“Hrabri telefon” 0800 0800, telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecu, i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba proveli su istraživanje o iskustvima djece prilikom korištenja Interneta. “Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi kolika je izloženost djece nepoželjnom seksualnom materijalu na internetu, ispitati i utvrditi načine na koji su izloženi tom sadržaju i kakve su reakcije djece”, kazala je Ivana Ćosić, koordinatorica istraživanja koje je provedeno pod vodstvom dr. Gordane Buljan-Flander, ravnateljice Poliklinike. Istraživanjem je obuhvaćeno 4000 učenika iz 19 osnovnih i dvije srednje škole u 10 gradova, i to učenici od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenici prvog i drugog razreda srednje škole. U istraživanju su sudjelovale profesorice psihologije Ana Karlović i Marija Krmek, socijalna radnica Darinka Mačković, koordinatorica Udruge “Hrabri telefon” Hana Hrpka te Ivana Azenić, volonterka Udruge.

Djeca se kroz rad na kompjuteru uče koristiti informatičkom tehnologijom, ali djeci je sve privlačniji i internet, zbog mogućnosti koje pruža. Iako internet znači veću dostupnost informacijama, može biti i opasan. “Glavni rizici uporabe interneta za djecu su izloženost uznemirujućim, agresivnim ili nepristojnim e-mail porukama, izravna komunikacija s osobama koje traže neprimjerene odnose, izravno izlaganje seksualnim sadržajima i pretjerana izoliranost djeteta koje proizlazi iz prečestog i dugotrajnog korištenja Interneta”, ističe Ivana Ćosić.

Slično istraživanje u SAD-u uključivalo je djecu u dobi od 10 do 17 godina koja redovito koriste internet. Njih 19 posto bilo je izloženo seksualno neprimjerenim porukama, a čak njih 25 posto nakon toga je iskazivalo povišeni stupanj stresa. Najveći stupanj bio je očigledan kod mlađe djece, u dobi od 10 do 13 godina. Pojačani stres je zabilježen kod djece koja su koristila kompjutere izvan svoga doma, djece koja su dobivala agresivne poruke seksualnog sadržaja te u slučajevima kada je druga osoba pokušala dijete nagovoriti na susret. Samo 10 posto ovih slučajeva prijavljeno je policiji. Više od dvije trećine roditelja i tri četvrtine djece nisu znali kome treba prijaviti slučaj.

Prvo hrvatsko istraživanje na temu zlouporabe interneta iskazivanjem pedofilskih sadržaja i poruka pokazalo je da čak 90 posto djece iz uzorka koristi kompjuter. Njime se koriste uglavnom za igranje raznih igrica (83 posto), potom za surfanje internetom (oko 66 posto) i slušanje muzike (53 posto). Čak 73 posto djece ima neko iskustvo u korištenju interneta, a koristi ga i 47 posto djece koja kod kuće nemaju kompjuter. Gotovo svakodnevno internetom se koristi 58 posto djece, a redovitiji korisnici su dječaci. Ne iznenađuje podatak da se 39 posto djece naučilo internetom koristiti samostalno, bez pomoći roditelja. Istraživanje je pokazalo da se velika većina djece koristi internetom bez prisutnosti odrasle osobe. S obzirom na svrhu korištenja interneta, istraživanje je pokazalo da 53 posto djece “surfa” internetom bez cilja tražeći zanimljive sadržaje, 40 posto ih traži materijale i školske zadatke kojima će olakšati učenje, 34 posto ih odlazi u chat room, a 24 posto šalje i prima elektroničku poštu.

Vlastitu e-mail adresu ima čak 54 posto djece. Više od 50 posto petaša ima svoju e-mail adresu. Istraživače je zabrinuo podatak da 49 posto djece izjavljuje kako njihovi roditelji nemaju nikakav pristup njihovoj pošti, dok kod 16 posto ispitanika roditelji “možda imaju pristup”. Takvi podaci ukazuju na izrazito smanjenu mogućnost roditeljskog nadzora nad e-mailovima koje primaju djeca u Hrvatskoj. Roditelji pristup elektroničkoj pošti imaju u samo 22 posto slučajeva.

