Objavljeno u Nacionalu br. 784, 2010-11-23

HRVATSKA VLADA od čelnika EU primila je šest uvjeta za završetak pregovora do sredine 2011.; među njima se prvi put spominje olakšavanje ulaska stranih investitora koji žele ulagati u Hrvatsku ili kupiti poduzeća u državnom portfelju

Vodeći dužnosnici Europske unije obavijestili su hrvatske pregovarače i vladu Jadranke Kosor o šest uvjeta za završetak pregovora do sredine iduće godine. Riječ je o skupini neformalnih zahtjeva koji su prezentirani diplomatskim putem, i premda su neki od njih već poznati, postoji nekoliko točaka koje se spominju prvi put, informacija je koju je Nacional prošlog tjedna dobio od renomiranog člana Europskog parlamenta, koji je detaljno upućen u dinamiku pregovora između Hrvatske i EU. Bruxelleska administracija je eksplicitna: Hrvatska jednostavno mora ispuniti sve ove zahtjeve kako bi se pregovori zaključili do srpnja, a onda u rujnu ili listopadu 2011. potpisao pristupni sporazum.

Ako hrvatska vlada ne uspije provesti bilo koju od šest točaka, Europska unija će, figurativno govoreći, stati na kočnicu i pričekati rezultate sljedećih parlamentarnih izbora a zatim pregovore dovršiti s novom vladom, što znači da bi se proces protegnuo najmanje u prvu polovinu 2012. godine. Ovo su zahtjevi iz Europske unije: Prvi zahtjev potpuno je nov i nije apostrofiran u dosadašnjim pregovorima – Europska unija od Hrvatske traži olakšavanje ulaska stranih investitora koji svoj novac žele uložiti u različite projekte ili kupnju poduzeća što se nalaze u državnom portfelju. Općenito uzevši, Bruxelles je nezadovoljan Vladinim odugovlačenjem s pokretanjem gospodarskih reformi i rezova u brodogradnji, javnim službama i socijali. Drugi zahtjev odnosi se na upletenost pojedinih ministara u korupcijske afere.

Premda u europskim institucijama nisu eksplicitno naveli ni jednog člana ili članicu Vlade, Jadranki Kosor je upućena poruka kako od nje očekuju eliminiranje kompromitiranih dužnosnika iz izvršne vlasti. I treći zahtjev se odnosi na borbu protiv korupcije, pri čemu je pružena maksimalna podrška Državnom odvjetništvu i Mladenu Bajiću, koga se smatra najvažnijom karikom u borbi s organiziranim kriminalom. Od Bajića se očekuje nastavak dosadašnjih aktivnosti, uz instrukciju prema kojoj “nitko ne smije biti zaštićen”. Četvrti zahtjev veže se uz sudske procese koji se vode, ili se tek očekuje njihov početak. U vrhu Europske unije postoji snažna potreba da pojedini slučajevi završe inkriminirajućim presudama, pri čemu se najviše misli na procese u koje su upleteni nekadašnji ministri i šefovi velikih javnih poduzeća. Peti zahtjev upućen je direktno hrvatskom pravosuđu od kojega se očekuje potpuno distanciranje od politike.

Najznačajniji segment ovog zahtjeva odnosi se na članove Državnog sudbenog vijeća koji će se ubuduće birati po novom zakonu. Posljednji, šesti zahtjev povezan je s privatizacijom domaćih brodogradilišta, koja mora biti brza i neselektivna. Nedavna financijska pomoć hrvatske vlade riječkom brodogradilištu “3. maj” iznimno je loše prihvaćena unutar Europske komisije, koja ju je ocijenila kao kršenje tržišnih pravila koja vladaju u EU, ali i pokazatelj nespremnosti vlasti u Zagrebu da radikalnim mjerama počnu tražiti izlaz iz ekonomske krize. “Popuštanja više neće biti i hrvatska vlada i vaši pregovarači znaju kakva su naša stajališta. Ovih šest zahtjeva presudni su za relativno brz završetak pregovora i primanje Hrvatske u Europsku uniju.

Bude li vaša vlada odugovlačila, može se dogoditi da pregovore završimo s budućom administracijom neovisno o tome hoće li to biti SDP, ili možda ponovo HDZ”, objasnio je Nacionalov sugovornik. Posebno su značajna prva dva zahtjeva, kojih, barem u direktnom obliku, nema u pregovaračkim poglavljima. Ali u Uniju redovitno stižu izvješća veleposlanika akreditiranih u Zagrebu, koji upozoravaju na brojne probleme s kojima se susreću strani investitori u Hrvatskoj. Ovdje nije riječ o poduzetnicima iz arapskih država ili Rusije (na što je i Vladimir Putin upozoravao još i Ivu Sanadera), nego o uglednim investitorima iz zapadne i sjeverne Europe. Jedan od najpoznatijih primjera je čuveni švedski proizvođač namještaja Ikea, koji godinama pokušava ući na hrvatsko tržište, ali ga sprečavaju ovdašnji lobiji u drvnoj industriji.

UPOZORENJE JADRANKI KOSOR U Bruxellesu prevladava stav kako država koja želi postati članica EU jednostavno nema pravo izvlačiti se uvijek s istim odgovorom koji glasi kako je za sve kriva spora administracija. Država je ta koja donosi zakone i pravila, odnosno postavlja i smjenjuje administrativno osoblje, i to je bit najnovijeg upozorenja koje je stiglo iz Bruxellesa. Pritom, naravno, treba uzeti u obzir da se radi i o određenom pritisku “pro futuro”, kako Vlada ne bi odugovlačila s početkom privatizacije perspektivnih javnih poduzeća poput HEP-a ili Croatia osiguranja.

