Sve više ljudi okreće glavu od vijesti, opisujući ih kao depresivne, nemilosrdne i dosadne. Situacija u Hrvatskoj je, naravno, još gora zbog direktnog utjecaja državne i lokalne politike, pokazuje globalna studija Instituta Reuters Sveučilišta Oxford.
Hrvatska – nije bajno
“Malo hrvatsko medijsko tržište i dalje je pod utjecajem nedavne gospodarske krize i dominantne uloge velikih digitalnih platformi. Izvanmrežnom upotrebom dominiraju dva televizijska informativna kanala u stranom vlasništvu (Nova i RTL) zajedno s javnom televizijom (HRT). Dugoročni financijski pritisci doveli su do zatvaranja nekoliko lokalnih TV i radio postaja, dok konsolidacija u sektoru lokalnih novina ističe zabrinutost zbog povećanog političkog utjecaja”, navodi se u dijelu izvještaja koji se bavi Hrvatskom.
Ukupni prihod od oglašavanja u 2023. porastao je za 5% na 266 milijuna eura. Najveći rast (deset posto) bio u internetskom oglašavanju, dok je najveći pad (sedam posto) zabilježen u tisku. Televizija zadržava lavovski udio oglašavanja prihoda (47%).
U udjelu online izdavača posljednjih godina prihodi od oglašavanja su u porastu, za deset posto u 2022. U međuvremenu, unatoč rastu, malo je Hrvata spremno platiti izravno za online vijesti putem pretplate, članstva ili jednokratnog plaćanja – samo devet posto, što je jedna od globalno najnižih brojki u izvještaju.
Velika većina medija u stranim rukama
Glavne komercijalne TV kuće u stranom su vlasništvu više od dva desetljeća, kao i kabelski informativni kanal N1 koji je u vlasništvu United Grupe. Najbolje rangirana besplatna postaja je Nova TV.
U međuvremenu je češki CME preuzeo RTL TV, a austrijske i njemačke tvrtke ostaju ključni igrači na tržištu tiska.
“Tabloid 24 sata, u vlasništvu austrijske Styria grupe, najprodavanija je novina i privlači veliki broj čitatelja online, dok je domaća Hanza media lider na tržištu općenito u tiskanim medijima”, navodi se.
Javni nakladnik HRT oslanja se na obaveznu pretplatu od oko 10,40 € mjesečno za većinu svojih sredstava, pri čemu oglašavanje donosi samo sedam posto prihoda.
Mediji su pisali i o planovima ravnatelja Roberta Šveba za smanjenje troškova i broja radnih mjesta kako bi se osigurala održiva budućnost tvrtke.
Dok HRT tvrdi da je urednički neovisan, manje mu vjeruju vodeći reklamni operateri, te mnogi iz medijske industrije i akademski stručnjaci ističu nastavak provladine pristranosti.
“Unatoč tome, HRT je na drugom mjestu kao offline izvor vijesti ove godine u smislu dosega (nakon Nove TV, koja ima doseg od 49 posto), ali ima puno lošije online izdanje, koje koristi samo 17% anketiranih ispitanike na tjednoj razini”, stoji u studiji.
NJEŽNO PO DŽEPU Nova TV i RTL kažnjeni sa 100.000 eura zbog premalih ulaganja u domaće produkcije
Pritisak vlasti na lokalne medije
Financijska kriza potaknula je zatvaranje nekoliko popularnih lokalnih medija koji su bili poštovani zbog svog istraživačkog i kritičkog izvještavanje. Ova zatvaranja istaknula su ovisnost lokalnih medija o financiranju od strane lokalnih vlasti i mogući utjecaj koji bi mogli umanjiti njihovu pokrivenost.
Slovački medijski holding JOJ Media House prodala je svoj udio u Novom listu, nakladniku triju lokalnih novina – Novi list, Glas Istre te Zadarski List – lokalnoj tvrtki u vlasništvu Media Solutions, nakladnika regionalnog lista Glas Slavonije.
JOJ je naveo visoke troškove papira i energije kao razloge prodaje. Ali zbog jakih veza između vlasnika Media Solutionsa i vladajućeg HDZ-a, Hrvatsko novinarsko društvo ovo je kritiziralo kao pokušaj da se politički kontrolira lokalni tisak, navodi se.
“Ovo je posebno osjetljivo jer je 2024. superizborna godina u Hrvatskoj, s parlamentarnim izborima održanim u travnju, EU izborima u lipnju, a u prosincu predstoje predsjednički. Povjerenje u institucije je u Hrvatskoj tradicionalno nisko pa su i mediji dio tog trenda“, navodi se u izvještaju.
HDZ u srcu skandala
Izborna godina će vjerojatno donijeti pojačane napade između političkih suparnika, koji se nastavljaju jer glavni akteri pokušavaju delegitimirati protivnike uz optužbe za manjak patriotizma ili nepoštenja.
Državno oglašavanje bilo je u središtu skandala u kojem ministar dobio otkaz nakon što je njegov savjetnik uhvaćen u pokušavaju dogovaranja provizije od lokalnih TV postaja. Pri tom se misli na aferu Mreža koju je otkrio tjednik Nacional.
