Nekadašnja novinarka i urednica na norveškoj javnoj televiziji preuzela je dužnost nove norveške veleposlanice u Hrvatskoj, a za Nacional komentira formiranje Vlade, situaciju s ćirilicom u Vukovaru, izbjegličku krizu te zaštitu dostignutih demokratskih standarda

Nova norveška veleposlanica u Republici Hrvatskoj Astrid Versto predala je vjerodajnice hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović početkom listopada prošle godine. Cijeli profesionalni vijek bila je povezana uz komunikacije i medije, a Norvežani je najbolje poznaju kao dugogodišnju novinarku i urednicu na norveškoj javnoj televiziji. Tri godine obnašala je dužnost šefice komunikacija na norveškom Kraljevskom sudu, bila je i direktorica odjela za ljudske potencijale i šefica komunikacija u NORAD-u, Norveškoj agenciji za razvojnu suradnju, a od 2008. bila je otpravnica poslova u norveškom veleposlanstvu u Beču. Čim je stigla u Hrvatsku, uspjela je u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i Norveškim udruženjem novinara organizirati seminar o slobodi medija, na kojem su sudjelovali urednici i novinari vodećih medija iz Hrvatske.

Kraljevina Norveška nesebičan je donator ne samo u Hrvatskoj, nego i u ostalim zemalja bivše Jugoslavije, kroz programe financijske pomoći namijenjene smanjivanju razlika u ekonomskom i društvenom razvoju zemalja Europske unije, ali i susjedstva. Kao bivša novinarka, veleposlanicu Astrid Versto izuzetno zanima politička i medijska scena u Hrvatskoj. U intervjuu za Nacional komentirala je formiranje nove Vlade i situaciju s ćirilicom u Vukovaru te govorila o zajedničkim projektima dviju država, za koje očekuje da će biti dovršeni.

NACIONAL: Otkad ste stigli u Hrvatsku, bilo je prilično burno na političkoj sceni, održali su se parlamentarni izbori, a nakon dva mjeseca pregovora formirana je i nova vlada. Kako komentirate događaje kojima ste svjedočili?

Naučila sam mnogo toga o političkom sistemu, bilo je zanimljivo pratiti pregovore i vidjeti kakva će se vlada formirati. Norveška je imala odličnu suradnju s bivšom vladom, a sigurna sam da ćemo je imati i s novom. Što se tiče pregovora, u Norveškoj možda ne traju tako dugo, ali isto tako nakon parlamentarnih izbora pregovara se između koalicija koje žele formirati vladu. Smisao takvih pregovora u Norveškoj je pronaći ministre koji bi najbolje obnašali te dužnosti, ali naravno da su to i pregovori o politici. Ima puno sličnosti u načinu na koji ste uspostavili vladu s onim kako se to radi u Norveškoj. Naravno, kada su pregovori gotovi, treba napraviti program vlade koji odražava ono što su stranke u koaliciji obećavale tijekom predizborne kampanje.

NACIONAL: Prema nedavno objavljenom indexu percepcije korupcije za 2015. koji je predstavio Transparency International, skandinavske zemlje ponovo zauzimaju prvih pet mjesta kao najmanje korumpirane zemlje u svijetu. U Norveškoj je nulta stopa tolerancije na korupciju, kako vam to uspijeva? Je li moguće da itko optužen za korupciju bude imenovan ili ostane na svojoj političkoj funkciji?

Ne, to nema šanse. U Norveškoj je nulta tolerancija na korupciju, i u privatnim kompanijama i u javnom sektoru. Ključni alati za borbu protiv korupcije su otvorenost i transparentnost. Mi imamo pravila o tome kako se kompanije moraju ponašati da bi njihovo sudjelovanje u natječajima za određene poslove bilo potpuno transparentno. Isto tako, rad vlade mora biti potpuno transparentan, kao i političkih stranaka. Osim toga, norveška javnost ne bi tolerirala korupciju. To sigurno možemo zahvaliti i našoj dugoj demokratskoj tradiciji. Demokracija, transparentnost i nekorumpiranost idu ruku pod ruku.