Sve to, međutim, ne amnestira HDZ-ovu vladu koja se pokazala posve nesposobna u privlačenju stranih investitora, iako je već barem godinu dana očito kako isključivo svježi inozemni kapital može pokrenuti novi razvojni ciklus i zapošljavanje. Još u proljeće ove godine na to su upozorili poduzetnici i ekonomisti koje je predsjednik Ivo Josipović okupio u Gospodarskom vijeću, ali i savjetnici Jadranke Kosor kao što su Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević. Aktualno upozorenje koje dolazi iz Europske unije vrhunac je kritika Vladine ekonomske politike, ali i podsjetnik kako Hrvatska jednostavno mora promijeniti dosadašnju taktiku ako namjerava postati zemlja-članica.

Postojanje neformalnog monitoringa nad HDZ-ovom vladom drugi je zahtjev koji se odnosi na eliminaciju korumpiranih dužnosnika. Borba protiv korupcije je, uz prekid slovenske blokade, jedan od dva politička uspjeha Jadranke Kosor na položaju predsjednice Vlade. Pritvaranja visokih dužnosnika kao što su Damir Polančec, Ivan Mravak ili Mladen Barišić dokaz su ozbiljnog pokušaja da se uništi korupcijska hobotnica, međutim, EU smatra da se Jadranka Kosor ne smije zaustaviti ako se pojave osnovane sumnje protiv njenih suradnika. Nacionalov sugovornik nije želio nikoga imenovati, ali je jasno dao do znanja kako su Bruxellesu poznate optužbe na račun Božidara Kalmete za sumnjive poslove pri izgradnji autocesta ili posljednji slučaj kada je ministar zdravstva Darko Milinović povezan s crnim stranačkim fondovima.

Zahtjev EU-a u takvim slučajevima je jasan, a može se protumačiti kao upozorenje Jadranki Kosor da ne pokuša zaustaviti eventualne istrage protiv pripadnika izvršne vlasti. U tom kontekstu mogu se promatrati i zahtjevi za donošenje sudskih presuda protiv osumnjičenih bivših dužnosnika poput Damira Polančeca i Berislava Rončevića ili podizanje optužnice protiv Ive Sanadera. Razumije se kako nitko otvoreno ne spominje Sanadera ili Rončevića, ali formulacija o visokim državnim dužnosnicima nedvosmisleno pokazuje na koga se cilja. Sanaderovo nedavno pismo koje je uputio nekim europskim političarima – kako doznajemo – nije izazvalo ni najmanje uzbuđenje, a kamoli otvorilo mogućnost međunarodne intervencije u njegovu korist.

Ali ni HDZ-ovoj vladi se još uvijek ne vjeruje u potpunosti i potezi koje će premijerka Kosor povlačiti u idućim mjesecima ubrzat će ili usporiti pregovarački proces, a samim time i ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Nema sumnje da će zaoštravanje kriterija za ulazak u Uniju snažno utjecati i na političke prilike u Hrvatskoj. Ovo je prvi put da iz ozbiljnih europskih krugova dolazi upozorenje kako su u Bruxellesu spremni pričekati rasplet idućih izbora u studenome 2011., a tek tada s novom vladom okončati proces. Uzme li se u obzir da je završetak pregovora glavni adut koji Jadranka Kosor namjerava koristiti u predizbornoj kampanji, najnovije stajalište EU-a moglo bi ozbiljno poremetiti izbornu strategiju vladajuće koalicije.

Za građane Hrvatske veći je problem to što bi prijenos pregovora čak u 2012. dramatično umanjio mogućnost da Hrvatska postane punopravna članica EU do 2013., što je iznimno važno jer tada može računati na više od 1,5 milijardi eura iz bruxelleskih fondova. Hvatanje tog roka bio je glavni argument protivnika održavanja prijevremenih izbora koji su, opravdano, tvrdili kako bi višemjesečni zastoj u pregovorima tehnički onemogućio Hrvatsku da 2013. sudjeluje u raspodjeli europskih financija. Sada na to počinju računati i u Uniji, gdje više nitko ne spominje datum završetka pregovora. Prije nekoliko mjeseci vjerovalo se da će problemi s pravosuđem i brodogradnjom biti riješeni na proljeće, a pregovori završiti u lipnju, negdje pri kraju mađarskog predsjedanja Europskom unijom. Najnovija situacija pokazuje kako se radilo o optimističnom konceptu, koji je vrlo upitan.

SUZDRŽANOST STANOVNIKA EU Treba uzeti u obzir i suzdržanost stanovnika EU prema primitku novih država. Prema nedavnim rezultatima Eurobarometra, koji anketama mjeri javno mišljenje u članicama EU-a i državama kandidatkinjama, 60 posto Nijemaca protivi se prijemu novih zemalja u Europsku uniju. Tolika skepsa Nijemaca bila je povod Europskoj komisiji da u Berlinu organizira skup vezan za tu temu, kojem je prisustvovao i europski povjerenik za proširenje Štefan Füle. Füle je naglasio kako razumije strah stanovništva starih članica Europske unije nakon financijske krize i svih nedaća kojima su građani bili izloženi zbog posljedica te iste krize, no podržao je proširenje Europske unije, uz obrazloženje kako je to jedina garancija za demokraciju i ljudska prava, mir i stabilnost, posebno na zapadnom Balkanu Za Hrvatsku je dobro to što takvo mišljenje prevladava u institucijama EU, ali i među relevantnim europskim političarima. Loše je to što svakih nekoliko mjeseci dolazi do novih odgađanja završetka pregovora, a posljedice više neće kao do sada biti uglavnom psihološke, nego se mjere u milijardama eura. Zato je sudbinski važno da Jadranka Kosor i hrvatski pregovarači ozbiljno razmotre i ovaj, makar neformalni, najnoviji paket zahtjeva iz Europske unije.