj je provela punih deset godina. Nakon što je ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, po mišljenju mnogih kulturnjaka iz pretjerano osobnih razloga, odlučila pod svaku cijenu smijeniti bivšu intendanticu HNK Anu Lederer, kao najbolje rješenje u dogovoru između Grada i Ministarstva kulture, koji zajednički financiraju Hrvatsko narodno kazalište, izabrana je upravo Dubravka Vrgoč, koja je postala intendanticom 2014. Po obrazovanju dramaturginja, Dubravka Vrgoč svoju je karijeru započela objavljujući kazališne kritike i recenzije u Poletu i Studentskom listu. Autorica je nekoliko radijskih i televizijskih drama, a veliki dio karijere provela je kao novinarka i urednica redakcije Kulture Vjesnika, koji je ugašen upravo u vrijeme mandata ministrice Zlatar Violić. U tih deset godina na čelu ZKM-a uspjela se izboriti za mnoge europske projekte i koprodukcije u kojima je sudjelovalo to gradsko kazalište, čiji je ansambl sa svojim predstavama doslovce obišao zemaljsku kuglu. Od cijele Europe preko New Yorka do Costa Rice i Čilea. Otvorila je vrata novim autorima i međunarodnim režiserskim zvijezdama, koji su u ZKM donosili dašak svjetske avangarde. Sa sličnom ambicijom preuzela je dužnost intendantice HNK u Zagrebu, u kojem nastoji balansirati između modernog i tradicionalnog, alternativnog i klasičnog. Od početka mandata ministra kulture Zlatana Hasanbegovića, koji je nametnuo svoju viziju “domoljubne kulture”, mnoge “nepodobne” kazališne kuće ostale su bez dijela financiranja od Ministarstva, a mnogim alternativnim festivalima ono je gotovo u potpunosti uskraćeno. Status hrvatskih narodnih kazališta u Republici Hrvatskoj, kojih ima pet, razlikuje se od kuće do kuće. Osim zagrebačkog HNK, financira ih lokalna samouprava – gradovi i županije – no Ministarstvo kulture mora potvrditi čelne ljude i tako može utjecati na repertoar i programe nacionalnih kazališnih kuća. Zagrebački HNK financijski je podijeljen 49:51 između Grada Zagreba i Ministarstva kulture, koji se upravo zato moraju dogovoriti oko imenovanja intendanta. Općepoznato je da ministar Hasanbegović nije krio nezadovoljstvo radom riječkog HNK i njegova intendanta Olivera Frljića, koji je na kraju sam dao ostavku, a prije nekoliko tjedana odbio je imenovati dosadašnjeg v.d. intendanta Marina Blaževića za njegova nasljednika, što je izazvalo brojne negativne kritike kulturne scene. Naime, prema Ustavu, tehnički ministar više o tome ne može odlučivati. Iako su se iz Ministarstva kulture mogle čuti i brojne primjedbe na račun rada Dubravke Vrgoč, kao i na program koji nudi središnja nacionalna kazališna kuća, njena pozicija do sada nije bila upitna. Dubravka Vrgoč dobitnica je mnogih nagrada – 2013. dobila je Odlikovanje predsjednika Republike, nagradu Grada Zagreba, a proglašena je i Ženom godine. U studenom 2015. treći put izabrana je za predsjednicu Europske kazališne konvencije (ETC).
NACIONAL: Prošloga petka otvoreno je 14. izdanje Festivala svjetskog kazališta, iako ste, zbog znatno smanjenog financiranja od strane Ministarstva kulture na početku godine bili prilično skeptični u vezi njegova opstanka. Pomogao vam je Grad i Turistička zajednica Zagreba i privatni donatori. Kako to?
Da, pomogao nam je grad Zagreb sa 600 tisuća kuna i Turistička zajednica sa 150 tisuća kuna. Uz to, pomogli su nam privatni donatori, pojedinci koji vole Festival i željeli su podržati njegov opstanak. To je možda i najljepša vijest s ovogodišnjeg Festivala. Naime, nakon što smo od Ministarstva kulture u travnju dobili samo 200 tisuća kuna, s kojima se ne može napraviti niti neki domaći festival, moja izjava o mogućem gašenju Festivala potaknula je neke vjerne gledatelje da pomognu njegovo održavanje vlastitim novcem. Neki od njih željeli su ostati anonimni. Takve su geste iznimno dirljive, napose u zemlji u kojoj se moraš izboriti za svaku donaciju od bogatih tvrtki…
Komentari