Izgradnja LNG terminala je investicija niskog rizika koja nije komplicirana, a Hrvatskoj može brzo donijeti veliku ekonomsku dobit, istaknuo je u srijedu Ian Brzezinski, suradnik Atlantskog vijeća, na tribini “Spajanje Europe od sjevera do juga: uloga Hrvatske u inicijativi Tri mora” koja je održana u Kući Europe u Zagrebu.

Riječ je o jednostavnoj tehnologiji i projektu koji nije skup i koji Hrvatska sama može provesti, smatra Brzezinski, ističući kako je Europska unija izrazila spremnost uplatiti gotovo pola iznosa vrijednosti te investicije.

Atlantsko vijeće, čiji je Brzezinski viši suradnik, think tank je sa sjedištem u Washingtonu čiji je cilj promicanje konstruktivnog vodstva i angažman u međunarodnim pitanjima, stoji na njihovoj internetskoj stranici.

Vijeće je na summitu u Istanbulu u prosincu 2014. u suradnji sa Srednjoeuropskim energetskim partnerima (CEEP) izradilo izvještaj koji je pozvao na ubrzanje izgradnje europskog koridora sjever-jug u područjima energetike, prometa i komunikacija. Koridor bi se prostirao između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, a izgradnja LNG terminala poklapa se s iznesenim ciljevima.

Preporuke izvještaja upućene su donositeljima politika na državnim i regionalnim razinama Europske unije i SAD-a, a njegovi zaključci su inspirirali sastanak čelnika država središnje Europe koji su na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku u rujnu 2015., te na summitu u Dubrovniku u kolovozu 2016., dogovorili pokretanje inicijative Tri mora, stoji u priopćenju konferencije.

“SAD želi Europu koja je snažna, ujedinjena, uspješna i samodostatna, jer takva Europa može biti bolji partner SAD-u u sve globaliziranijem svijetu s kojem se suočavamo”, istaknuo je na konferenciji Ian Brzezinski, sin Zbigniewa Brzezinskog, slavnog američkog stručnjaka za geopolitiku i savjetnika za državnu sigurnost američkih predsjednika Lyndona Johnsona i Jimmyja Cartera.

“Zbog toga je u američkom interesu da podrži projekte koji će pomoći ujedinjenju i boljoj suradnji europskih država”, rekao je američki stručnjak.

Naglasio je kako taj projekt nije važan samo za zemlje juga i sjevera, nego i za cijelu Europsku uniju, a da hrvatska vlada treba promijeniti lokalne uvjete kako bi energetski koridor sjever-jug prešao iz “vizije u stvarnost”.

“Ta bi odluka naglasila potencijal hrvatske uloge kao lidera regije”, zaključio je Brzezinski, dodavši kako se nada da će se to što prije učiniti.

Stručnjak za geopolitiku energetike David Koranyi iz Atlantskog vijeća istaknuo je kako je sada pravi trenutak za izgradnju LNG terminala koji bi za Hrvatsku bio koristan zbog dobrog europskog okruženja i blizine zainteresiranih uvoznika plina.

Koranyi ističe da inicijativa nije uperena protiv Rusije, nego da se želi stvoriti tržišno natjecanje u području energetike kako bi Europa prestala biti ovisna samo o jednom izvoru energenata. To ne znači da treba prestati s uvozom plina iz Rusije, jer ona ipak jest najveći svjetski proizvođač plina, naglašava Koranyi.

“U potpunosti bih prihvatio stopostotni uvoz ruskog plina ako bi u slučaju da ga ona odluči isključiti ili mu povisiti cijenu postojali alternativni izvori”, istaknuo je na konferenciji taj mađarski stručnjak s iskustvom u europskoj i američkoj vanjskoj i energetskoj politici.

Koranyi smatra da je Europa u dobrom položaju što se tiče alternativa, jer je i sama veliki proizvođač plina iako proizvodnja postupno pada, a ne očekuje da se revolucija u vađenju plina iz škriljevca preseliti iz SAD-a u Europu.

Što se tiče pristupa energentima, Europa je okružena velikim brojem potencijalnih dobavljača, od Rusije, područja Kaspijskog jezera, istočnog Sredozemlja, centralne Azije, Bliskog istoka do sjeverne Afrike, naglasio je Koranyi, ponovno naglašavajući potrebu diverzifikacije energetskih izvora.

Ukazao je i na nedavni članak Wall Street Journala u kojem je objavljeno da je SAD po prvi puta postala izvoznik prirodnog plina, dok su svi predviđali da će ona dugo godina biti uvoznik, a isto se dogodilo i s Australijom.

Energetski stručnjak Haris Boko na konferenciji je naglasio da “Europa ima ograničene šanse da se održi ako ne učini nešto značajno”.

“Europska unija je nastala oko energetskih pitanja kojima se sada ponovno vraćamo”, smatra Boko, dodajući kako je to prilika da se ponovno stvori sinergija unutar Europe.

Govoreći o obnovljivim izvorima energije, Boko je naglasio je kako je Kina kapitalizirala većinu tehnologije obnovljivih izvora energije izumljene na zapadu, s čim se složio Koranyi, istaknuvši kako je posljedica toga da je trošak obnovljivih izvora postao konkurentan drugim energentima i bez subvencioniranja.