Istraživanje je pokazalo da je 27 posto školske djece u Hrvatskoj bilo izloženo porukama seksualnog sadržaja. Čak 10 posto više negoli djeca u SAD. “U 59 posto slučajeva u Hrvatskoj primljene su poruke sadržavale fotografije golih osoba, u 46 posto slučajeva radilo se o slikama seksualnih radnji. U 12 posto slučajeva fotografije su sadržavale nasilje i eksplicitan seks, dok se u 4 posto slučajeva radilo o fotografijama s golom djecom. Najveći broj izlaganja dogodio se dok su djeca “surfala” internetom. Zanimljiv je podatak da je 25 posto poruka takvog sadržaja na osobni e-mail djece stiglo s nepoznate adrese, 7 posto djece je dobilo poruku na koju se adresu može javiti kako bi konzumirali sadržaje sa seksualnim nabojem, dok je 8 posto poruka stiglo na osobni e-mail s poznate adrese, dakle od prijatelja”, napominje psihologinja Ivana Ćosić. Većina nepoželjnih izlaganja seksualnom materijalu dogodila se dok su djeca koristila kompjuter kod kuće. Djeca čiji roditelji nemaju pristup njihovim e-mailovima češće su (32 posto) primala poruke sa seksualnim sadržajima od djece (20 posto) koja za dopisivanje koriste adresu svojih roditelja.

Reakcije djece na nepoželjne seksualne sadržaje s kojima su došli u kontakt preko interneta bile su različite. Trećina djece (33 posto) nikome nije povjerila svoja iskustva s porukama seksualnog sadržaja. Ostala su se najčešće povjeravala prijateljima (52 posto), potom roditeljima (17 posto), te ostalim odraslim osobama (4 posto). Ispitanici su na poruke takva sadržaja različito reagirali. Čak 43 posto djece otvorilo je e-mail, potom ga pročitalo i obrisalo. Tako su najčešće reagirale djevojčice. Ali 17 posto djece je otišlo na ponuđene stranice i susrelo se s neprimjerenim seksualnim sadržajima, uglavnom dječaci. Svega 6 posto djece je takve sadržaje pokazalo odraslima.

“Četvrtina djece izložene porukama sa seksualnim sadržajima izjavljuje da su nakon susreta s takvim porukama imala uznemirujuću emocionalnu reakciju, i to 47 posto djevojčica i 19 posto dječaka. Čak 40 posto djevojčica i 24 posto dječaka izjavilo je da je bilo vrlo uznemireno, dok je 37 posto djevojčica i 45 posto dječaka izjavilo da se nakon primanja poruka osjetilo nesigurnim”, ističe Ivana Ćosić.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da 56 posto djece koristi chat. Redovito ga koristi 32 posto. Kao glavni razlog odlaska na chat 67 posto djece navodi zabavu, a 21 posto djece želi upoznati nove prijatelje. Stalnog prijatelja na chatu ima 26 posto djece, od kojih 45 posto dogovara sastanka u određeno vrijeme. Oko 27 posto djece prelazi na dopisivanje e-mailom.

Istraživanje je pokazalo da je čak 28 posto djece tijekom chat sesija dobivalo upite u intimnim detaljima, djevojčice znatno češće (35 posto) , negoli dječaci (23 posto). U 70 posto slučajeva, svjedoče ispitanici, ta su se pitanja odnosila na seks, 46 posto pitanja na chatu odnosila su se na intimne dijelove tijela (veličinu spolovila i veličinu grudi), 34 posto pitanja su se odnosila na samozadovoljavanje, dok je 14 posto pitanja tražilo izjašnjavanje o seksualnim iskustvima. “Pitanja su se odnosila na to jesu li već imali seksualne odnose, imaju li dečka ili curu, što su do sada probali, nose li grudnjak i koji broj, u čemu spavaju, nose li tange. Poziv na sastanak ili seks, prijedlog za cyber seks, seks preko telefona i izravan upit hoće li se seksati, dobilo je 8 posto djece”, naglašava psihologinja Ćosić.

Emocionalne reakcije djece nakon upita o intimnim detaljimabile su različite: 54 posto djece se osjetilo uznemirenima, 18 posto ih se sramilo, 9 posto je bilo uplašeno i 7 posto je imalo osjećaj krivnje ili ljutnje. Djevojčice su bile uznemirenije. Djeca koja se intenzivnije koriste internetom, koja su istraživački orijentirana, izložena su većem riziku od nepoželjnih seksualnih sadržaja. Zabrinjavajuće je velik postotak djece koja se koriste internetom bez nadzora roditelja. Rezultati istraživanja pokazala su da su iskustva djece u Hrvatskoj u primanju neprimjerenih i pornografskih sadržaja dobivenih putem e-mail poruka te iskazane emocionalne reakcije, približne rezultatima američkih istraživanja. Rezultati istraživanja ukazuju da je potrebna daljnja edukacija djece i roditelja o opasnostima i načinima zaštite djece prilikom korištenja kompjutera i interneta.

Brošura Hrabrog telefona “Dijete na Internetu” savjetuje da, ako vam dijete kaže da je upoznalo dobrog prijatelja preko interneta, svakako ga podsjetite da je sve ono što zna o tom ‘prijatelju’ samo ono što mu je ta osoba rekla, tj. napisala, te da ništa od toga ne mora biti istina.