NACIONAL: Prošli tjedan svijet je obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. U foajeu vašeg veleposlanstva vidjela sam brošure o Holokaustu i borbi protiv antisemitizma. Je li moguće da itko danas u Norveškoj negira ili relativizira Holokaust ili antifašizam?

Ne, ne mogu se sjetiti nikoga tko bi negirao Holokaust ili ijedne političke stranke. Na javnoj sceni moguće je, naravno, propitivati sve, pa i fašizam jer postoji sloboda govora, ali takve ideje nemaju snažan glas koji bi ih promovirao. Učenje o Holokaustu dio je norveškog obrazovanja. Citirat ću i vašu predsjednicu koja je posjetila Auschwitz i prilikom odavanja počasti žrtvama rekla: “Ne smijemo zaboraviti, kako se nikada ne bi ponovilo. Moramo sačuvati sjećanje na to strašno vrijeme.”

• ‘NAŠ MINISTAR VANJSKIH POSLOVA predstavio je novu strategiju za promociju slobode medija i upozorio da su sloboda izražavanja i neovisnost medija pod rastućim pritiskom. To su za nas značajna pitanja’

NACIONAL: Prošlog prosinca norveško veleposlanstvo u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i Norveškim udruženjem novinara organiziralo je seminar o slobodi medija. Seminar se bavio problemima medija koji se suočavaju s komercijalizacijom, političkim pritiskom i govorom mržnje. Prilično je neuobičajeno da jedno europsko veleposlanstvo organizira takvu konferenciju u Hrvatskoj, iako su one bile vrlo česte tijekom devedesetih. Otkud inicijativa za takvo događanje zato što je, otkada smo postali članica Europske unije, interes za medije gotovo nestao s agende, iako problema ima možda i više nego prije?

Taj događaj bavio se važnošću slobode medija općenito. Unutar Europskog ekonomskog područja (engleski EEA) Norveška organizira takve seminare u suradnji sa zemljama koje dobivaju financijsku pomoć od triju zemalja donatorica, Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Cilj je staviti fokus na zajednička iskustva i europske vrijednosti. A 2015. bila je godina u kojoj su sloboda medija, sloboda govora i zaštita novinara bile pod pritiskom. To je dodatno pojačano i strašnim terorističkim napadom na redakciju pariškog lista Charlie Hebdo početkom te godine. Ta su pitanja izuzetno značajna za moju zemlju, što je prošloga tjedna još jednom potvrdio i naš ministar vanjskih poslova Borge Brende koji je predstavio novu strategiju za buduće napore usmjerene ka promociji slobode medija. Citirat ću njegove riječi: „Sloboda izražavanja i neovisnost medija su pod rastućim pritiskom. Norveška zato pojačava svoj međunarodni angažman na tom planu.“

NACIONAL: Imate i jak osobni razlog za promoviranje slobode medija jer ste veliki dio svoje profesionalne karijere proveli u novinarstvu. Gdje ste radili?

Radila sam za norvešku javnu televiziju. Pet godina bila sam na radiju, a nakon toga deset godina na televiziji, gdje sam radila kao novinarka, reporterka, urednica, voditeljica vijesti i televizijskih debata. Pokrivala sam ekonomska i politička pitanja u nordijskim zemljama, bavila sam se i Europskom unijom. Bila sam na čelu političkog odjela norveške javne televizije, a komentirala sam i norvešku političku situaciju. Mislim da mi je to iskustvo pomoglo u mojoj novoj diplomatskoj karijeri.

NACIONAL: Što možete reći o EEA programima financijske pomoći i norveškom programu pomoći, kao i o doprinosu triju zemalja, Norveške, Lihtenštajna i Islanda, zemljama centralne i južne Europe? Zašto im pomažete?

