Talijanski veleposlanik za Nacional govori o sličnostima i razlikama političkih kriza u Italiji i Hrvatskoj, odnosu talijanskog premijera Mattea Renzija prema politici štednje, talijanskom pravosuđu i slučaju Berlusconi, kao i o tome što je novo na talijansku političku scenu donio Pokret pet zvjezdica komičara Beppea Grilla

Utjednu u kojem se održava Motovun Film Festival a kojem je Italija ove godine zemlja partner, Nacional je razgovarao s talijanskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj, Adrianom Chiodijem Cianfaranijem. Veleposlanik Chiodi Cianfarani pridružio se Ministarstvu vanjskih poslova Italije još 1984., a otad je na raznim funkcijama odradio mandate u veleposlanstvima u Ankari i Varšavi te u konzulatima u Zürichu i Münchenu. U Zagreb je stigao početkom listopada prošle godine, s dužnosti talijanskog veleposlanika u Islamabadu. U svojoj diplomatskoj karijeri obnašao je niz dužnosti u samom Ministarstvu – od Glavne uprave za imigraciju i društvene poslove, preko Glavne uprave za zemlje Mediterana i Bliskog istoka, Glavne uprave za zemlje Europe, do Predsjedništva Savjeta ministara u ulozi diplomatskog savjetnika ministra europskih politika, kao i dužnost diplomatskog savjetnika pri Ministarstvu kulturnih dobara i kulturnih aktivnosti.

NACIONAL: Ovaj tjedan otvara se Motovun Film Festival kojem je Italija zemlja partner. Ima mnogo veza između Istre i Italije – ne samo jezičnih, već i povijesnih i kulturoloških. Kako ste zadovoljni statusom talijanske manjine i njihovim pravima u Istri i Hrvatskoj?

Status talijanske manjine u Hrvatskoj je rezultat Sporazuma koji je potpisan prije 20 godina između naše dvije države. Spominjem to jer ćemo između listopada i studenoga, i u Hrvatskoj i u Italiji, proslaviti obljetnicu tog bilateralnog sporazuma o pravima manjina u obje zemlje. Tom će se prigodom prikazati opera u HNK u Zagrebu, u izvedbi Arene Sferisterio Macerata opera festivala. Pjevači visoke kvalitete izvodit će Puccinijevu “Madama Butterfly”. Bit će to lijepa svečanost. Dodajem, osim toga, da sam obišao više puta, u Istri, ali i u Dalmaciji, sjedišta koja primaju doprinose od talijanske države. U Rijeci i Istri posjetio sam škole i dječje vrtiće. Naša nacionalna zajednica je dobro uklopljena u hrvatsko društvo. U to sam se i osobno uvjerio prilikom susreta s različitim zajednicama talijanske manjine, u slučajevima koji su uključivali i posjete gradonačelnicima, načelnicima i županima. Atmosfera je svuda izuzetno pozitivna, tako da ćemo prilikom proslave našeg bilateralnog sporazuma zapravo slaviti jednu uspješnu priču. To naravno ne znači da nisu moguća dodatna poboljšanja. Sporazum, naime, predviđa postupno proširenje svih onih prava koje talijanska manjina uživa u Istri i na ostala područja u Hrvatskoj u kojoj ta manjina tradicionalno postoji.

NACIONAL: Mnogi od njih imaju dvostruko državljanstvo, što znači da mogu i glasati u Italiji?

Da, naravno, budući da su talijanski državljani. Dvostruko državljanstvo je, osim toga, vrlo česta pojava u Europi, između ostalog i kao posljedica miješanih brakova.

NACIONAL: Kako komentirate znatno smanjenje financiranja dnevnih novina La Voce del Popolo, izdavačke kuće Edit, do kojeg je došlo  odlukom sada već tehničkog ministra kulture?

Hrvatska manjina u Italiji i talijanska manjina u Hrvatskoj predstavljaju važnu dodanu vrijednost u bilateralnim odnosima između naše dvije zemlje i iz te perspektive naša je vlada oduvijek osiguravala pomoć talijanskoj nacionalnoj zajednici i to će nastaviti raditi. Što se tiče izdavačke kuće Edit, pozvao bih se na riječi mog ministra vanjskih poslova i međunarodne suradnje, Paola Gentilonija, koji je rekao da Italija vjeruje kako je odluka o smanjenju sredstava za Edit, u dijelu koji se financira iz hrvatskog budžeta, uzrokovana isključivo općom politikom štednje, te nije politički motivirana.

