Nacional posjeduje dokument koji otkriva da se nekoć prominentna i uspješna tvrtka Ingra želi na intrigantan način uključiti u proces obnove Zagreba i susjednih županija od posljedica nedavnog razornog potresa. Pojednostavljeno govoreći, Ingra sebe vidi kao svojevrsnu krovnu snagu koja će okupiti niz raznorodnih stručnjaka, dobavljača i izvođača angažiranih na tom kompleksnom poslu.

Ingra je osnovana još daleke 1955. kao izvozna zajednica tada velikih građevinskih i proizvođačkih tvrtki, da za njih organizira izvoz i investicijsku izgradnju u inozemstvu. Svoje djelovanje postupno je širila pa je sudjelovala u brojnim projektima u više od 30 zemalja svijeta. Gradila je hidroelektrane, pumpne stanice, centrale, tvornice, hotele, turističke komplekse, bolnice, mostove i slično, ali je prije nekoliko godina završila u predstečaju pa joj je Trgovački sud u Zagrebu 24. rujna 2014. odobrio sklapanje predstečajne nagodbe s 328 vjerovnika i ukupno 1,2 milijarde kuna utvrđenih tražbina. Taj nekadašnji poslovni gigant posljednjih je godina poznat prvenstveno po izgradnji multifunkcionalne sportske dvorane Arena Zagreb, čiji su suvlasnici Grad Zagreb i država. Ingra se grčevito bori za konsolidiranje svog poslovanja pa očito vidi veliku priliku u obnovi potresom razorenog Zagreba i okolice.

Međutim, nad tom poslovnom ambicijom nadvija se potencijalni veliki sukob interesa.

Način izvođenja spomenute obnove već se prometnuo u kontroverzno političko prepucavanje između Vlade i Grada Zagreba, odnosno resornog HNS-a, koji preko ministra Predraga Štromara kontrolira Ministarstvo graditeljstva i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, inače često ključnog koalicijskog partnera Plenkovićeva HDZ-a kada je u pitanju održavanje parlamentarne većine u Saboru.

U središtu tog procesa obnove nalazi se Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, čije se izglasavanje pokušava provesti u posljednjim danima funkcioniranja Sabora u ovom političkom sazivu. A sve se zapravo svodi na to tko će i kako kontrolirati unosne poslove obnove, koji su teški desetke milijardi kuna, a mogli bi se izvoditi dobrim dijelom mimo zakona o javnoj nabavi. To je otprilike kontekst u kojem se odvija borba za tržišne pozicije unutar nadolazećih zahtjevnih poslova obnove.

Ingrini stručnjaci smatraju da se novim zakonom treba precizirati kako bi država i Grad Zagreb, ovisno o dogovoru i financijskom modelu, trebali financirati obnove Zagreba i susjednih županija

Ingrini stručnjaci smatraju da se novim Zakonom koji će regulirati tu problematiku mora definirati da je konstruktivna obnova stambenih zgrada javni interes. To u prijevodu znači da država i Grad Zagreb, ovisno o međusobnom dogovoru i financijskom modelu, trebaju financirati taj proces.

Ključnu poziciju u njemu za sebe pokušava izlobirati tvrtka na čijem je čelu od konca 2019. Danko Deban. Deban je u Ingri aktivan više godina, postupno je napredovao unutar korporativne strukture te odnedavna postao i čelni čovjek u Upravi, gdje je kao član proveo i nekoliko prijašnjih godina. On je ujedno i suprug Ane Stojić Deban, direktorice Zagrebačkog holdinga. Zbog te činjenice početkom ožujka portal Net.hr već je objavio opsežan tekst u kojem je prenio neslužbene tvrdnje izvora bliskih toj tvrtki, koji navode da se Bandić upleo u pozadinske odnose s ciljem preuzimanja kontrole nad Ingrom, što su iz tvrtke oštro demantirali.

Osim toga, Deban je, kao i još neki pojedinci vezani uz Ingru, 30. travnja kupio ukupno 333.905 redovnih dionica Ingre po cijeni od 4,90 kuna po dionici, odnosno u ukupnom iznosu 1.636.134 kune.

Prema javno dostupnim informacijama najveći pojedinačni dioničari su Igor Oppenheim s 9,5 posto i Juroslav Buljubašić s 3,3 posto dionica.

Kako bilo, to dodatno naznačuje kontekst u kojem bi se moglo sagledavati Ingrine ambicije vezane uz poslove oko obnove Zagreba.

