Ismet Kamal, čelnik tvrtke KPMG Poljska koji je izradio sporno skupo plaćeno vještačenje DORH-a u aferi Agrokor, troškove svog svojedobnog angažmana za Agrokor također je skrivao i knjižio izvan bilance Agrokora. Tu frapantnu činjenicu otkrili su istražitelji DORH-a tijekom rada na predmetu u čijem su fokusu upravo sporni troškovi za pripremu Agrokora za IPO, koji su dosegli umalo četiri milijarde kuna, a Todorić ih je knjižio izvan bilance koncerna.

Kamal je, dakle, savjetovao Agrokor i pritom Todoriću sugerirao da i njegove troškove skloni iz bilance, a potom ga je DORH angažirao da vještači Agrokor u ogromnoj aferi i na tome bazira svoju optužnicu, koja bi trebala poslužiti kao jedno od ključnih pokrića za kontroverzni upliv države u rješavanje goleme krize Agrokora izradom lex Agrokor i praktički oduzimanjem te tvrtke Ivici Todoriću. Otkriva to sadržaj šokantnih internih dopisa iz DORH-a koji su nastali tijekom rada na aferi Veliki Agrokor, a koji pokazuju sasvim novu razinu skandaloznog postupanja i teškog sukoba interesa i Kamala i Državnog odvjetništva u tom slučaju.

Radi se o dokumentima naslovljenim „Promemorija“, sastavljenim na nekoliko stranica, a koji otkrivaju da su Danijela Paić, Mirela Alerić Puklin i Ivan Glavić – dakle, svi predstavnici Državnog odvjetništva koji su radili na tom predmetu – bili sasvim svjesni koliko je sporno i neodrživo vještačenje koje je KPMG Poljska izradio u tom slučaju, prvenstveno zbog angažmana Ismeta Kamala u tom predmetu. Ne samo da su bili svjesni, nego su svoje nadređene na tu činjenicu više puta upozoravali, pa čak i namjerno o tome sastavili više promemorija samo kako bi ostavili pismeni trag i sprali sa sebe odgovornost za potencijalni debakl tog vještačenja na suđenju u aferi Veliki Agrokor.

Ismet Kamal je savjetovao Agrokor i pritom bivšem vlasniku koncerna Ivici Todoriću sugerirao da i njegove troškove skloni iz bilance, a potom ga je DORH angažirao da vještači Agrokor u ogromnoj aferi i na tome bazira svoju optužnicu koja bi trebala biti pokriće za upliv države i lex Agrokor. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO, Sanjin Strukic/PIXSELL

U jednoj od spomenutih promemorija u jednom pasusu doslovno piše:

„Iz iskaza svjedoka Hide Lajtmana i Gorana Ileja iz pravne službe Agrokora, te računa KPMG Croatia izdanih u lipnju 2014. temeljem Ugovora za pružanje usluga poreznog savjetovanja od 21. listopada 2013. s Aneksom od 5. studenog 2013. te ugovora za pružanje usluga poslovnog i poreznog savjetovanja od 24. travnja 2014. (prilog uz dopis Agrokora na listu 62641, kojim se dostavljaju podaci o tzv. IPO troškovima), proizlazi da je usluge poreznog savjetovanja za osnivanje nizozemskih društava radi PIK kredita obavljao KPMG iz Hrvatske i Nizozemske, Predsjednik Uprave KPMG Croatia u to vrijeme bio je Ismet Kamal, vještak koji je potpisao nalaz i mišljenje KPMG-a Poljska.“

Izvor blizak Državnom odvjetništvu koji je Nacionalu omogućio uvid u ključne dijelove spomenute promemorije, navodi kako citirani pasus osvjetljava sasvim novu razinu kontroverze u angažmanu Ismeta Kamala na tom slučaju.

Taj pasus otkriva da je Kamal radio za Agrokor Ivice Todorića u ključnim godinama kada je Todorić isknjižavao troškove za IPO, što je najkontroverzniji dio Todorićevih makinacija obuhvaćenih aferom Veliki Agrokor. Procjenjuje se da je Todorić na ime priprema Agrokora za inicijalnu javnu ponudu svojih dionica i priprema za izlazak na burzu potrošio najmanje 3,5 milijardi kuna. Izvor blizak DORH-u navodi kako citirani pasus spomenute promemorije otkriva da je u sporno vrijeme Ismet Kamal praktički i troškove svog angažmana knjižio izvan bilance Agrokora i sakrio ih. Drugim riječima, Kamala je Todorić plaćao da bi ga ovaj savjetovao kako da si smanji i zamrači troškove, a Kamal je to iskoristio da sakrije i svoje troškove. Na koncu je još angažiran da sve to za DORH vještači. Praktički je vještačio i samog sebe, jer bio je masno plaćen i koristio je svoju poziciju da to prikrije. I upravo bi njegovo vještačenje trebalo usmjeriti tijek suđenja u tom slučaju.

Glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj-Šipek u više navrata bile su poslane interne promemorije, prije i nakon što je KPMG Poljska predvođen Kamalom dovršio svoje sporno vještačenje. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Promemorije su sastavljali Danijela Paić, Mirela Alerić Puklin i Ivan Glavić, državni odvjetnici koji su sudjelovali u pripremanju optužnice u tom slučaju. Pisali su ih u više navrata, kao pismenu pripremu za uobičajene i redovne sastanke sa svojim nadređenima. Jedan izvor Nacionala iz DORH-a navodi kako je posebno indikativno to što nije riječ o nečijem izdvojenom mišljenju, nego o zajedničkom stavu ljudi koji su odabrani kao najsposobniji da pripreme tu osjetljivu optužnicu. I koji su tijekom rada na tome bili oslobođeni rada na svim drugim predmetima i praktički bili najkvalitetniji kadar DORH-a u to vrijeme. U tom smislu njihovo upozorenje da je angažman Ismeta Kamala sporan, predstavlja dosad najsnažniju manifestaciju ogromnog političkog pritiska vrha aktualne vlade premijera Plenkovića na DORH. To se može tvrditi zbog više okolnosti, a naročito zato što DORH unatoč tim promemorijama ustraje na obrani Kamalova vještačenja, a HDZ-ova saborska većina unatoč svim dosad otkrivenim kontroverzama u tom slučaju, čvrsto stoji pri svom povjerenju u rad glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek, kojoj je većina promemorija i bila upućena.

Spomenute interne promemoriJE bile su poslane Zlati Hrvoj-Šipek u više navrata, prije i nakon što je KPMG Poljska predvođen Kamalom dovršio svoje sporno vještačenje. Nakon što je vještačenje stiglo i nakon što su već upozorili na eklatantan sukob interesa, u većem broju promemorija državni odvjetnici koji su radili na tom slučaju upozorili su Zlatu Hrvoj-Šipek na brojne nedostatke u samom vještačenju. Među ostalim, KPMG Poljska je prilikom izračuna različitih iznosa zaokruživao krive brojeve, pozivao se na krive bilješke te radio brojne druge greške koje bi na suđenju obrana optuženih iskoristila da vještačenje brzo i lako diskreditira. To su državni odvjetnici angažirani na tom slučaju već i kroz površne razgovore s Kamalom vrlo brzo zaključili; Ismet Kamal zbunjeno bi odgovarao čak i na njihova letimična pripremna pitanja te ostavljao jako loš dojam nepripremljenog čovjeka. Na sve te detalje Zlata Hrvoj-Šipek bila je pismeno upozorena i prije nego što im je sud zbog tog vještačenja dramatično zakomplicirao situaciju.

Nacional je više puta ekstenzivno pisao o tom slučaju i objavljivao dokumentaciju koja teško kompromitira ponašanje DORH-a.

Tijekom travnja Nacional je došao do također šokantnih saznanja o tome zašto bi DORH u predmetu Veliki Agrokor trebao istražiti odgovornost nekadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, sada zamjenika u DORH-u, i bivše županijske državne odvjetnice Sani Ljubičić – dviju osoba koje su imale odlučujuću ulogu u angažiranju vještaka iz KPMG-a Poljska za, kako se nakon nepravomoćne sudske odluke pokazalo, “montirano” vještačenje protiv Ivice Todorića, koje je početkom proljeća ove godine Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu proglasilo nezakonitim dokazom iako je riječ o vjerojatno najskupljem vještačenju u povijesti DORH-a. Vještačenje je plaćeno čak 11 milijuna kuna s PDV-om, a gotovo polovinu tog iznosa, to jest pet milijuna kuna, platila je izravno Vlada Andreja Plenkovića.

