Zagrebačka banka ukida naknadu za ugovaranje i vođenje za sve osnovne račune, čime svojim klijentima pruža mogućnost primanja redovitog dohotka, mirovine i ostalih primanja bez naknade.

No, ukidanje ovih naknada nije u korelaciji s korekcijama koje se odnose na izmjene naknada za druge proizvode banke, izjasnili su se jučer iz Zagrebačke banke, nakon što je Novi list tražio pojašnjenje njihovih odluka prema kojima se, sukladno naputku Ministarstva financija, ukida naknada za vođenje osnovnog računa, ali se istovremeno podižu naknade za niz drugih proizvoda.

Naknade povećavaju zbog ‘značajnog rasta operativnih troškova poslovanja’

S obzirom na tajming Zabinih odluka te činjenice da idu paralelno, ispalo je kao da su dio izgubljenih prihoda htjeli kompenzirati dizanjem cijena, no oni tvrde da tu nema korelacije, piše Novi list.

Još su dodali i da se “naknada za Paket za mlade namijenjen klijentima do 29. godine života neće mijenjati te će i dalje biti besplatan do 25. godine života, uz nepromijenjenu naknadu od 0,93 eura do 29. godine života“. Za sve klijente korisnike Paketa usluga, kažu dalje, “na raspolaganju će biti veći broj besplatnih online transakcija te besplatnih usluga i proizvoda sadržanih u m-Zabi koji im olakšavaju svakodnevicu“.

“Zagrebačka banka je u skladu s uputama HNB-a izradila metodologiju kojom je definirala kriterije na osnovi kojih je prilagodila postojeće naknade, na način da je neke ukinula, neke povisila. Naime, trenutne okolnosti na tržištu, značajan rast operativnih troškova poslovanja (troškovi infrastrukture poput energenata, poštarine, zakupa, radne snage, tehnologije, sigurnosti i regulatorni troškovi) te ulaganja u unaprjeđenje proizvoda i usluga doveli su do potrebe za usklađenjem dijela naknada banke u poslovnom odnosu s individualnim klijentima“, zaključuju u Zabi.

Dakle, iz ovoga bi proizašlo da nije potez ministra financija Marka Primorca bio okidač za dizanje cijena, nego “povećani troškovi“ koji su ugrađeni u naknade, a sve u skladu s uputama HNB-a.

HNB tražio da se definiraju kriteriji za mijenjanje naknada

HNB je, naime, tražio da se izradi metodologija po kojoj bi se jasno vidjeli kriteriji kako banke mijenjaju naknade. Time se sada bave sve banke.

Primorac je onda presjekao ukidanjem besmislene naknade za vođenje obveznih računa. No, na kraju ispada da će za klijente ishod biti isti, odnosno još gori, jer se banke sada pozivaju na rast ulaznih troškova.

Teško da ih išta može ugroziti, ako se uzme da su samo u prvom polugodištu ove godine zaradile 806 milijuna eura dobiti, a recimo lani gotovo 1,4 milijarde eura.

Pripremaju teren za novi rast naknada

Novi list je i druge veće banke pitao hoće li ubrzo mijenjati/povećati naknade. Neke su ih, da se ne zaboravi, ove godine već dizale, a iz odgovora proizlazi da nas noviteti na ovom planu tek čekaju.

Naime, većinom govore o sve većim troškovima, pa se čini kao da pripremaju teren za novi rast naknada.

U bankama kažu da svaka naknada uključuje troškove pružanja usluge

OTP banka tvrdi da im politika naknada nije u vezi s odlukom Ministarstva, ali jest s uputom regulatora, HNB-a i – povećanim troškovima.

“Nevezano za odluku Ministarstva financija, a sukladno zahtjevu regulatora prema svim bankama koji smo zaprimili u svibnju ove godine, od tada intenzivno radimo na uspostavi metodologije za utvrđivanje strukture i visine naknada, uključujući i kriterije za njihovu izmjenu. Želimo naglasiti kako je riječ o aktivnostima koje po analizi svake naknade zahtijevaju dulji period kako bi se uistinu precizno definirali troškovi poslovanja za izvršenje svake pojedine usluge. Kako je i propisano, sve naknade bit će regulirane novom metodologijom koja će se temeljiti na realnim troškovima poslovanja koji su u kontinuiranom porastu. Naglašavamo kako trošak svake naknade uključuje troškove koji se odnose na operativne troškove rada djelatnika, troškove održavanja računa na sustavu, troškove materijala i alata potrebnih za izvršenje radnje i/ili kreiranje isprave, troškove poštarine vezano uz obavještavanje klijenata, troškove prema javnim tijelima i drugim osobama, troškove tehnološkog unapređenja, ostale troškove koji za banku generiraju održavanje i rad po proizvodima, odnosno uslugama. Do kraja ove godine ćemo imati finaliziranu metodologiju, a o promjenama visine naknada ćemo, kao i do sada, u zakonskom roku obavještavati sve naše klijente“, zaključuju u OTP-u.

Do kraja godine imat će definiranu metodologiju određivanja naknada

Iz Addiko banke odgovaraju da će, “kao i do sada, postupati u skladu sa zakonskim rješenjima, uključujući i s najavljenim zakonskim izmjenama vezanim uz naknade za osnovni račun”.

“Nastavno na okružnicu HNB-a, do kraja godine planiramo imati definiranu metodologiju određivanja visine i strukture naknada baziranu na troškovima i tarifu usklađenu s istom. U ovom trenutku Addiko banka nema u najavi povećanje naknada za vođenje računa i ostalih bankarskih naknada“, poručuje Addiko.

‘Politika cijena banke je fleksibilna’

Iz (većinski) državnog HPB-a pak tvrde da “u ovom trenutku ne postoje faktori zbog kojih bi HPB u nadolazećem periodu dizao naknade, te eventualne odluke o usklađivanju naknada u budućnosti ni u kojem slučaju neće imati poveznicu s aktualnim regulatornim promjenama”.

A NA KOGA ĆE? Država traži manje naknade, mogu li banke to prebaciti na leđa građana

“Politika cijena banke je fleksibilna i ovisi o više faktora, koji uključuju makroekonomske indikatore poput stope inflacije ili tržišnih kretanja, zaštitu potrošača, utjecaj koji nebankovni izazivači mogu imati, kao i aspekte poput produktivnosti i rentabilnosti poslovanja, vodeći uvijek računa o ispunjavanju vizije o relevantnom tržišnom utjecaju i misije društva o stvaranju uvjeta za bolji život u Hrvatskoj“, opisuje HPB, a prenosi Novi list.