“Ovo je usmjerilo pozornost na nedostatak transparentnosti u politici oglašavanja i promocije na TV-u i radiju. Izvještaj GONG-a pokazao je kako je Vlada preko državne agencije na sponzorstva i oglašavanja u medijima potrošila više od sedam milijuna eura između 2017. i 2021. godine”, navodi se u izvještaju.
‘Jedino što tražim da s nama podijeli’: Kako je afera Mreža razotkrila Plenkovićevu administraciju
Sve manje ljudi zanimaju ratovi i globalni problemi
Gotovo svaka četvrta (39%) osoba u svijetu kaže da ponekad ili često aktivno izbjegava vijesti, u usporedbi s 29% u 2017., prema izvještaju Instituta Reuters Sveučilišta Oxford.
Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku možda su pridonijeli želji ljudi da isključe vijesti, navode autori izvještaja i ističu da je izbjegavanje vijesti sada na rekordno visokoj razini.
Podaci za ovogodišnji Digital News Report kreirani su na temelju ankete YouGov, koju je u siječnju i veljači ispunilo ukupno 94.943 odrasle osobe u 47 zemalja.
Izvještaj je objavljen u trenutku kada milijarde diljem svijeta izlaze na nacionalne i regionalne izbore.
Studija pokazuje da su izbori povećali interes za vijesti u nekoliko zemalja, uključujući Sjedinjene Države. Međutim, prema studiji, opći trend ostaje čvrsto silazni.
Diljem svijeta 46% ljudi reklo je da su jako ili iznimno zainteresirani za vijesti – što je pad u odnosu na 63% u 2017.
“Kreiranje vijesti je posljednjih godina očito postalo posebno teško“, rekao je glavni autor izvještaja Nic Newman za BBC News.
“Imali smo pandemiju i ratove pa je prilično prirodna reakcija ljudi da se okrenu od vijesti, bilo da žele zaštititi svoje mentalno zdravlje ili jednostavno žele nastaviti živjeti“, kaže.
Tisak je i dalje u ozbiljnoj financijskoj i kreativnoj krizi | Foto: Pixabay
Newman je rekao da oni koji odluče selektivno izbjegavati vijesti to također često čine jer se osjećaju “nemoćno”.
“To su ljudi koji osjećaju da nemaju utjecaja na velike stvari koje se događaju u svijetu“, rekao je.
Neki se ljudi osjećaju sve više opterećeni i zbunjeni količinom vijesti oko sebe, dok se drugi osjećaju umornima od politike, dodao je.
Žene i mlađi ljudi vjerojatnije će se osjećati iscrpljenim količinom vijesti, navodi izvještaj.
U međuvremenu, povjerenje u vijesti ostaje stabilno na 40%, ali je još uvijek ukupno četiri posto niže nego što je bilo na vrhuncu pandemije koronavirusa, pokazalo je istraživanje.
TikTok je pretekao Twitter
Izvještaj pokazuje da je tijekom prošlog desetljeća publika tradicionalnih izvora vijesti poput televizije i tiska naglo pala, a mlađi ljudi preferiraju vijesti online ili putem društvenih mreža.
Najvažnija platforma društvenih medija za vijesti i dalje je Facebook, iako je u dugotrajnom padu.
YouTube i WhatsApp ostaju važni izvori vijesti za mnoge, dok je TikTok u usponu i sada je po prvi put pretekao X (bivši Twitter) pa trinaest posto ljudi koristi aplikaciju za dijeljenje videa za vijesti s TikToka, u usporedbi s deset posto koji koriste X.
Brojka za TikTok je čak i viša među populacijom 18-24 i iznosi 23%.
Povezano s tim promjenama, video postaje sve važniji izvor online vijesti, posebno kod mlađih skupina.
Linearna televizija je tako 20. stoljeće… | Foto: Pixabay
Prema izvještaju, najprivlačniji su kratki videozapisi s vijestima.
“Potrošači prihvaćaju video jer je jednostavan za korištenje i pruža širok raspon relevantnih i zanimljivih sadržaja“, rekao je Newman.
“Ali mnoge su tradicionalne redakcije još uvijek ukorijenjene u kulturi temeljenoj na tekstu i bore se da prilagode svoje pripovijedanje”, ističe.
Izvještaj kaže da je svijetla točka za izdavače podcasting vijesti.
Ali to je “sve u svemu manjinska aktivnost”, koja primarno privlači dobro obrazovanu publiku.
No, ima još dobrih vijesti za novinare.
Izvještaj je otkrio raširenu sumnju javnosti o tome kako bi se umjetna inteligencija (AI) mogla koristiti u izvještavanju, posebno za teške teme poput politike ili rata.
“Više je komocije s upotrebom umjetne inteligencije u poslovima iza scene kao što su transkripcija i prijevod; u podršci, a ne u zamjeni novinara“, dodaje se.
Svjetsko udruženje izdavača: Gotovo pola redakcija koristi umjetnu inteligenciju
Komentari