‘Usluge poreznog savjetovanja za osnivanje nizozemskih društava radi PIK kredita obavljao je KPMG iz Hrvatske i Nizozemske, a predsjednik Uprave KPMG-a Croatia u to vrijeme bio je Ismet Kamal’

Intrigantno je da je Vlada tih pet milijuna kuna, na zahtjev Dinka Cvitana, odobrila još 11. svibnja 2017., mjesec dana nakon postavljanja Privremene uprave Agrokora i čak sedam mjeseci prije no što će ugovor s KPMG-om Poljska biti potpisan. Pa se i danas može postaviti legitimno pitanje kako su oni znali koliko će stajati vještačenje, ali i na temelju čega su, bez ikakva javnog natječaja ili poziva, odabrali upravo KPMG Poljska za vještačenje te kada je prvi put čelnik KPMG-a Poljska Ismet Kamal stupio u kontakt s DORH-om. On je na sudu najprije izjavio da je to bilo oko godinu i nešto prije no što je potpisao ugovor, da bi se kasnije ispravio i rekao da nije u pitanju godina. No evidentno je oko vještačenja bio u kontaktu s DORH-om mjesecima prije.

To vještačenje proglašeno je nezakonitim jer je najveći dio odradila hrvatska podružnica KPMG-a, koja nije ni smjela biti uključena u to vještačenje jer je istovremeno radila i za Privremenu upravu Agrokora na čelu s Vladinim povjerenikom Antom Ramljakom i na ime toga zaradila 116 milijuna kuna. Ramljak je bio jedan od ljudi iz tajne Vladine skupine Borg, koju je uz znanje premijera Plenkovića za izradu lex Agrokor oformila bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić, koji su poslije unosno profitirali od poslova s novom upravom Agrokora.

Nacional je u travnju otkrio da su tadašnji čelni ljudi DORH-a, Dinko Cvitan i Sani Ljubičić, u najmanju ruku bili – izravno ili neizravno – pod utjecajem članova grupe Borg i s njima povezanim osobama.

Kao posrednik u tim dogovorima spominje se i Marko Vojković, nekadašnji vlasnik tvrtki Emporion i Adriatica.net, koji je još od vremena takozvane operacije Juda 2011. imao intenzivne kontakte s Dinkom Cvitanom, ali i s Mladenom Bajićem, dvojicom bivših glavnih državnih odvjetnika. Ovoga puta Vojković je bio spona između glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i odvjetnika Privremene uprave Agrokora Mladena Prke.

Međutim, on nije bio jedina poveznica.

Europska tužiteljica Sani Ljubičić, koja je, između ostalog, potpisala optužnicu protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i Europske unije Gabrijele Žalac, bila je u teškom sukobu interesa u vrijeme kad je kao županijska državna odvjetnica u Zagrebu, 18. prosinca 2017. potpisala ugovor s KPMG-om Poljska o izradi spornog vještačenja u predmetu Veliki Agrokor. Upravo je Sani Ljubičić potpisala 11 milijuna kuna vrijedan ugovor za pravno neupotrebljivo vještačenje pa se postavlja pitanje je li bila svjesna toga pod čijim je utjecajem i pod kakvim uvjetima sklopila taj ugovor i tko će odgovarati zbog vjerojatno bačenih 11 milijuna kuna državnog novca.

Dokument naslovljen ‘Promemorija’ sastavljen je na nekoliko stranica, a otkriva da su tužitelji Danijela Paić (u krugu), Mirela Alerić Puklin (desno) i Ivan Glavić – dakle, svi predstavnici Državnog odvjetništva koji su radili na tom predmetu – bili svjesni koliko je sporno vještačenje koje je od KPMG-a Poljska naručila bivša šefica ŽDO-a Zagreb Sani Ljubičić (lijevo). FOTO: Marko Lukunic, Emica Elvedji/PIXSELL

Dva mjeseca prije potpisivanja tog spornog ugovora, Laura Jurić, pokćerka Sani Ljubičić (kći njezina partnera Željka Jurića), zaposlena je u tvrtki KPMG Hrvatska, istoj onoj koja je odradila najveći dio posla u tom vještačenju jer ju je kao podizvođača angažirao Ismet Kamal iz KPMG-a Poljska. Za to su iz Poljske naplatili 5,44 milijuna kuna. Iz analize utrošenih sati, za izradu vještačenja ukupno su utrošena 5362 sata, a od toga je društvo KPMG Hrvatska u izradi financijskog izvješća sudjelovalo s ukupno 4632 sata, odnosno, s udjelom od čak 86,39 posto.

Sani Ljubičić jako dobro je znala da će kao podizvođač biti angažiran KPMG Hrvatska jer je to stajalo i u samom ugovoru, koji je Nacional objavio još u prosincu prošle godine, a koji je DORH mjesecima skrivao čak i od suda. Dodatno, o tome je na sudu svjedočio Ismet Kamal.

Zanimljivo je i da iako je u europskom tužiteljstvu, Sani Ljubičić još uvijek je zadužena za predmet Veliki Agrokor jer je, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, prilikom njezina odlaska iz DORH-a navedena takva klauzula da će ona i dalje biti zadužena za predmet Veliki Agrokor, sve dok on traje.

