Za ovu sezonu HNK u Zagrebu dobio je pet posto programskih sredstava manje, odnosno oko 600.000 kuna, pa će tako umjesto oko 11,7 milijuna kuna koje je dobila lani, ta nacionalna kazališna kuća u idućoj sezoni na raspolaganju imati 11,1 milijun kuna. Zbog toga su, kako je rekla intendantica Dubravka Vrgoč na prošlotjednom predstavljanju nove sezone, bili prisiljeni dvije predstave prebaciti u sljedeću sezonu, a riječ je o jednoj operi i jednoj drami Ivora Martinića koja će se igrati na maloj sceni. Taj manji iznos ipak ne bi trebao umanjiti kvalitetu programa, a idućih će se sezona, ako će HNK u Zagrebu i dalje dobivati manje sredstava, morati koncentrirati na manji broj naslova koji će izazvati pozitivne osjećaje kod publike.

Nova sezona zagrebačkog HNK imat će tri baletne premijere, od kojih najzanimljivije zvuče Krležina “Gospoda Glembajevi”, Drama će predstaviti četiri nova naslova, a Opera tri naslova i oratorij ‘’Gurre Lieder’’, opsežno djelo koje se, kako se najavilo, izvodi jednom u sto godina. HNK u Zagrebu od jeseni nastavlja i program Filozofskoga teatra, vrlo vjerojatno i Festival svjetskog kazališta, unatoč izrazito smanjenim sredstvima, te suradnju s Muzičkom akademijom. Započet će nova suradnja s Akademijom dramske umjetnosti, i to s Odsjekom za scenografiju i sa studentima Odsjeka za režiju koji će asistirati na dramskim predstavama te predstaviti jedan vlastiti projekt tijekom godine.

Intendantica Dubravka Vrgoč za Nacional se osvrnula na prošlu sezonu i istaknula neke izazove s kojima se ta kuća nosi.

• NOVA, EUROPSKA PRETPLATA povezala je prvi put u Europi dva grada – Maribor i Zagreb, pa će pretplatnici vidjeti po tri predstave svakog kazališta, uz uključeni prijevoz između gradova.

“Prošle godine HNK u Zagrebu obilježilo je 120 godina od otvaranje zgrade. Tad je Zagreb imao 70.000 stanovnika. Sto i dvadeset godina poslije Zagreb ima gotovo milijun stanovnika a ništa se nije promijenilo, i dalje imamo samo jednu dvoranu u jednoj zgradi. Mi jesmo otvorili novu scenu, u Pokusnoj dvorani, ali ova situacija se mora mijenjati, hitno se mora početi rješavati problem nedostatka još jedne scene HNK u Zagrebu. Vrlo su rijetki slučajevi u Europi, gotovo više ni ne postoje, da se predstave opere, drame i baleta izvode u istoj dvorani, toga danas više nema. Nemogući su uvjeti u kojima radimo jer naša Tehnika iz skladišta koji nije u zgradi jer nemamo prostora za to, vozi scenografiju u HNK i nazad nekoliko puta dnevno. Primjerice, ako se održavaju probe za neku veliku opernu predstavu, onda se ta scenografija postavlja na scenu, pa se nakon probe mora u nekoliko sati skinuti da bi se postavila scenografija za iduću predstavu, bilo da je riječ o operi, drami ili baletu. U istom danu!”, kaže Dubravka Vrgoč i dodaje da to ne samo da uzrokuje povećavanje troškova i logističkih problema, nego i dodatno plaćanje prekovremenih sati za zaposlenike. Kaže da sad doslovce ‘’žicaju’’ Muzičku akademiju koja se nalazi preko puta zgrade HNK, da im ustupe neke svoje prostore za probu jer u svibnju kreću pokusi za veliki projekt, operu o Tesli, koji se radi s proslavljenim Bobom Wilsonom, a čija se premijera planira za siječanj 2018.

“Isto tako, tražili smo da nam se omogući korištenje i dvorane F22, u obližnjoj Frankopanskoj ulici, gdje svoje probe i predstave imaju studenti Akademije dramskih umjetnosti. Neko vrijeme održavali smo predstave na Sceni Travno, jedna se predstava kad nije bilo jako hladno održavala na Velesajmu, ali tijekom zime to ne možemo. Teško je, stvarno smo svedeni na ništa i o tome Grad i država zaista trebaju razmisliti. Osim Trešnje, nijedno kazalište u Zagrebu nije se izgradilo u 120 godina. To se mora riješiti. Naš ansambl Drame doista može sve, ali on mora igrati jer bez igranja nema njegova razvoja. A ne možeš razviti ansambl ako igraš 80 predstava u 365 dana u godini”, ispričala je intendantica za Nacional i dodala da se jednostavno ne može sve odigrati jer su u sklopu HNK u Zagrebu tri ansambla.

Prošle sezone, ističe Dubravka Vrgoč, ona i njezin tim vidjeli su što publiku zanima pa su profilirali repertoar.

“Napravili smo hit predstave u sva tri ansambla – ‘Figarov pir’ u Operi, ‘Romeo i Julija’ u Baletu i ‘Tri zime’ u Drami. Za tu se predstavu Tene Štivičić neprestano traži karta više, kao i za ‘Orašara’. Pokazalo se da je jako aktualna zato što progovara o problemima o kojima slušamo svaki dan, o ustašama i partizanima čime smo bombardirani na dnevnopolitičkoj razini. I onda u kazalištu ta u umjetnički iskaz transformirana priča o osobnim tragedijama postiže izniman uspjeh. Tu nema ni lijevog ni desnog, jer su se svi prepoznali u likovima i priči. To je uloga teatra. Jer teatar je, u vremenima kad je tranzicija postala naše stanje a ne prijelazni period, utočište gdje možemo iz vlastite perspektive iščitati sve probleme koji nas muče”, navodi Dubravka Vrgoč.

Zanimljiva je i nova, Europska pretplata koja je povezala dva europska grada – Maribor i Zagreb, dva kazališta, dvije bliske kulture, gledatelje i umjetnike. Svi zainteresirani koji kupe Europsku pretplatu moći će vidjeti po tri predstave Drame, Opere i Baleta HNK u Zagrebu i Mariboru, uz uključeni prijevoz na relaciji tih dvaju gradova. Prvi je to primjer takve suradnje u Europi.