Za mostove i vijadukte u današnje vrijeme može se slobodno kazati da pripadaju onom tipu građevina koje su vitalne u razvoju infrastrukture svake zemlje. Oni prije svega služe za prometnu povezanost, mobilnost i posljedično za ekonomski prosperitet. Uzimajući to u obzir, projektanti i graditelji moraju s posebnom pažnjom pristupiti problematici dizajniranja i same gradnje. Projektiranje mostova mora služiti javnom interesu i zadovoljiti nekoliko principa: da su efikasni, ekonomični i elegantni koliko je to moguće. Efikasnost je znanstveni pristup koji spaja vrijednost u odnosu na korištenje materijala. Ekonomičnost je sociološki princip koji stavlja naglasak na troškove prilikom gradnje i poslije za održavanje kako bi se zadržala efikasnost. I na kraju, elegancija je simbolični i vizualni princip koji naglašava vrijednost osobne ekspresije dizajnera bez da se ugrožavaju performanse i ekonomičnost same građevine. Malo je nesuglasica oko toga što čini efikasnost i ekonomičnost, dok je definicija elegancije ponekad čak i kontroverzna. Nedvojbena je činjenica da su projektiranje i gradnja mostova doživjeli procvat još tamo krajem 19. i naročito tijekom 20. stoljeća. Tada su i nastali neki od mostova i vijadukata za koje se danas može reći da su moderna čuda arhitekture. Jedan takav primjer je most Golden Gate u San Franciscu, jedna od turističkih atrakcija tog grada.

Institut IGH je od svojih najranijih dana, unazad sad već više od 70 godina postojanja, bio jedna od kompanija koje su svoju stručnost pokazivale upravo u projektiranju, stručnom nadzoru i kontrolnim ispitivanjima mostova i vijadukata. Pritom su se kao niti vodilje uvijek nametala spomenuta tri principa. Za potrebe ovog teksta uzet ćemo nekoliko primjera koji zorno prikazuju stručnost u izvedbi najkompleksnijih zahtjeva koje su te građevine postavile pred projektante.

Most preko Drave

Most se nalazi na autocesti A5, jednoj od najvažnijih u Hrvatskoj, u mreži međunarodnih pravaca na koridoru 5C koji spaja Mađarsku (Budimpeštu) s istočnom Hrvatskom (Osijek), Bosnu i Hercegovinu (Sarajevo, Mostar) s Lukom Ploče na jugu Hrvatske te čini važnu točku u mreži međunarodnih pravaca. Lokacija je na području predviđenom za akumulaciju, stoga je most dug gotovo 2,5 kilometara. Sklop je u glavnom rasponu preko rijeke ovješeni, s dva pilona i simetričnim rasporedom te glavnim rasponom veličine 220 metara. Sklop preko korita rijeke ima središnji raspon veličine 220 m kako bi se zadovoljili uvjeti plovidbe, odnosno osigurao plovni put širine 50 m i visine 5,25 m iznad visokog vodostaja Drave. Preostali dijelovi mosta – inundacijski vijadukti – projektirani su kao prenapeti betonski sklopovi u polu-montažnoj izvedbi, karakterističnog raspona od 35 metara.

Institut IGH radio je idejni, glavni i izvedbeni projekt, projekt izvedena stanja, stručni nadzor i kontrolna ispitivanja.

Zanimljivo je da su prilikom radova zabilježene tri velike poplave, ali unatoč tomu radovi su se odvijali bez ozljeda radnika na gradilištu. Most također koristi solarnu mini-elektranu za rasvjetu.

Vijadukt Drežnik

Vijadukt Drežnik najveća je i među najvažnijim građevinama na dijelu autoceste A1 između Karlovca i Bosiljeva, kojom se prometuje od Zagreba na sjeveru do Rijeke i Splita prema jugu. Ukupne je dužine 2485 metara i izgrađen od polu-montažnog sustava prednapregnutih nosača s dobetoniranom pločom. Izgrađen je 2001., a čini ga ukupno sedam dilatacija s rasponima od 35 m i glavnim rasponom od 70 m preko rijeke Kupe koji je građen s plovnom skelom. Autocesta prolazi osjetljivim područjem grada Karlovca te prelazi nekoliko rijeka. Drežnička dolina premoštena je vijaduktom, a na trasi su jedan most, tri vijadukta i tunel.

Vijadukt Odra

Višeetažni vijadukt Odra, u sustavu petlje Odra na autocesti Zagreb – Sisak, dug je 605,5 m i izveden u tri dilatacije, od čega su prva i treća dilatacija polumontažne prednapete armiranobetonske kontinuirane konstrukcije, dok je druga dilatacija spregnuta čelično – betonska konstrukcija. Glavni objekt je kontinuirana spregnuta konstrukcija raspona 35 m. Karakterističan je po vrlo kosom križanju od 30 posto između autoceste i državne ceste, a koje je riješeno vrlo inovativnim rasporedom okruglih stupova.

Most preko Save u Zagrebu

Savski most namijenjen je samo pješacima i biciklistima, a izgrađen je davne 1938. godine na stupovima starog (crvenog) mosta prema projektu Milivoja Frkovića. Riječ je o spregnutoj konstrukciji ukupne dužine 220 metara s četiri raspona od 55 metara svaki. IGH je 2019. godine projektirao njegovu potpunu rekonstrukciju uz ispunjenje svih konzervatorskih uvjeta te je predviđena prva seizmička izolacija mosta starog preko 80 godina.

Domovinski most

Most je najvažnija prometna veza između centra Zagreba i Zračne luke Zagreb i jedan od ključnih dijelova infrastrukturnog projekta izgradnje Centralnog uređaja (sustava) za pročišćavanje otpadnih voda u Zagrebu. Ukupna dužina mosta je 880 m, dok glavni raspon preko Save iznosi 120 metara. Širina mu je 34 m te obuhvaća dvije prometne trake, biciklističke i pješačke staze, kao i prostor za buduću stazu tramvaja ili “brzu željeznicu” u oba smjera. Izveden je od uzduž i poprijeko prednapregnutog betona. Središnji dio ovješen je o dva para pilona visine 16,5 m. Stručnjaci iz Instituta IGH pružali su ekspertizu tehničkog savjetovanja i stručnog nadzora nad provođenjem projekta i izvedbom građevinskih radova.