Objavljeno u Nacionalu br. 812, 2011-06-07

U Zgradu 43 ne može ući nitko tko u njoj nije zaposlen, a posao Amita Singhala, koji u njoj stoluje, Googleova je najstrože čuvana tajna – ovdje se određuje što će najpoznatija svjetska tražilica prvo pokazati

Osjetivši da je internetska pismenost (napokon) i u našim krajevima dosegnula razinu koja je solidan temelj digitalnog poslovanja, Google je odlučio ozbiljnije “zagristi” i u tržište balkanske regije – prije desetak dana otvoren je ured u Zagrebu, odakle će ovaj IT konglomerat pokrivati poslovanje u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Dalo se to naslutiti još prije nekoliko mjeseci, kad su domaćim portalima za traženje poslova počeli kružiti Googleovi oglasi u kojima se traže lokalni kadrovi.

Raditi za Google percipira se kao utopijsko rješavanje egzistencijalnog pitanja – uz natprosječna primanja, ova tvrtka svojim djelatnicima nudi, poznato je svima, i iznimno neformalne radne uvjete te brojne mogućnosti relaksacije i okrepe tijekom boravka na poslu. Najcjenjeniji Googleovi zaposlenici, međutim, nisu ni informatički ni marketinški eksperti, nego matematičari, i to njih stotinjak najvještijih na svijetu. Radno im je mjesto u famoznoj zgradi Building 43 unutar Googleplexa u Mountain Viewu u Kaliforniji, najstrože čuvanom objektu u Silicijskoj dolini, a uživaju primanja i beneficije kakve si nisu priuštili ni osnivači tvrtke Sergey Brin i Larry Page. Tome je tako jer stvaraju algoritme zbog kojih je Google unutar samo jednog decenija svojeg postojanja postao najveća marketinška agencija na svijetu, koja od kontekstnog oglašavanja, odnosno smještanja linkova oglašivača među rezultate pretrage interneta, godišnje zarađuje desetke milijardi dolara.

UZ DANAS VEĆ STOTINJAK raznih internetskih servisa koje, mahom besplatno, Google pruža korisnicima diljem planeta, svi se primarno ipak služe pretraživačkim alatom tog IT giganta. Izravna konkurencija, Microsoftov Bing, kao i razni manje poznati, nerijetko i specijalizirani, alati za pretraživanje Interneta, nikada nisu ni izbliza bili toliko korišteni kao što je danas Google – naprosto su doživljeni kao manje učinkoviti. Unatoč tome, Google među rezultatima pretraživanja i dalje svojim korisnicima redovito nudi linkove koji nemaju nikakve veze s prvotnim upitom. Milijune puta na dan korisnici klikaju po linkovima koje je izbacio Google i ostanu razočarani što nisu došli do web stranice s informacijom koja im je trebala. Google često pronalazi ono što korisnik želi, ali ne uvijek. Upravo kako bi smanjio tu granicu između “često” i “uvijek”, Googleov središnji inženjerski tim stalno radi na poboljšanjima kojima se dotjeruje pretraživački algoritam. Googleova je tajna upravo u tome što pretraživački algoritam neprestano prilagođava trenutku, ispravljajući anomalije koje uočavaju korisnici, ubrzavajući metode prepoznavanja korisnikovih želja, pročišćavajući bazu podataka s uknjiženim podacima s interneta i radeći još stotine drugih sitnica kojima se konkurenti ne bave.

S rastom internetskih sadržaja raste i broj pogrešnih linkova koje pretraživački alati izbacuju među svojim rezultatima, no kod Googlea je taj rast ipak osjetno manji nego kod drugih pretraživača. Samim tim je i udio među sveukupnim obavljenim pretraživanjima interneta na Googleu sve veći, što automatski dovodi oglašivače i – prihode. Da bi se očuvala i povećala efikasnost pretraživačkog algoritma, inženjerski tim s više od stotinu djelatnika koji na njemu radi najelitnija je, ali i od javnosti najviše skrivana jedinica ove kompanije. Na njegovu je čelu 39-godišnji Indijac Amit Singhal, vrstan matematičar, čovjek koji poznaje svaki detalj onoga što Google naziva algoritmom rangiranja – riječ je o složenoj formuli koja odlučuje o tome koja web stranica najbolje odgovara na pojedini upit korisnika. Javna je tajna da je indijski matematički genij, zapravo, bolje plaćen i od mnogih visokorangiranih glavešina u Googleu – stav je kompanije, naime, da je smanjenje broja pogrešno prikazanih linkova među rezultatima pretraživanja, a samim tim i razočaranja što ih korisnici dožive koristeći Google, ključno za pobjedu u tržišnoj borbi protiv Microsofta te u posljednje vrijeme Facebooka. Ballmerova je kompanija, kao i Zuckerbergova, svjesna da je internetski marketing zlatni rudnik novog doba, pa su vrlo agresivni u osvajanju tog tržišta.

Ozbiljno su zagrizli u Googleov komad digitalno-marketinške torte. Amit Singhal, koji je u Google došao još 2000. godine, bitna je figura kojom će se ova kompanija nastojati oduprijeti agresiji Facebooka i Microsofta.

