Od ostrižene vune koja je bila sve veći ekološki problem u Lici, poduzetnica Dragica Jerkov, uz podršku supruga Željka Jerkova, legendarnog košarkaškog reprezentativca, u Otočcu proizvodi inovativno organsko gnojivo u obliku peleta

Poduzetnica Dragica Jerkov ovako je opisala svoj poslovni projekt: “Apsolutno smo zaokruženi. Otkupljujemo vunu, proizvodimo od nje dva proizvoda kojima hranimo i štitimo tlo i biljku te proizvodimo hranu”.

Kako su rješenje za vunu koja je bila otpad, a sad više nije, i dva visoko kvalitetna proizvoda proizišli iz tvornice u Otočcu u manje od godinu dana? Vlasnica splitske tvrtke FEMA Dragica Jerkov odlučila je svoj poslovni projekt Eko Lika GREENNovation započeti prošle godine u Otočcu. U tom ličkom gradiću otvorila je tvornicu za preradu ovčje vune. Tijekom ove godine dugo i pažljivo pripremani projekt koji objedinjava ekologiju i gospodarstvo doživio je punu afirmaciju. Uz pomoć i podršku supruga Željka Jerkova, legendarnog košarkaškog reprezentativca i centra Jugoplastike iz njezinih najsjajnijih dana. Dragica, Željko i njihov sin Ante Jerkov iz Splita su se preselili u Liku. U tvornici u Otočcu, primjenom nove tehnologije prerade odbačene ovčje vune, proizvode dušično gnojivo i sredstvo za zaštitu od puževa. Za manje od godinu dana Dragica Jerkov i njezina tvornica u Otočcu riješili su problem otpada jer ovčja vuna više nije otpad, a proizvode dva visoko kvalitetna proizvoda. To je u ljeto 2023. godine bila prva proizvodnja u poduzetničkoj zoni Otočac. Ujedno i poticajni nastavak poduzetniče priče koja je započela tri godine ranije.

“Od ovčje vune proizvodimo visokovrijedno, organsko gnojivo u obliku peleta, a ti peleti su se pokazali i kao uspješan prirodni repelent protiv pošasti svih vrsta puževa, posebno golaća na biljkama, naročito u uzgoju jagoda. Dva proizvoda plasiramo pod brendom Woolee”, istaknula je Dragica Jerkov.

“Naš naglasak i motiv za poslovni projekt nije bio samo na tome da ekološki zbrinjavamo vunu koja je završavala razbacana po prirodi, jer mi nismo ni OPG, a niti nevladin sektor, već smo tvrtka i poslovni ljudi i shvatili smo da je ovčja vuna resurs i izuzetno važno područje novog biznisa u kojem smo stvorili dva proizvoda, dušično gnojivo i repelent, pahuljice od vune koje su prirodna zaštita od nametnika i korova”, objašnjava Dragica Jerkov, a za njezinu ideju stalno joj stižu nagrade za inovacije.

S obzirom na to da nije postojala mogućnost plasmana vune lokalnih ličkih ovaca pasmine pramenka, ostrižena vuna je bila sve veći ekološki problem, odbačena u prirodi diljem Like, čak i na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Dragica Jerkov je prepoznala taj problem kao gospodarsku priliku. Članica Udruge poslovnih žena Krug dobila je podršku Mary Ann Rukavina Cipetić, predsjednice nevladine udruge Gender Tasko Force iz Chicaga.

‘Shvatili smo da je ovčja vuna resurs i izuzetno važno područje novog biznisa u kojem smo stvorili dva proizvoda’