Norveška, kao što znate, nije članica Europske unije, ali imamo zajedničke odgovornosti i s Hrvatskom, kroz EEA-u, odnosno kroz zajedničko jedinstveno ekonomsko tržište. I EEA program i norveški program prepoznaju zajednički cilj, a to je prevladavanja velikih društvenih i ekonomskih razlika u razvoju europskih zemalja. To je direktno povezano i s promocijom temeljnih europskih vrijednosti i demokratskih principa, kao što je sloboda medija. Sada smo u fazi zaključivanja financijskog razdoblja od 2009. do 2014. Taj program financijske pomoći odnosi se na zemlje članice Europske unije. Pomoć je namijenjena za petnaest članica, a kako je Hrvatska postala članica 2013, tada su započeli razgovori između norveškog ministarstva vanjskih poslova i hrvatskog Ministarstva za regionalni razvoj o podršci i suradnji različitim projektima. Do 2017. taj program mora biti i proveden. Ove godine započet ćemo pregovore s Hrvatskom za novo razdoblje. Dosad smo financirali istraživačke projekte, inovacije i zelene inovacije u ekologiji i obrazovanju. Imamo projekt Inavis u Šibeniku koji se bavi obrazovanjem, istraživanjem i zelenom industrijom. A surađivali smo i na projektu unapređenja efikasnosti sustava sudova u Hrvatskoj. Obnovili smo i zgradu suda u Karlovcu, što je bio vrlo konkretan projekt. Kao što znate, radimo i na osnivanju Nove škole Vukovar. Osim toga, imamo i NGO fond koji pomaže nevladinim udrugama koje promiču ljudska prava, demokraciju, vladavinu prava i slično.

NACIONAL: Projekt Nova škola Vukovar pokrenuo je Nansen dijalog centar iz Osijeka prije skoro deset godina, a cilj mu je zajedničko obrazovanje hrvatske i srpske djece u Vukovaru. Za vrijeme mandata dvaju predsjednika Hrvatske i dviju vlada nailazio je na različite prepreke, i u lokalnoj zajednici, ali i na razini države i ministarstva i do sada nije ostvario nijedan konkretan rezultat. Očekujete li od nove vlade da ga konačno ostvari?

Vrlo važno je naglasiti to da je između Norveške, Lihtenštajna, Islanda i Hrvatske potpisan međunarodni sporazum koji ne ovisi o nijednoj vladi. Taj međunarodni sporazum između triju zemalja i Hrvatske potpisan je 2014. i vrijedi do 2017., bez obzira na to tko je na vlasti. U skladu s tim, mi očekujemo da će nova vlada ispuniti svoje obveze prema tom ugovoru čiji program sadržava i Novu školu Vukovar. Očekujem da će početi s radom u rujnu 2016.

NACIONAL: Na žalost, sjećam se takvih obećanja 2012., 2013. i 2014., pa se ništa nije dogodilo jer je projekt “zapeo” u institucijama, a i nije bilo političke volje. Ni sa srpske ni s hrvatske strane.

Ali sada postoji rok u kojem se to mora ostvariti. U sporazumu za ovo razdoblje piše da i Karlovac, kao i drugi projekti, moraju biti završeni do 2017. A kako škola svoju godinu završava 2017., ona mora početi u jesen 2016.

NACIONAL: Je li već završena rekonstrukcija zgrade i ima li još dovoljno roditelja u Vukovaru koji žele slati svoju djecu u miješanu školu? Prije nekoliko godina ih je bilo, u međuvremenu se mnogo toga promijenilo na gore.

Promotor projekta je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Veleposlanstvo se ne bavi detaljima. Ali koliko sam informirana gradnja je u tijeku, a radi se i na novom kurikulumu. Projekt Nove škole Vukovar dio je sveukupnog ugovora između Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Htjela bih napomenuti da se radi o multikulturnoj školi u koju bi, osim srpske i hrvatske djece, trebala ići sva djeca iz Vukovara, bez obzira na njihovo vjersko ili nacionalno porijeklo.

NACIONAL: Koliko novca Norveška daje za ovaj projekt? Koliko znam, radi se više od milijun eura?

Financijska potpora iz EEA programa, dakle ne samo iz Norveške, iznosi 1,3 milijuna eura, ali isto tako se očekuje i doprinos Hrvatske.

