Intendantica HNK u Zagrebu Iva Hraste Sočo i intendant riječkog HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević potpisali su u Zagrebu ugovor o dvostrukoj koprodukciji, naime suradnji na dvjema baletnim predstavama, „Čajkovski“ i „Spartak“, tijekom ove kazališne sezone.

Riječ je o drugoj koprodukciji u sklopu inicijative K-HNK – Konzorcij hrvatskih nacionalnih kazališta. Prva je, podsjetimo, bio prošlosezonski K-HNK pilot-projekt, koprodukcija opernih jednočinki „Arlecchino“ i „Gianni Schicchi“ riječkog i osječkog HNK. Ta je dvostruka operna produkcija nakon riječke i osječke premijere ljetos gostovala i na prestižnom Savonlinna Opera Festivalu u Finskoj.

Sada su intendantica i intendant zagrebačkog i riječkog HNK-a ugovorili kompleksan i doista izniman oblik suradnje. Primarni koproducent predstave „Čajkovski“ bit će riječki, a predstave „Spartak“ zagrebački HNK. „Čajkovskog“ će izvoditi riječki baletni ansambl, a „Spartaka“ zagrebački. Nakon zagrebačke premijere „Spartaka“, zagrebački baletni ansambl u Rijeci će izvoditi svoju predstavu uz Riječki simfonijski orkestar. Istodobno će riječki Balet na zagrebačkoj pozornici izvoditi „Čajkovskog“. Tako će 28. veljače 2023. „Spartak“ biti premijerno izveden u Rijeci, a iste će večeri zagrebačka publika premijerno vidjeti „Čajkovskog“.

Zahvaljujući ovakvoj suradnji oba će nacionalna kazališta dobiti po jedan premijerni baletni naslov više na svom repertoaru.

Mladi španjolski koreograf Cayetano Soto u svojemu novom baletnom projektu „Čajkovski“ kreira suvremeno baletno djelo inspirirano likom i djelom velikoga skladatelja, činjenicama i misterijima koji su oblikovali jedinstvenu umjetničku dušu i um jednoga od najpopularnijih skladatelja svih vremena. Soto u svojim djelima, poput Almodóvara u njegovim filmovima, potkopava ljepotu kako bi prenio sadržaje skrivene duboko ispod površine.

Balet „Spartak“ jedno je od najpoznatijih djela Arama Hačaturjana, poznatog skladatelja iz prve polovice 20. stoljeća. Veličanstveni „Spartak“ sadrži sve što se može očekivati od velikog epa: tiraniju, ustanak potlačenih i strastvenu ljubav. U baletu se osjećaju utjecaji armenske, gruzijske i azerbajdžanske glazbe koja mu daje notu tajnovitosti i glazbene egzotike. „Spartaka“ će zagrebačka i riječka publika gledati u koreografiji Jiříja Bubeníčeka koji je prošle sezone na riječku pozornicu postavio balet „Romeo i Julija“, a još ranije „Metropolis“ na zagrebačku.

U ovoj sezoni bit će ostvarena i treća koprodukcija riječkog i zagrebačkog HNK-a, Schmitova drama „Enigmatske varijacije“ u režiji legendarne Neve Rošić.