“Godinama sam se poslovno bavila uređenjem interijera jer je moj suprug Željko već dugo vremena uspješan zastupnik talijanske tvrtke za proizvodnju namještaja Scavolini. Za vrijeme pandemije covida-19 gotovo slučajno sam se počela baviti proizvodnjom dušičnog gnojiva od sirove vune. Tako je nastao brend Woolee. Te 2021. operativno sam počela realizirati projekt Udruge GTF, napisan još 2016., koji je ukazivao na veliki problem vune kao otpada u Lici i cijeloj Hrvatskoj. U Hrvatskoj se godišnje baci oko 1300 tona vune i tako zagadi prirodu. Samo u Lici i Zadarskoj županiji je oko 440 tona odbačene ovčje vune, materijala s kojim se nije znalo što učiniti. K tome je i nepoznat broj registriranih ovaca. Vuna je voluminozan materijal, pa je ta količina ekvivalent nekoliko nogometnih igrališta. No ta ovčja vuna je završavala posvuda i postala je težak ekološki problem koji je mučio mnoge ljude, od stočara do uprava nacionalnih parkova i parkova prirode kojima Lika obiluje. Treba čak 90 godina da bi se ovčja vuna razgradila u prirodi. Prvo sam naručila 50 kilograma vune i poslala je u Kanadu na peletiranje, potom i na laboratorijsku analizu. Povratne informacije bile su nevjerojatne. Do tada nitko nije znao da je ovčja vuna visoko kvalitetno dušično gnojivo”, istakla je Dragica Jerkov.

Naravno, znalo se i prije za upotrebu vune u poljoprivredi. “Koristili su je naši stari kao prirodni izolator tla jer je sprječavala isušivanje i velike oscilacije u njegovu zagrijavanju ili pothlađivanju. Međutim, s teško razgradivom vunom nastajao bi problem prilikom obrade tla, zapinjala je za kotače traktora i plugove. Tako je ideja njezina korištenja odbačena, a vuna je redovito završavala u prirodi, u riječnim tokovima, poljima i kraškim spiljama. Inovativni tehnološki postupak sterilizacije i peletiranja vune razvili smo uz pomoć stručnjaka i omogućili učinkovitu i sigurnu uporabu prirodnog resursa. Za našu tvornicu izrađeni su posebni strojevi za peletizaciju, odnosno sitnjenje i usitnjavanje vune, a inovativni tim FEMA-e ih je poboljšao svojim patentnim rješenjima, posebno sterilizator vune. Osim što hrane biljke, naši peleti od sirove vune poboljšavaju strukturu tla, povećavaju njegovu sposobnost zadržavanja vlage i prozračnosti”, naglasila je Dragica Jerkov, a kapacitet tvornice stalno se povećava.

“Kapacitet tvornice u Otočcu sada je oko 450 tona vune godišnje. Na tome nećemo stati. Htjela sam da lokacija tvornice bude u sredini Hrvatske kako bi se vuna mogla otkupljivati s juga i sjevera. Prvo smo preuzimali vunu iz Perušića, Otočca, Korenice, Gospića, užeg područja oko tvornice i Zadarske županije. Plan FEMA-e je širenje otkupa vune i iz susjednih županija, ali i s otoka, ako analize pokažu da vuna ovaca iz drugih krajeva i drugih pasmina ovaca ima dovoljan potencijal u biokemijskom smislu. I taj se plan već realizira”, rekla je Dragica Jerkov.

‘Branila sam se da sam samo poduzetnica, ali prepoznali su me kao inovatoricu’, kaže Dragica Jerkov kojoj stižu brojna priznanja

Mnogo vremena su utrošili u kompletiranje opsežne tvorničke dokumentacije, posebno one kojom otpadnu vunu mogu kao sirovinu unijeti u svoj proizvodni proces. Sljedivost, odnosno upotreba takve sirovine omogućili su sklapanje ugovora s uzgajivačima i OPG-ovima, koji su od početka ove godine sami počeli dovoziti ostriženu vunu u pogon Eko Lika GREENNovation u Otočac. I za to su plaćeni, umjesto dosadašnjih troškova koje su stočari imali za odvoz i odbacivanje vune u prirodu. Tvornica za preradu vune u dušično gnojivo u Otočcu je dobitna kombinacija za prirodu, stočare i obitelj Jerkov.