NACIONAL: Očekujete li da će nova vlada uvesti ćirilicu kao službeno manjinsko pismo u Vukovaru? Vjerujem da ste informirani o mnogobrojnim incidentima i problemima oko uvođenja tog pisma?

Vrlo je važno brinuti o manjinama koje su najranjivije skupine u našem društvu. Dužnost je većinskog stanovništva da osigura njihova prava i dobrobit u svakoj zemlji. Koliko znam, Hrvatska ima Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. koji se, kako ja to razumijem, treba poštovati i implementirati. Ako postoji zakon, trebate ga poštovati. I u drugim zemljama Europe postoje brojne manjine kojima je osigurana upotreba njihova jezika i pisma, uključujući i Norvešku. Na primjer, ako odete na krajnji sjever Norveške, vidjet ćete natpise na norveškom i na ruskoj ćirilici zbog ruske manjine koja živi u tom dijelu zemlje. Ali i na jeziku naroda Sami. Dakle, i u Norveškoj imamo ćirilicu. Izuzetno je važno da prihvatimo i poštujemo međusobne razlike, bez ikakvih predrasuda.

• ‘U NORVEŠKOJ JE NULTA TOLERANCIJA na korupciju, i u privatnim kompanijama i u javnom sektoru. Norveška javnost ne bi tolerirala korupciju, a ne mogu se sjetiti da je itko negirao Holokaust’

NACIONAL: U Europi raste netrpeljivost prema izbjeglicama, osobito nakon nemilih događaja za vrijeme novogodišnje noći u Kolnu, kada su imigranti napastovali stotine žena. Nakon toga dogodilo se i silovanje u Berlinu, ali i ubojstvo mlade službenice u Švedskoj koja sada najavljuje deportacije tisuća migranata. Norveška je također jedno od poželjnih odredišta. Kako to komentirate?

Događaji u Kolnu šokirali su Europu. Pitanje ženskih i ljudskih prava kao i jednakosti među spolovima izuzetno je važno za moju vladu. Oni ga neprekidno naglašavaju. Postoje prava i vrijednosti koje ćemo svuda nastaviti promovirati. Istina je to da je Norveška nedavno uvela stroža pravila za traženje azila. Imamo novu ministricu imigracije koja se zove Sylvi Listihaug i ona je predložila dodatne promjene, o kojima će se raspravljati u parlamentu u veljači. Dakle, vlada je predložila nove mjere kojima namjerava uvesti dodatne restrikcije. Ali dok ne završi rasprava o tome u parlamentu, ne možemo znati što će točno usvojiti. Mislim da će se tražiti konsenzus jer je izuzetno značajno da cijela zemlja pronađe rješenje problema izbjegličke krize. Jedan od prijedloga su i tečajevi o pristojnom ponašanju koji ste spomenuli. Što se tiče broja izbjeglica koje smo primili, prošle godine 31 tisuća ljudi zatražili su azil u Norveškoj. A procjena za ovu godinu je takva da će ih biti između 30 i 80 tisuća. Ono što za nas znači integracija, a na tome sada rade predstavnici vlasti, to je kako ćemo ih smjestiti u lokalne zajednice, naučiti ih norveški i zaposliti, omogućiti im pristojan život i integrirati ih u društvo. Za to je potrebna vrlo uska suradnja vlade, županija i općina.

NACIONAL: Što javnost misli o prihvaćanju izbjeglica? Raste li u Norveškoj rasizam i netrpeljivost, kao u nekim drugim europskim zemljama?

Mišljenje javnosti uglavnom je pozitivno. Ali postoje rasprave o tome koliko izbjeglica Norveška zapravo može primiti. Postoje i argumenti protiv toga da Norvežani postanu manjina u svojoj vlastitoj lokalnoj zajednici. Naravno, njima vlada daje i određenu financijsku pomoć kako bi što bolje integrirali izbjeglice.

NACIONAL: Na čelu norveške vlade je Konzervativna stranka predvođena premijerkom Ernom Solberg. Kakav je njen službeni stav prema njemačkoj izbjegličkoj politici?