• ‘ISTRAŽIVANJE O TOME KAKO ĆE POLITIČKA kriza i izbori utjecati na vašu ekonomiju provela je jedna od dviju najvećih talijanskih bankarskih grupacija u Hrvatskoj, Intesa Sanpaolo, najveći dioničar u PBZ-u’

NACIONAL: Neki talijanski političari, poput Gianfranca Finija, koji je bio zamjenik premijera u Berlusconijevoj vladi, prije nekoliko godina nisu skrivali talijanske pretenzije prema Istri – kako to komentirate?

Nisu mi poznate te izjave, ali bih vas podsjetio da je Gianfranco Fini bio ministar vanjskih poslova od 2004. do 2006., a sve su talijanske vlade bile uvijek u potpunosti predane implementaciji svih odredbi Sporazuma između Italije i Hrvatske, kao i prethodnih sporazuma između Jugoslavije i Italije oko tog pitanja. Ta politička linija nije se nikada promijenila, te se ucrtava unutar odličnih odnosa između naše dvije zemlje. Odlični odnosi ne samo na bilateralnoj razini, već i unutar regionalnog okvira, kao na primjer Jadransko-jonske inicijative, EUSAIR-a, te Europske unije. Naravno, obje strane su u potpunosti posvećene dodatnom poboljšanju naših odnosa, koji su dobri ne samo na političkoj razini, već i na svim ostalim područjima, osobito na ekonomskom planu, budući da je Italija među prvim zemljama partner Hrvatskoj. To dokazuju podaci o trgovinskoj razmjeni i investicijama. Suradnja je odlična i na kulturnom planu – što ćemo dodatno potvrditi razmjenom kulturnih sezona koje pripremano. Kao prvo – Hrvatska će predstaviti svoj kulturni program sljedeće godine, a nakon toga slijedi predstavljanje Italije u Hrvatskoj. Prilično smo fokusirani na kulturu, na konzularni dio posla, te na području međusveučilišne suradnje .

NACIONAL: Italija je navikla na brze promjene vlada koje se mijenjaju i bez izbora. Od Drugog svjetskog rata promijenila je 64 vlade. Kako to utječe na funkcioniranje institucija u zemlji?

Htio bih naglasiti da je to bio slučaj sve do 1993., kada smo promijenili izborni sustav i otada je naš politički sistem postao stabilniji. U posljednjih dvadeset godina ipak nismo imali tako česte promjene vlada. Međutim, ostao je taj narativ da Italija brzo mijenja vlade, ideju koju bih ipak volio ispraviti, jer želim naglasiti da sada imamo stabilnu vladu. No, činjenica jest da su naše institucije uvijek funkcionirale, što je tipično za demokratski zrele države. U takvoj situaciji političke krize su nešto s čime se možemo mirno nositi. Uključujući i Hrvatsku, koja tu nije nikakva iznimka.

NACIONAL: Hrvatskoj se prvi put događaju prijevremeni izbori – što biste nam savjetovali?

Nisam siguran da vam mogu nešto savjetovati. Ja imam dobro iskustvo u suradnji s institucijama u Hrvatskoj, s kojima odlično svakodnevno komuniciram. Moram priznati da je moj mandat započeo u vrlo zanimljivom periodu. No, nije me se posebno dojmilo ono što se događalo. Usprkos svemu, Hrvatska se razvija, ekonomski pokazatelji su pozitivni. Kratkoročne političke krize su nešto što ne može ključno utjecati na ekonomiju. Potrebno je posebno naglasiti da postoje odluke koje mora donijeti vlada, stoga je politička stabilnost važna, no u međuvremenu život ide dalje i svi koji su uključeni u proizvodnju i različite servise, jednostavno moraju funkcionirati. To je znak zrelosti jedne zemlje. U svakom slučaju, nakon sljedećih izbora, želimo Hrvatskoj stabilnu vladu. Posebno zato što se, ne samo Hrvatska, već i sve europske zemlje suočavaju sa značajnim izazovima, zbog kojih je stabilna politička situacija važna.

NACIONAL: Kako ocjenjujete investicijsku klimu u Hrvatskoj? Što znači politička nestabilnost za talijanske investitore?

Za svaku poslovnu zajednicu politička stabilnost je ključni faktor. Što se tiče Hrvatske, investicije koje se pripisuju Italiji iznose oko 10% ukupnog FDI-ja i dalje rastu, prema mojoj percepciji iz kontakata s talijanskom poslovnom zajednicom. Istraživanje koje je provela jedna od dviju najvećih talijanskih bankarskih grupacija – Intesa Sanpaolo, najveći dioničar u PBZ-u u Hrvatskoj, pokazalo je da trenutačna politička kriza, pod uvjetom da bude kratkotrajna, i nadolazeći izbori u rujnu neće ugroziti kratkoročne ekonomske izglede Hrvatske.