Nacional je još početkom 2022. otkrio da su i sami istražitelji DORH-a koji su neizravno radili na tom predmetu, pismeno upozoravali svoje šefove na neodrživost optužnice temeljene na takvom vještačenju.

Sada je Nacionalu upravo izvor blizak DORH-u omogućio uvid u interne promemorije koje to i dokazuju. Sastavljali su ih Mirela Alerić Puklin, Danijela Paić i Ivan Glavić, koji su bili isključeni iz odlučivanja o tome kome će se povjeriti najvažniji postupak u tom predmetu, a to je financijsko vještačenje na kojem počiva cijela optužnica.

Kamal je radio za Agrokor Ivice Todorića u ključnim godinama kada je Todorić isknjižavao troškove za IPO, što je najkontroverzniji dio Todorićevih makinacija obuhvaćenih aferom Veliki Agrokor

Ovako je izvor detaljno upućen u događanja u DORH-u još tada opisao što je sve prethodilo inicijalnom povlačenju optužnice na doradu:

“Spis Agrokor radio se u vrijeme troje glavnih državnih odvjetnika, Dinka Cvitana, Dražena Jelenića i Zlate Hrvoj-Šipek, ali činjenica jest da je svatko od njih imao isti obrazac. Istražitelji koji su neposredno radili na predmetu cijelo vrijeme imali su osjećaj, neovisno o tome što su se glavni državni odvjetnici mijenjali i što su svi troje karakterno drugačiji, kao da njima netko upravlja i kao da rade po diktatu. Pritom je Jelenić bio drugačiji po tome što je barem dopuštao raspravu i da kažu što misle. Kod ove, Zlate Hrvoj-Šipek, kod nje nema! Svih troje istražitelja koji su radili na spisu dobilo je nalog pred stegovni postupak da bi digli tu optužnicu. A bilo je jasno kao dan da će to vještačenje pasti. To nije bilo sporno.”

Nacionalovi izvori još su 2022. podsjetili i na činjenicu da je u vrijeme kad je počela istraga u predmetu Agrokor, svime rukovodila tadašnja šefica zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva Sani Ljubičić.

“To je njezin spis i njezin proizvod. A ona je sada europska tužiteljica. Prvo su na spisu radile Mirela Alerić Puklin i Danijela Paić, onda se kasnije priključio Ivan Glavić i njih troje su radili na spisu kao zamjenici Sani Ljubičić, ali bili su potpuno isključeni iz odlučivanja o tome tko će raditi vještačenje. Do te mjere da nisu mogli ni prići tom dijelu podneska kad su dolazili raznorazni predstavnici. Znači, istražitelji koji su direktno radili na predmetu ne znaju ni je li bilo prikupljeno više ponuda ili je stigla samo jedna, KPMG-a Poljska. Tko je angažiran saznali su tek kad su dobili nalog koji je izdala Sani Ljubičić, a potpisao Ivan Glavić, te iz tog famoznog naloga vidjeli tek ime Ismeta Kamala, šefa KPMG-a Poljska. Budući da nisu dobili nikakve druge informacije, počeli su ga guglati i u tom trenutku su shvatili tko je ta osoba i da je on u najgorim trenucima, kad Agrokor kreće u provaliju od tri i pol milijarde kuna i kad počinju ti IPO troškovi koje je Todorić skrivao, Ismet Kamal bio čelna osoba KPMG-a Hrvatska. Ne da je radio tamo, već je bio direktor KPMG-a Hrvatska. Tada su istražitelji shvatili da se ne mogu drugačije zaštititi nego da počnu ostavljati pisane tragove. I zato su počeli ostavljati upozorenja u spisima. Ta upozorenja oni su poslali više puta, a prvi put u vrijeme Dražena Jelenića. Ali ugovor s KPMG-om Poljska već je bio potpisan.“

Sada su ti interni dokumenti dostavljeni na uvid Nacionalu vrlo vjerojatno kako bi javnost bila upozorena na tvrde činjenice i svijest vodstva DORH-a da namjerno vuče poteze koji potkopavaju vjerodostojnost optužnice u aferi Veliki Agrokor. Po nekim procjenama to se zbiva nedugo prije nego što će Visoki kazneni sud donijeti definitivnu odluku o valjanosti spornog vještačenja. Bude li odluka o njegovoj neupotrebljivosti konačna, to će otvoriti nove interne drame u Državnom odvjetništvu i morati rezultirati temeljitom istragom o tome tko je to u pozadini dirigirao vodstvom DORH-a da ustraje na neodrživim dokazima u aferi Veliki Agrokor.