NJEGOV POSEBNO PROBRANI inženjerski tim naziva se Odjelom za kvalitetu pretraživanja, a sve čime se bave u kompaniji tretira se kao najstrože čuvana tajna. Google gotovo nikada ne dopušta ljudima izvan kompanije da posjete taj odjel i vrlo je oprezan u tome kada će i na koji način dopustiti Amitu Singhalu da razgovara s medijima. Svojevremeno je Google omogućio samo novinarima New York Timesa da provedu jedan radni dan s Amitom Singhalom, pruživši tako javnosti kratak uvid u ono što radi najtajniji odjel kompanije koja vlada internetom. Na mnoga pitanja Googleovi inženjeri nisu htjeli odgovoriti, no i ovako je očito da je taj odjel krucijalan za funkcioniranje tvrtke. Ako je Google krvotok interneta, Singhalov tim je njegovo srce. Pretraživanje se proteklih godina modificiralo od odgovaranja na zahtjev “daj mi ono što sam upisao” u odgovor na zahtjev “daj mi ono što hoću”, objašnjava Indijac. Formule za algoritam rangiranja danas moraju biti u stanju čitati misli korisnika te interpretirati njihove vrlo kratke upite koje upisuju u pretraživački obrazac na webu. Bitno je razlikovati traži li korisnik, primjerice, posao, ili tek neku činjenicu. Današnje formule znat će prepoznati kada neki korisnik želi informacije o Appleovim računalima ili iPadima, a kada ga jednostavno zanimaju – jabuke.

ALGORITAM PRETRAŽIVANJA, odnosno rangiranja, svakodnevno se dotjeruje. Stotinjak inženjera podijeljeno je u manje timove, među kojima se svaki bavi određenim projektom, pronalazeći načine kako formule za bolje pronalaženje i sortiranje rezultata učiniti modernijima i prihvatljivijima današnjim razmaženim korisnicima interneta. Kako je rastumačio šef najcjenjenijeg Googleova odjela, kada se naprave neke promjene u algoritmu, one na neka pretraživanja djeluju pozitivno, ali na neka i negativno. Dodao je da je nemoguće ugraditi promjenu koja će sa stopostotnom efikasnošću pozitivno utjecati na sva pretraživanja. Središte Odjela za usavršavanje algoritama nalazi se, dakako, u Buildingu 43. Singhalov se ured nalazi na vrhu zgrade, gdje u neposrednoj blizini sjede još trojica vrhunskih inženjera. Pokraj Singhalova radnog stola nalazi se velika bijela ploča, iscrtana grafikonima, matematičkim formulama i programskim kôdom. Uz rubove ploče zalijepljene su i pritužbe korisnika koji nisu bili zadovoljni rezultatima pretraživanja. Takvih pritužbi dnevno pristigne stotinjak – one najzanimljivije prije ili poslije netko će donijeti do Singhala. Katkad je riječ o očitoj pogrešci koja se popravlja promptno i koja je nastala trenutačnim stjecajem okolnosti. Tako je, na primjer, upisivanje pojma “French Revolution” rezultiralo s previše linkova koji su vodili na stranice vezane uz predsjedničke izbore u Francuskoj, u vrijeme kada su se odvijali, umjesto na povijesne podatke o Francuskoj revoluciji. Stvar je korigirana lako i brzo jer je bilo posve jasno zbog čega je ta anomalija nastala.

NERIJETKO PAK STVARI nisu tako evidentne, pa složenije primjedbe završavaju zalijepljene uz rub ploče i po nekoliko dana, ponekad i tjedana. S druge strane, na neke je događaje potrebno reagirati gotovo trenutačno. Kad je, primjerice, prije nekoliko godina nestalo struje u cijelom New Yorku, prvi su se članci o tom događaju pojavili na internetu već za 15 sekundi, a Googleovi su korisnici već nakon dvije sekunde počeli o tom događaju slati pretraživačke upite. I u takvim slučajevima dežurni inženjerski timovi algoritme prilagođavaju trenutačnim okolnostima kako bi korisnike pronađenim linkovima odveli upravo na stranice koje o specifičnom događaju nude najsvježije informacije.

REDOVITO ODRŽAVANJE PROGRAMA za pretraživanje i rangiranje linkova, osim takvih reakcija, podrazumijeva ugradnju novih algoritama desetak puta unutar tjedan dana. To znači da se sav Googleov sustav za prikazivanje rezultata pretraživanja nadogradi otprilike 500 puta godišnje, no rijetko će koji korisnik doista uočiti razliku između učinkovitosti Googlea danas i prije godinu dana. Sve su te promjene, smatra Singhal, neophodne zbog načina na koji se mijenja sveukupni sadržaj na internetu. Googleovi konkurenti, dakako, imaju svoje timove za optimizaciju pretraživačkih algoritama, s posve drukčijim pristupom problematici plastičnosti internetskog sadržaja. Yahoo! tako razvija specijalizirane formule za konkretna znanstvena područja, poput zdravlja, dok Microsoft koristi napredne matematičke modele prema kojima nastoji rangirati rezultate pretraživanja simulirajući metode kojima ljudski mozak upija informacije. Google ipak i dalje uvjerljivo dominira tržištem pretraživanja, a tajna je, čini se, u tome što, umjesto grandioznih, futurističkih i matematički kompliciranih zahvata na pretraživačkom algoritmu, ova kompanija obavi mnogo sitnih glancanja.