“Vunu otkupljujemo od ovčara po 30 centi za kilogram. U lipnju ove godine, u skladištu od 600 četvornih metara, imali smo oko 300 tona vune. Samo Lika godišnje ima 200 tona ovog, prije ga se nazivalo, komunalnog otpada. Sada ovčja vuna u Lici to više nije. Da bismo otkupili vunu, svaki dostavljač mora dokazati da je OPG, potpisati ugovor s Ministarstvom poljoprivrede i zaštite okoliša da je vuna čuvana na suhom u vrećama, da je ovca oslobođena bruceloze i cijepljena te da OPG jamči da je riječ o runu sa zdrave životinje. Ako želimo biti ozbiljan proizvođač, moramo imati sljedljivost”, upozorila je Dragica Jerkov na osjetljivost ovog proizvodnog procesa. Uz svu tu dokumentaciju, otkupljena vuna se u Otočcu drži u šatoru izvan proizvodnje. I tek kad odleži dva mjeseca, prolazi kroz proces sterilizacije kako bi se eliminirali patogeni poput salmonele, Escherichije coli ili krpelja. “Najpoželjniji način otkupa bio bi da uzgajivači, najbolje kroz zadrugu, zbirno skupe runo i potrebnu dokumentaciju i donesu runo u tvornicu. Ono što želim i na čemu lobiram u Ministarstvu poljoprivrede je to da se takva dokumentacija valorizira, a uzgajivači na ime toga dobiju više bodova za poticaje. Tako ćemo napraviti još bolju hrvatsku priču u kojoj svatko ima svoj interes. Ovo je održiva priča i društveno odgovorno poslovanje”, ističe Dragica Jerkov.

Najveće iznenađenje, kazuje poduzetnica koja je godinama bila na čelu udruge poslovnih žena Krug, zbilo se kad su počeli analizirati dobivene pelete. “Htjeli smo znati koliko su peleti visokokvalitetno dušično gnojio. Usporedbe radi, izmet ovce ima od 3 do 5 posto dušičnog gnojiva. Ovčja dlaka od koje su nastali peleti ima od 9 do 12 posto dušika, koji je najvažniji sastojak u poljoprivredi u pripremi tla i proljetnoj gnojidbi. Peleti od vune ličke pramenke pokazali su se dosad najbolji u analizama provedenim na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, jer imaju oko 12 posto dušičnih spojeva. Dakle, naše dušično gnojivo može se koristiti bilo gdje jer se radi o prirodnom dušiku”, s ponosom Dragica Jerkov ističe kako se ne radi o kemijskom dušiku koji može biti vrlo opasan jer može izgorjeti korijen biljke, pa se nužno mora voditi računa kako ga i kada dozirati.

Vlasnica splitske tvrtke FEMA Dragica Jerkov svoj projekt Eko Lika GREENNovation započela je prošle godine u Otočcu, a na otvorenju je bio i ličko-senjski župan Ernest Petry | Foto: PIXSELL/NFOTO

“Naše dušično gnojivo koristimo u voćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i povrtlarstvu, bilo gdje, jer je on prirodni sastojak koji ne može naštetiti biljci, već samo može obogatiti tlo”, naglašava Dragica Jerkov i navodi kako je iznimno bitna njegova sposobnost uštede vode.

“Dokazano je da zbog higroskopije vune naš pelet štedi 25 posto vode. Pitali su nas kako je to moguće. Kad ga stavljamo u zemlju, on je strogo komprimirana vuna koja naraste do 20 puta u volumenu. To znači da se ponaša kao spužva, pa pelet u sebe primi višak vode. U slučaju suše, on otpušta vodu prema potrebi tla i korijena. Samim time odvaja i kvalitetne sastojke koje smo dodali našem gnojivu, a to su dušik, kalij i drugi vrijedni mikroelementi koji povećavaju prinos za 30 posto”, naglasila je Dragica Jerkov značaj čestica koje su se pretvorile u dodatnu vrijednost jer ozračuju zemlju tako što povećavaju volumen i skupljaju vodu. “Pelet ima i fantastične parametre u smislu kemijskog sastava dušika i kalija i 50 posto ugljika, što je vrlo važna priča. Mi ne možemo potpuno oporaviti tlo, ali samim tim što u njega vraćamo ugljik i CO2 i ugljični otisak je manji”, naglašava nepoznate vrijednosti i koristi tako proizvedenog dušičnog gnojiva.