Brošura daje roditeljima savjete koje korake mogu poduzeti kako bi zaštitili djecu. “Dajte djeci do znanja da ste zainteresirani za njihove on-line aktivnosti, postavite pravila korištenja interneta, npr. odredite koji tip stranica djeca mogu posjećivati i količinu vremena koje mogu provoditi na internetu. Postavite kompjuter u dnevnu sobu, objasnite djetetu da je stranac ipak stranac, nemojte dopustiti djetetu da šalje svoje fotografije internetom bez dogovora s vama. Upozorite dijete da nikad nikome ne otkriva svoj password (lozinku), i ne otkriva informacije o pravom identitetu ni u chat-roomu ni u e-mailu nekom koga osobno ne poznaje.” Roditelji uz to mogu djeci dati i niz praktičnih upozorenja: “Nikad ne prihvaćaj besplatan poklon u zamjenu za adresu; nikad ne nastavljaj razgovor zbog kojega se osjećaš nelagodno ili postaje previše osoban; nikada ne odgovaraj na e-mail poruke koje su nepristojne; nemoj organizirati susrete s nekim s kim si se upoznao putem interneta.”

Posebno poglavlje brošure odgovara na pitanje ”što pedofili mogu raditi u chat-roomu”: “Neki mogu samo promatrati bez aktivnog sudjelovanja. Na taj način saznaju što dijete voli, a što ne, kakvi su odnosi u obitelji i sl. Prije postojanja interneta, pedofili su dolazili na igrališta i promatrali djecu. Sada pedofili mogu posjećivati “virtualna igrališta i razgovarati s djecom iz sigurnosti vlastitih domova, bez straha da će biti otkriveni. Nakon nekog vremena, pedofil će djetetu predložiti privatni forum za razgovor. Najprije šalje viceve i šale da oraspoloži dijete i potakne ga na otvoreniji razgovor. Nakon toga počinje razgovor vezan za seksualne aktivnosti. Kako se razgovor nastavlja, pedofil može opisivati seksualne tehnike i poze i tražiti od djeteta da masturbira. Kako bi uvjerio dijete da je normalno i da “svatko to radi”, pedofil može djetetu poslati na e-mail fotografije koje pokazuju druge ljude ili djecu uključene u takve aktivnosti.”

Dva slučaja iz prakse Hrabrog telefona
Tijekom chata dvije djevojčice od 11 i 12 godina doživjele su kontakt s pedofilom

SLUČAJ 1
“Djevojčica stara 12 godina zove Hrabri telefon. Zvuči vrlo uznemireno, teško diše i plače. Navodi da ne zna što da radi, jer se boji jednog čovjeka. Tijekom razgovora djevojčica opisuje da često odlazi na chat i tijekom jedne sesije, upoznala je prijatelja s kojim je dugo razgovarala. On-line prijatelj je rekao da ima 13 godina. U razgovoru su otkrili da vole slične stvari, npr. glazbu, filmove i sl. Djevojčica je ispričala da je njezin prijatelj predložio da se počnu dopisivati e-mailom, jer joj želi poslati svoju sliku, na što je ona pristala i dala mu svoju e-mail adresu. Ubrzo nakon toga on-line prijatelj joj je počeo slati slike s golim osobama te slike koje prikazuju različite seksualne radnje, opisujući u tekstu što bi on želio raditi s njom. Pritom je tražio da ove slike obriše, nakon što ih vidi, jer nitko ne smije saznati za njih. On-line prijatelj je tražio od djevojčice da mu pošalje svoju sliku u kupaćem kostimu ili bez odjeće, što je djevojčica odbila učiniti. Djevojčica se boji da će je on-line prijatelj naći te se u zadnje vrijeme boji ići sama u školu ili vani. Boji se ostati sama, primjećuje da teže zaspi tijekom noći i navodi da je općenito napeta i nervozna. Osim toga, navodi da se boji roditeljima reći što se događa, jer osjeća sram i krivnju. Djevojčica misli da je kriva što dobiva ove slike, jer je dala svoju e-mail adresu”, ispričala nam je Ivana Ćosić.

SLUČAJ 2
“Tijekom kompjutorske radionice djevojčica stara 11 godina ispričala je da ju je tijekom chat sesije, jedan korisnik (navodi da je bio muškarac, ali ne zna koliko ima godina) počeo ispitivati je li sama, gdje joj je kompjuter i tko sve koristi kompjuter. Djevojčica je odgovorila da je sama kod kuće, nakon čega ju je počeo ispitivati o tome što ima na sebi, nosi li grudnjak, u čemu spava, je li se ikada ljubila s dečkom. Djevojčica opisuje da se uplašila i da su joj ta pitanja bila neugodna. Na pitanje što je tada učinila, djevojčica je odgovorila da se isključila s chata i nazvala mamu da joj ispriča što se dogodilo”, navela je Ivana Ćosić.