INTERVIEW: ALAIN DE BENOIST ‘Populizam se hrani krizom političkih i medijskih elita’

Autor:

Nacional

Osnivač i najvažniji mislilac organizacije GRECE u razgovoru za Nacional objašnjava u čemu se ne slaže s Marine Le Pen te govori o ljevici i desnici, populizmu, kapitalizmu i onome što naziva ideologijom ljudskih prava i emigraciji

Krajem prošlog mjeseca društvo Hrvatski novinari i publicisti organizirali su zagrebačko predavanje istaknutog francuskog filozofa i esejista Alaina de Benoista. On je osnivač i najvažniji mislilac organizacije GRECE (Groupement de recherche et d’études pour la civilisation européenne – Organizacija za istraživanje i studije o europskoj civilizaciji) koja je u “Manifestu za novu kulturu” sažela svoje glavne filozofske ideje. One proizlaze iz shvaćanja Europe kao kontinenta koji ima geopolitičku i kulturno-duhovnu autonomiju, a nije pod utjecajem dominantne ideologije prosvjetiteljstva, ali ni neoliberalizma u ekonomiji. Predstavnici te europske škole mišljenja, nastale u Francuskoj 1968., nikada nisu težili prijelazu s apstraktno-spekulativne na razinu konkretnog, političkog djelovanja. Bilo im je draže iz pozadine promišljati kulturu, društvo i politiku u (post)moderno doba, u skladu s geslom da je upravo kultura ta koja daje dušu političkom životu.

Dvanaest godina kasnije, u poslovičnom medijskom pojednostavljivanju složenih intelektualnih fenomena, ta škola dobila je naziv koji je zadržala do danas. Taj naziv ima prizvuk stigme: Nova desnica. U tom smislu, može se reći da je Alain de Benoist na francuskoj intelektualnoj sceni ono što je Marine Le Pen na političkoj. Oboje se opiru sintagmi “radikalna desnica”, a drugi su ti koji ih svrstavaju na taj dio političkog, odnosno, intelektualnog spektra. Što se tiče Alaina de Benoista, ne samo da se ne smatra radikalno desnim intelektualcem, nego je oprezan i kada je riječ o pojmu desnice pa je tako u jednom trenutku u razgovoru za Nacional rekao “ne volim desnicu”, što Marine Le Pen, izgledno je, nikada ne bi rekla. “Osobno sam potpuno ravnodušan oko toga jesam li ili nisam na desnici. Trenutno su ideje koje Nova desnica prihvaća na desnici, ali to ne znači da su one desničarske. Mogu lako zamisliti stanja u kojima bi te ideje bile na ljevici. Razmjer moguće promjene tih ideja ovisit će isključivo o promjenama političkog okružja”, izjavio je jednom prilikom. Također, nije mu po volji termin Nova desnica i zato što već postoji američka struja koja koristi taj naziv (New right), a dijametralno je suprotna europskoj Novoj desnici. “Spajajući vjerski fundamentalizam, moralni red, atlantizam, ‘zapadnjaštvo’, obranu kapitalizma, pristajanje uz tržišnu ideologiju, New right zapravo predstavlja sve ono što Nova desnica radikalno kritizira”, piše u predgovoru knjige Tomislava Sunića “Europska nova desnica-korijeni, ideje i mislioci” koja hrvatskoj publici predstavlja fenomen Nove desnice...

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)