Prepoznata vrijednost ove priče su pravo otkriće pahuljice, repelenta od vune, do kojeg je inovativni tim FEMA-e došao analizirajući može li higroskopičnost vune, odnosno mogućnost njezina upijanja vode, biti pomoć u zaštiti od puževa golaća. “I to se pokazalo fantastičnim. Stvorili smo prirodnu pahuljicu koja se baci kao zaštita oko biljke koja nije toksična poput pužomora koji se kišom ispire u tlo. Naša vuna je prije oslobođena svih potencijalnih patogena zahvaljujući našem sterilizatoru. Posebna zaštita je u lanolinu, prirodnoj masti koju sadrži runo, koju puževi ne vole”, govori o procesu u kojem pahuljica repelenta od vune posuta na tlo upija vlagu i slinu od puža pa se on ne može kretati. Pahuljica naraste pet puta i pretvori se u tepih koji postaje prirodna zaštita od puža, korova i isparavanja vode i štiti tlo od zagrijavanja kao izolator.

‘Samo Lika godišnje ima 200 tona ovog, prije ga se nazivalo, komunalnog otpada. Sad ovčja vuna u Lici to više nije’

Odlične povratne informacije dolaze od korisnika jer tvornica u Otočcu je proizvela više od 60 tona gotovog proizvoda, repelenta i gnojiva koje plasiraju preko vlastitog web shopa, ali i kroz trgovačke centre poput Agroplanta u Zadru, Pevexovim centrima u Zagrebu, Splitu, Zadru, Rijeci, Osijeku i Puli ili u vrtnim centrima Geront u Kaštel Štafiliću i Zadru. Najmanja pakiranja su od 2 kg gnojiva i 5 litara repelenta, u dizajniranim i vizualno prepoznatljivim vrećicama. Dragici Jerkov više od godinu dana stižu priznanja za inovacije.

“Na 91. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu prestižno priznanje za inovaciju godine u agrobiznisu ovog svjetski priznatog poljoprivrednog sajma pripalo je našoj obiteljskoj tvrtki FEMA iz Otočca i inovativnom projektu Eko Lika GREENNovation i proizvodi pod brendom Woolee. Počelo je s pozivom Društva inovatora ‘Faust Vrančić’ iz Šibenika. Kad su vidjeli što sam stvorila sa svojim timom, pozvali su me da se s njima kao članica pojavljujem na sajmovima inovacija. Branila sam se da sam samo poduzetnica, da je ovo poduzetnički projekt. Ali oni su me prepoznali kao inovatoricu. Na sajmu Agro Arca osvojili smo Grand Prix za grupu proizvoda Woolee, a zlatne medalje za dušično organsko gnojivo od sirove vune i stroj za njezinu sterilizaciju. Na vrlo značajnom sajmu INOVA stiglo nam je zlato za stroj, dok sam za dušično gnojivo primila veliko priznanje – nagradu ‘Nikola Tesla – genij za budućnost’. To me čini posebno ponosnom. Slijedile su brojne nagrade na izložbama inovacija. Dobili smo i plaketu Grada Otočca za ekološki osviještenu tvrtku. Najvažnije mi je ono što smo donijeli Otočcu, dolini prekrasne rijeke Gacke i Lici, otvorili smo radna mjesta, planiramo nova i donijeli potpuno novu gospodarsku perspektivu. U proteklom razdoblju udvostručili smo kapacitete. Svi koji su nas posjetili slažu se u jednom – eko proizvodnja u sinergiji s poljoprivredom je najbolja karta za budućnost Gacke i Like”, rekla je Dragica Jerkov koja je deset godina bila na čelu Udruge poslovnih žena Krug pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Krug je uspješno radio na programima afirmacije žena u poduzetništvu. Zadnjih godina, otkako je angažirana na projektu proizvodnje u tvornici u Otočcu, nije na čelu te udruge, ali je i dalje u najužem vodstvu, “Nedavno sam bila izaslanica u Maroku i u Tangeru sudjelovala u obnovi hrvatsko-marokanskih poslovnih odnosa, ali i u obnovi jednog davno zamišljenog, ali do sada nerealiziranog međunarodnog projekta. Radi se u pokretanju udruge komora poslovnih žena cijelog Mediterana sa sjedištem u Barceloni”, ukazala je Dragica Jerkov na novu inicijativu jer za nju žensko poduzetništvo mora biti socijalno osjetljivo.