Inicijativa “Vrijedim više” najavila je u srijedu na konferenciji za novinare prosvjed za vraćanje dostojanstva i perspektive mladima pod nazivom “Od mjere do barijere – mladi vrijede više”, koji će se održati 15. runa na Trgu svetog Marka s ključnim zahtjevom – ukidanje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) i vraćanje pripravništva.

Prosvjednom akcijom članovi inicijative šalju poruku da mladi žele kvalitetna i sigurna radna mjesta. Traže ukidanje SOR-a i vraćanje pripravništva kao prvog oblika zapošljavanja, te donošenje mjera aktivne politike zapošljavanja koje će uistinu poboljšati poziciju mladih na tržištu rada i dovesti do stvarnog povećanja zaposlenosti. Želimo primjerenu plaću za naš rad i radnička prava, poručeno je sa skupa.

Lucija Barjašić Špiler iz Matice hrvatskih sindikata upozorila je kako trenutno u Hrvatskoj ima svega 730.000 mladih do 30 godina starosti, a još 2007. bilo je 135.000 mladih više. Pritom više od 80 posto mladih živi s roditeljima, ne zbog svog izbora, nego jer si ne mogu priuštiti ništa drugo. Trenutno je 145.000 mladih nezaposleno, a od 2010. gotovo je 80.000 ljudi prošlo kroz mjeru SOR-a, dodala je.

Vlada i poslodavci često govore kako mladi nemaju vještine za tržište rada, pa je zato potreban SOR, no mladi očito imaju vještine za Irsku, Austriju i Njemačku u koje se iseljavaju. Problem nije u mladima, nego u lošim politikama i političarima i mjerama koje ne generiraju rast, nego iseljavanje i stvaraju poremećaje na tržištu rada, kaže Barjašić Špiler.

Prosvjednom akcijom želimo osigurati stabilne radne odnose, radnička prava, ukidanje SOR-a i vraćanje pripravništva kao prvog zapošljavanja. Ne želimo više ušminkane statistike, loše politike i prazna obećanja, kao i poslodavce koje za svoj neuspjeh krive radnike, poručila je Barjašić Špiler.

Premijer i ministar iznose “alternativne činjenice” o zapošljavanju

Ustvrdila je da su premijer Andrej Plenković i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić iznijeli neistine o rastu zapošljavanja u Hrvatskoj jer ono zapravo pada.

U 2015. godini u srpnju bilo je više od 1.433.000 zaposlenih, 2016. nešto manje od 1.432.000 zaposlenih, a ove godine usred turističke sezone imali smo gotovo 28.000 manje zaposlenih nego 2015. “Molimo premijera i ministra rada da ne iznose ‘alternativne činjenice’ i da se ne vode podacima HZMO-a jer oni govore o osiguranicima, a ne o  zaposlenima”, rekla je Barjašić Špiler.

Nediljka Buklijaš iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) rekla je kako su mnogi mladi osuđeni na SOR za novčanu pomoć od 2620 kuna, a nakon što odrade SOR vraćaju se na burzu.

Statistike i rezultati govore da je ta mjera potpuno promašena i proizvodi generacije mladih na minimalcu i nesigurnost, a služi samo za “šminkanje” statistike pod otvorenim sponzorstvom države. Mladi više ne znaju kako dalje, jer koliko god da se osposobljavali i prekvalificirali ne mogu nakon što odrade SOR ostati na tržištu rada, upozorila je Buklijaš.

Katarina Juras završila je etnologiju i talijanski jezik i nije mogla dobiti posao u struci pa je upisala doktorski studij misleći da će s višim obrazovanjem biti konkurentnija na tržištu rada, no prevarila se.

“Spadam u one koji ne mogu pristupiti SOR-u zbog dobnog ograničenja, jer svi oni koji su se nastavili školovati ili su se prekvalificirali ne mogu ući na tržište rada ako imaju više od 30 godina. Ako netko za rad u struci treba položiti državni ispit, onda to može učiniti jedino preko SOR-a, a ako je stariji od 30 godina nema više ni tu mogućnost”, upozorila je Juras.