Institut za migracije i narodnosti je javna znanstvena ustanova specijalizirana za multidisciplinarno istraživanje migracija: unutrašnjih, vanjskih, nacionalnih manjina hrvatskog iseljeništva i ilegalnih migracija. Zadaća ustanove je skrenuti pozornost na ova društveno-ekonomska zbivanja i ponuditi alate i sadržaje mogućih rješenja ili barem prilagodbe na novonastalno stanje. Komparativno proučavanje migracija, manjina, hrvatskog iseljeništva želi unaprijediti javno razumijevanje njihove složenosti i stvarnosti.
Trenutno je u Institutu zaposlena 21 osoba,  od toga 15 znanstvenika raspoređenih na dva znanstvena odsjeka: Znanstveni odsjek za demografska i migracijska istraživanja i Znanstveni odsjek za etnička istraživanja i nacionalne manjine. Institut za migracije i narodnosti sudjeluju u znanstveno-stručnim projektima financiranih iz nacionalnih i međunarodnih izvora.
“Iseljavanje iz Hrvatske danas je postao svakodnevni proces. Tradicionalno smo emigracijska zemlja koja je zbog povijesnih prilika/neprilika, ekonomskih i političkih faktora predodređena za stalno migriranje. Ulazak na tržište kapitala i kapitalističku ekonomiju nakon samoupravnog socijalizma prije nepunih tridesetak godina odnosno proces tranzicije prošao je težak put i njegove posljedice na domaću ekonomiju još uvijek svakodnevno osjećamo. Uz sve te probleme koje nismo riješili gomilamo nove. Ulaskom u EU pokazali smo svu nespremnost i teškoću prilagodbe domaćeg gospodarstva, otvaranjem uz ostalo granica tržišta rada što je još više omogućilo iseljavanje, a poglavito mladih i visokoobrazovnog (brain drain) stanovništva. Sve je to ostavilo dugoročne posljedice na realno tržište i kupovnu moć stanovnika, u čijoj strukturi je sve manje onih koji mogu najviše doprinostiti rastu domaćeg BDP-a“, naglašava se u apelu Instituta, uz poziv da se uz pomoć ove ustanove povede rasprava o stanju na tržištu, potrošačkim navikama te stanju ponude i potražnje kroz prizmu demografskog pada i odljeva kupaca/potrošača iz Hrvatske. Sustavnim istraživanjem bi se došlo do potrebnih rješenja i odgovora na nastalo stanje koje sve više potkopava domaću ekonomiju.
“Svi snosimo odgovornost pa stoga i znanstvene institucije koje moraju zauzeti aktivniju ulogu u promišljanju društvenih problema kroz zajedničku diskusiju s različitim dionicima. Moramo prije svega biti pozitivni, osvijestiti i razmotriti što imamo, što nam je vrijedno i dragocjeno. Nakon toga trebamo pronaći načine kako da to očuvamo i zaštitimo. Bez dijaloga, koordinacije, suradnje nećemo postići mnogo. Ako bi rezimirala cjelokupnu situaciju u društvu ne bi bila toliko pesimistična jer postoje potencijali, dobre prakse (naši učenici dobivaju zlatne medalje na svjetskim natjecanjima, postižemo izvrsne sportske rezultate, razvijamo iseljenički turizam, cijenjena smo radnici i sl. ). Mnoge institucije/sektori rade dobre poslove, ali se ne uspostavlja nužni red koji bi rezultirao jasnim i definiranim mjerama, strategijama, planovima”, zaključuje doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti u svom javnom apelu.

Doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj