Službeni Beograd za sada nije reagirao na vijest da je za Milanom Radoičićem raspisana Interpolova tjeralica zbog napada oružane grupe na policiju Kosova u Banjskoj.

Informaciju o tjeralici je za Radio Slobodna Europa (RSE) potvrdio ministar u Vladi Kosova Nenad Rašić navodeći da je raspisana na zahtjev kosovskog Ministarstva unutarnjih poslova, posredstvom Misije Ujedinjenih naroda (UNMIK).

Iz Interpola nisu konkretno potvrdili navode o raspisivanju tjeralice. U odgovoru za RSE uputili su na “nadležne nacionalne vlasti”.

U Ministarstvu pravde i Ministarstvu unutarnjih poslova Srbije do zaključenja teksta nisu odgovorili na pitanja RSE o potjernici.

Odgovori nisu stigli ni iz Vlade Srbije i Predsjedništva.

Milan Radoičić, nekadašnji potpredsjednik Srpske liste, najveće stranke kosovskih Srba koju podržava službeni Beograd, preuzeo je odgovornost za napad u Banjskoj na sjeveru Kosova 24. rujna kada je ubijen policajac Afrim Bunjaku. Nakon toga su u razmjeni vatre s policijom Kosova ubijena još trojica srpskih napadača koji su bili dio oružane grupe.

Kosovske vlasti tvrde da iza napada u Banjskoj stoji i država Srbija, što je službeniBeograd negirao.

Koliko je realno izručenje Radoičića?

Srbija nije u obavezi uhititi i izručiti Milana Radoičića jer je Interpolova tjeralica obavijest zemljama članicama te međunarodne policijske organizacije da za osobom traga druga zemlja, objašnjava  Bojan Elek iz nevladinog Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.

Kako kaže, tjeralica bi prvenstveno mogla onemogućiti Radoičiću putovanje van Srbije, prije svega u zemlje koje imaju dobre bilateralne odnose s Kosovom, budući da one mogu postupiti po potjernici i uhititi ga.

“Interpolova tjeralica se primjenjuje tako što zemlje članice postupaju po domaćem zakonodavstvu, a po domaćem zakonodavstvu Srbija ne priznaje Kosovo i nema sporazum o izručivanju”, kaže Elek.

On ukazuje i na to da Srbija sigurno neće postupiti po tjeralici, budući da institucije u Beogradu također vode postupak protiv Radoičića.

Nadležna tijela Srbije su privela Radoičića 3. listopada u Beogradu pod optužbom “udruživanje radi vršenja kaznenih djela, nedozvoljene proizvodnje, držanja, nošenja i prometa vatrenog oružja i eksplozivnih materijala i teških djela protiv opće sigurnosti”.

Ipak, pušten je dan kasnije uz mjeru da ne napušta Srbiju te mu je zabranjen odlazak na Kosovo.

Policija Kosova je u danima nakon napada u Banjskoj pronašla veliki arsenal oružja.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u intervjuu za tjednik NIN, objavljenom 7. prosinca, ponovio da će se Radoičić “suočiti s ozbiljnim postupkom u Srbiji”.

Postupak izručenja

Proceduru izručenja u Srbiji regulira Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.

U članku 18 kaže se da po prijemu zamolnice za izručenje Ministarstvo pravde dostavlja zamolnicu sudu “na čijem području boravi ili se zatekne osoba čije izručenje se zahtijeva”.

Istražni sudac izdaje naredbu za dovođenje osobe čije izručenje se zahtijeva, a naredbu izvršava policija.

Po dolasku na sud osobu čije se izručenje traži saslušava istražni sudac koji utvrđuje postoje li pretpostavke za izručenje.

Konačnu odluku donosi vijeće sastavljeno od trojice sudaca.

Što kaže Interpol?

Interpol u odgovoru za RSE pojašnjava da ta organizacija raspisuje takozvane crvene tjeralice za nekom osobom, a ne nalog za uhićenje.

Kako stoji na stranici Interpola, kada pojedince traže države članice ili međunarodni sud, zemlje članice primjenjuju svoje zakone u odlučivanju hoće li uhititi tu osobu.

Bojan Elek ocjenjuje da tjeralica protiv Milana Radoičića ima političku konotaciju.

“Njena dodatna težina je to što Kosovo nije član Interpola, a željelo je postati pa je prihvaćanje ove tjeralice preko UNMIK-a također jedna poruka. Pretpostavljam i da je dobila političku podršku od  zapadnih zemalja i pretpostavljam da je Kosovo to napravilo u konzultaciji s nekim svojim partnerima iz Europske unije i Amerike”, kaže Elek.

Srbija sprječava članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, među kojima je i Interpol.

Gdje je Radoičić?

Nije poznato gdje se Radoičić trenutno nalazi, ali je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon napada izjavio da je on na “teritoriju središnje Srbije”.

Bijeg u Srbiju, kako ne bi bio dostupan vlastima Kosova, bio je obrazac ponašanja Radoičića kada je službena Priština ranije izdavala naloge za njegovo uhićenje jer je povezivan s kriminalnim aktivnostima.

Policija Kosova je u prošlosti dva puta pokušala uhititi Radoičića na osnovu dvije različite tjeralice.

Prvi put u studenom 2018. jer je Radoičić bio osumnjičen za ubojstvo srpskog opozicijskog političara Olivera Ivanovića. Tada je uhićeno nekoliko osoba, ali Radoičić se nije nalazio u svom stanu.

Potom se priopćenjem za javnost obratio i sam Radoičić uz navode da “nema nikakve veze s ubojstvom Ivanovića”. Također je poručio i da se “neće predati kosovskoj policiji”.

U međuvremenu je kosovsko tužilaštvo 2019. raspisalo i tjeralicu za Radoičićem, ali je ona 2021. povučena bez obrazloženja.

Početkom veljače 2022. godine Milan Radoičić je uspio izbjeći uhićenje i po drugi put tako što je pobjegao s graničnog prijelaza Brnjak na sjeveru Kosova.

Tada je za Radoičićem ponovo raspisana tjeralica koja je i dalje na snazi.

Američko ministarstvo financija ga je na crnu listu stavilo u prosincu 2021. godine, zbog sumnji na organizirani kriminal.

(Ne)suradnja Kosova i Srbije

Kumanovskim sporazumom 1999. godine, kojim je završen rat na Kosovu, Srbija je povukla vojsku, policiju i dio administracije.

Kada je Kosovo 2008. godine proglasilo neovisnost, uspostavljena su državna tijela – nasljednici nekadašnjih privremenih institucija koje su funkcionirale pod okriljem međunarodne zajednice.

Međutim, pravna suradnja Srbije i Kosova nikad nije uspostavljena.

Za suradnju dvije države, pored ostalog, zadužen je i EULEX – misija Europske unije za vladavinu prava na Kosovu.

Na njihovoj web stranici, u opisu mandata ove misije, pored ostalog stoji da “EULEX podržava Policiju Kosova na polju međunarodne policijske suradnje, olakšavajući razmjenu informacija između Policije Kosova i Interpola, Europola ili Ministarstva unutarnjih poslova Srbije”, saznaje Radio Slobodna Europa.