NACIONAL: Prošla hrvatska vlada pala je zbog sukoba interesa potpredsjednika Vlade. Sumnjalo se na određeni oblik korupcije. Italija se desetljećima bori s korupcijom na najvišoj razini – mnogi političari bili su optuženi za korupciju, kako se borite protiv toga?

Točno. Naše su službe vrlo stroge u borbi protiv korupcije na svim razinama, bez obzira na kako visokoj poziciji se neki političar nalazi. Postoji državno antikorupcijsko tijelo (ANAC – Autorità Nazionale Anticorruzione), sa zadatkom prevencije i borbe protiv korupcije. To znači da je to područje od izuzetnog značaja za nas i nalazi se vrlo visoko na listi prioriteta, prije svega među političkim snagama, a onda i među običnim građanima.

• ‘TALIJANSKE SLUŽBE SU VRLO STROGE u borbi protiv korupcije na svim razinama, bez obzira na visoku poziciju nekog političara. U slučaju Berlusconi mjere su donesene u skladu s pravnim sustavom’

NACIONAL: Ali, bivši premijer Berlusconi bio je mnogo puta opuživan, pa i osuđen, zbog čega je bio prisiljen podnijeti ostavku, ali se ipak još uvijek ne nalazi u zatvoru. Kako to tumačite?

Ne mogu a da ne izrazim puno poštovanje za djelovanje pravosuđa, potpuno svjestan njegove pune nezavisnosti kao državnog tijela, te za postupanje, i prema političarima, u znaku jednakosti svih građana pred zakonom. Kao  što je naravno svojstveno pravnoj državi. Stoga sam siguran da je svaka mjera koju je to tijelo odredilo,  donijeta precizno poštovajući odredbe u skladu s našim pravnim sustavom, koji predviđa i zamjenske kazne za zatvor.

NACIONAL: U Italiji su nedavno održani lokalni izbori koji su donijeli dosta iznenađenja – u Rimu je pobijedila Virginia Raggi, članica Pokreta pet zvjezdica komičara Beppea Grilla. To je povijesna pobjeda, jer je žena prvi put postala gradonačelnica glavnog grada Italije. Kako to komentirate?

Izbor Virginije Raggi za gradonačelnicu Rima još jednom naglašava važnost uloge žena u politici i javnim institucijama u mojoj zemlji. Dopustite mi da istaknem kako su pet od šesnaest članova talijanske vlade žene. Osim toga, gradonačelnica još jednog talijanskog grada – Torina, je također žena – Chiara Appendino.

NACIONAL: To je gubitak dva velika grada za Demokratsku stranku premijera Renzija. Njegova vlada je uspjela stabilizirati talijansku ekonomiju koja je bila doslovce na rubu bankrota. No, očito je morao provesti neke ne baš popularne reforme, zbog kojih je bilo dosta demonstracija protiv njega. Znači li to da je Demokratska stranka ipak razočarala birače ljevice?

Unutar stranaka su u tijeku dubinske analize o glasanju te stoga neću ulaziti u meritum stvari. Općenito, kada morate provesti oštre mjere koje nisu baš popularne, riskirate i vlastitu popularnost. Potrebne reforme tek srednjoročno i dugoročno donose rezultate. Kratkoročno su bolne. Prvo morate proći kroz teško razdoblje, da biste kasnije vidjeli rezultate. To je opće pravilo. Ne samo u Italiji. No, ekonomski pokazatelji označavaju pozitivan trend. A kada govorimo o izborima – naravno da svaka stranka radi analize svojih rezultata. Lokalni izbori su obično kombinacija općih trendova, ali i vrlo specifičnih lokalnih situacija u različitim gradovima, tako da se ne mogu izvući neki zaključci koji bi mogli biti nužno primijenjeni i na izbore na nacionalnoj razini.

NACIONAL: Premijer Renzi zatražio je prekid mjera štednje u EU nakon Brexita. Što bi to značilo za talijansko gospodarstvo, a što za europsko?

Premijer Renzi neprekidno upozorava na važnost postizanja prosperiteta za sve građane Europske unije. U tom smislu potreban je veći rast, kako bismo se mogli uspješno boriti protiv nezaposlenosti, stvarati radna mjesta, osobito za mlade ljude, ali i privlačiti više investicija, s ciljem jačanja naših ekonomija na globalnom tržištu. Talijanska vlada vjeruje da europski sporazumi osiguravaju dovoljno fleksibilnosti, kako bi se potaknuo razvoj i rast. Istodobno, to ne znači propitivanje europskih pravila i njihovih pozitivnih implikacija na stabilnost financijskog tržišta Europske unije.

NACIONAL: Popularnost Pokreta pet zvjezdica komičara Beppea Grilla raste – a on je naoko počeo kao šala, čini mi se. Slični procesi događaju se i u drugim zemljama, u kojima etablirane velike stranke gube povjerenje birača. Mislite li da ova stranka može postići dobar rezultat i na nacionalnoj razini na parlamentarnim izborima 2018.?