Norveška vlada izjavila je da želi biti dio europskog rješenja. Iako nismo članica Unije, mi smo članica europskog zajedničkog tržišta i Schengena, duboko smo povezani s Unijom i europskom obitelji. A naša vlada vrlo je jasno dala do znanja da želi učiniti sve kako bi na najbolji način surađivali s EU-om na kvotama i svemu što je potrebno. Što se tiče Schengena, naravno da tu postoji ozbiljan izazov. A EU je do sada uvijek dokazivala da zna i da se može nositi s izazovima.

• ‘LANI JE U HRVATSKU DOŠLO rekordnih 200 tisuća turista iz Norveške, norveške agencije već su rasprodale sva putovanja ovog ljeta za Hrvatsku, a mnogi Norvežani preko godine kod vas na Jadranu drže jedrilice’

NACIONAL: Vaš bivši premijer, socijaldemokrat Jans Stoltenberg, postao je Glavni tajnik NATO-a prije manje od dvije godine. Utječe li to i na bolju suradnju s Hrvatskom zato što je Kolinda Grabar Kitarović također radila za NATO?

Zajedno su radili samo nekoliko mjeseci jer je netom nakon dolaska Stoltenberga na mjesto Glavnog tajnika vaša predsjednica započela predizbornu kampanju na predsjedničkim izborima. Inače je Stoltenberg dobar, iskusan političar i lider kojeg su na tu poziciju predložile i imenovale druge zemlje članice NATO-a. On radi vrlo naporno kako bi ispunio očekivanja saveznika. A što se tiče poznanstva s predsjednicom, rekla bih da osobne veze vrlo rijetko nisu prednost.

NACIONAL: Pogađa li norvešku ekonomiju pad cijene nafte?

Naša ekonomija je ovisna o nafti i kada padaju cijene nafte i plina, mi osjećamo ozbiljne posljedice. To je za nas nova situacija.

NACIONAL: Nedavno ste stigli u Hrvatsku, kako vam je u našoj zemlji?

Uživam svakoga dana. Radila sam četiri godine u našem veleposlanstvu Beču, od 2008. do 2012. Često smo dolazili u Zagreb i putovali na obalu. Ali uglavnom smo išli do Raba, a ne južnije. Svjesna sam da je to tek polovica obale i da još mnogo toga trebamo istražiti. Ti posjeti privukli su mene i mog supruga u Hrvatsku. I bio je moj san da me imenuju veleposlanicom baš u Zagrebu. Hrvatska je bila na vrhu moje liste i tako sam sretna da se to i dogodilo. Zato se veselim praznicima koje ćemo provesti u Hrvatskoj, na vašoj obali. Između naših dviju zemalja postoje mnogo sličnosti, prije svega po broju stanovnika. Nas je oko 5,2 milijuna, a vas oko 4,7. Oslo i Zagreb također su otprilike jednake veličine. Zagreb je mali i ugodan grad. Jako mi se sviđa. Ja dolazim iz unutrašnjosti Norveške, sviđa mi se i Oslo, baš zato što nije prevelik grad. Ljudi su ovdje tako prijateljski raspoloženi i žele pomoći. Počela sam već pomalo učiti hrvatski i to nedavno jer prošle jeseni nisam imala vremena. Osim toga, mi smo dvije pomorske zemlje s dugogodišnjom pomorskom tradicijom. Pripadamo i istim međunarodnim organizacijama, poput NATO-a, Vijeća Europe, OSCE-a i sličnih koje su vrlo važne ne samo za demokraciju, nego i za sigurnost. Broj norveških turista u Hrvatskoj svake godine raste. Provjerila sam prošlogodišnje brojke i bio je to rekord: 200 tisuća norveških turista došlo je u Hrvatsku. Mnogi Norvežani preko godine svoje jedrilice drže u Hrvatskoj. Hrvatska perspektiva je odlična, prije svega zbog sigurnosti. Čula sam da su norveške turističke agencije već rasprodale sva putovanja ovog ljeta za Hrvatsku.