Ne bih rekao da je započeo kao šala, ali u svakom slučaju od početka je nastojao biti inovativan u načinu kako je funkcionirao. Stranka je danas vrlo prisutna u talijanskim institucijama. Kao što ste rekli – neki gradonačelnici, koji su pobijedili na nedavnim lokalnim izborima, dolaze iz te stranke. A što se tiče parlamentarnih izbora 2018., ne bih želio ništa predviđati, jer u politici su dvije godine prava vječnost. Mnogo toga se može dogoditi. Pojava stranaka govori u korist životnosti civilnog društva koje je često u stalnoj potrazi za nečim novim i reprezentativnijim, za većom ponudom na političkom spektru. A to je u skladu s globalnim pristupom prema kojem je bitno osluškivati želje, brige i očekivanja građana. Doduše, Italija je oduvijek imala sustav s mnogo stranaka, tako da nastanak nove stranke nije bio iznenađenje.

• ‘KOMIČAR BEPPE GRILLO OD POČETKA je nastojao biti inovativan i njegova je stranka danas prisutna u talijanskim institucijama, a i neki gradonačelnici dolaze iz te stranke, poput Virginije Raggi u Rimu’

NACIONAL: Nakon Brexita jačaju separatistički pokreti. Ne samo Škotska i Sjeverna Irska u Velikoj Britaniji, već odavno i Katalonija, pa i sjeverna Italija – Lega Nord zastupa ideju otcjepljenja, koji ima puno pristaša. Mislite li da će ti procesi dezintegracije država sada zaživjeti?

Ne mogu govoriti u ime drugih država, ali u mojoj zemlji to više nije na dnevnom redu. Lega Nord već posljednjih nekoliko godina ima nacionalnu viziju, te je prisutna i u regijama koje su različite od onih na koje se prvobitno pozivala.

NACIONAL: U mnogim zemljama Europe jača radikalna desnica, rađaju se neofašističke stranke, svjedočimo pokušajima revizije povijesti. Tako je i u Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj. Može li se EU tome suprotstaviti i kakva je situacija u Italiji, koja tradicionalno ima neofašističke stranke na političkoj sceni?

Takve stranke nisu prisutne u talijanskom parlamentu. Želim isto tako podsjetiti da Ustav ne dopušta obnovu Fašističke stranke u Italiji. Naravno da postoje desne stranke, ali one su legitimne, unutar okvira slobode govora i mišljenja. Kad pogledam političku scenu i debatu u Italiji, čini mi se da su posve druga pitanja danas u centru pažnje. Ne mislim da je uloga Europske unije da se bori protiv nekih političkih tendencija. Općenito, kada se radi o desnim ekstremizmima, oni sigurno imaju zajednički nazivnik, ali povodi njihova nastanka različiti su u svakoj zemlji. I te razloge treba pojedinačno analizirati. Činjenica je da Europska unija mora slušati svoje građane i bolje ispunjavati njihova očekivanja.

NACIONAL: Italija se suočava s velikim problemom izbjeglica, koji i dalje svakodnevno dolaze iz Egipta i Libije preko Sredozemnog mora. To je ujedno i europski problem, no veliki broj novih zemalja članica ne pokazuje dovoljno solidarnosti u njegovu rješavanju. Kakvu poziciju bi Europa morala zauzeti da bi se taj problem zajednički riješio?

Kao što ste ispravno primijetili, Italija je osobito pogođena valom migranata. U prvih šest mjeseci ove godine više od 73 tisuće ljudi ušlo je u moju zemlju. Prema Eurostatu, Italija je u prvoj četvrtini 2016. bila druga primateljica tražitelja azila, odmah nakon Njemačke, a iza nas su Francuska, Austrija i Velika Britanija. Radi se o velikim brojkama koje rastu. Italija vjeruje kako nema individualnih rješenja, već samo europsko rješenje. Moja je zemlja predvodila politiku koja se temelji na solidarnosti i podjeli odgovornosti. Želio bih naglasiti kako je Italija dala svoj doprinos kroz projekt tzv. Migration Compacta, s ciljem poboljšanja migracijskih politika Europske unije. Zadovoljni smo što je taj prijedlog postao dio Europske agende o migraciji. Znamo da je to tek početak dugog procesa, ali EU je usvojila pristup koji se suočava s korijenima i uzrocima migracija. Migration Compact teži, pomoću ciljanih programa, da pojedine zemlje porijekla i tranzita izbjegličih tokova preuzmu odgovornost, kroz politike prevencije i borbe protiv ilegalne imigracije, a u okviru “partnershipa” s EU.