Na desetak stranica dokumenta, koji je zapravo prijedlog koncepta i iznosi kako bi se po njihovu viđenju trebalo organizirati tu obnovu, Ingra opisuje i kako sebe vidi u tom procesu.

U tom dijelu dokumenta piše: “Ingra se može angažirati kao pokretač i voditelj poslova i procesa obnove objekata oštećenih potresom. To znači da je organizacijski u stanju preuzeti na sebe najveći dio cjelovitih aktivnosti koje podrazumijevaju: radove na postizanju cjelovitosti zidane konstrukcije, konzervatorske i restauratorske radove, radove na saniranju i poboljšanju konstruktivnih svojstava građevina, potrebne sanacije krovišta i sustava dimnjaka, izvođenje svih vrsta fasada i završnih slojeva, izvođenje svih vrsta strojarskih i elektroinstalacija sukladno zahtjevima projekata. Navedeno konkretno podrazumijeva okupljanje, organizaciju i angažiranje velikog broja sudionika svih struka i specijalnosti koji bi bili u određenom trenutku na raspolaganju: sudski vještaci, projektanti, statičari, inženjeri svih struka, nadzorni inženjeri, kvalificirani radnici, dobavljači gotovo svih vrsta građevinskih materijala i opreme.”

U nastavku Ingra navodi da su pojedini domaći dobavljači i proizvođači građevinskih materijala već izrazili svoju podršku i želju da sudjeluju u projektu. Pa za sebe Ingra u istom dokumentu tvrdi da “posjeduje dugogodišnje iskustvo u integriranju i okupljanju hrvatskih tvrtki u izgradnji velikih investicijskih građevina na domaćem i inozemnim tržištima te može okupiti domaće tvrtke i stručnjake koji mogu ponuditi cjelovito rješenje obnove značajnog dijela potresom oštećenih objekata”.

Prema javno dostupnim informacijama Ingra danas ima ukupno 11 zaposlenih s prosječnom neto plaćom od čak 42.743 kune. Tvrtka i dalje posluje s gubitkom, koji je za 2018. iznosio 11,7 milijuna kuna. Kako se radi o dioničkom društvu s više od tisuću dioničara izlistanom na burzi, Ingra često na stranicama Zagrebačke burze objavljuje razne dokumente i priopćenja vezano uz svoje poslovanje. Pa su 19. ožujka u kontekstu novih okolnosti nastalih uslijed pandemije koronavirusa, napisali i sljedeće: “Društvo se nalazi u procesu financijskog, operativnog i kadrovskog restrukturiranja. Sve aktivnosti po tom planu odvijaju se i dalje. Važno je napomenuti da takvi složeni procesi u znatnoj mjeri ovise i o trećim stranama te da poremećaji u poslovanju trećih strana mogu utjecati na brzinu i tijek procesa restrukturiranja. Društvo trenutno nije u mogućnosti procijeniti utjecaj pandemije koronavirusa na cjelovito poslovanje te će se na to referirati u narednim financijskim izvještajima.”

Ingrini stručnjaci sugeriraju da bi se koncept obnove Zagreba trebao provoditi u dvije faze koje obuhvaćaju izvanredno saniranje i konstruktivnu obnovu projekata. Nude i razrađen dijagram procesa obnove objekata oštećenih u potresu, kao i tipsko uređenje procesa obnove pojedinih objekata “kako bi svim uključenima bile poznate sve faze i elementi sanacije te načini financiranja pojedinih dijelova obnove”.

U Ingrinu konceptu nadalje piše: “Budući da je nužno žurno donošenje Zakona, vrlo je važno uključiti struku (arhitektonsku i građevinsku) u proces izrade Zakona kako bi on obuhvatio sve relevantne aspekte potrebne za što kvalitetniju provedbu Zakona. Trenutni Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice ne zadovoljava u potpunosti pravila struke niti obuhvaća sve potrebne aspekte kako bi obnova objekata oštećenih potresom bila izvršena na najbolji način. Navedena obnova obuhvaća različite vrste građevina: u staroj jezgri grada radi se o višestambenim objektima koji zahtijevaju drugačiji pristup nego obnova obiteljskih kuća na periferiji grada i u susjednim županijama. Teško je u kratkom roku na kvalitetan način unutar jednog zakona obuhvatiti sve navedene aspekte te je stoga bitno dobro razdijeliti način obnove i način sufinanciranja različitih vrsta objekata, što u ovom Prijedlogu zakona nije razrađeno. Zakonom bi trebala biti uređena i razdijeljena obnova objekata prema području na kojem se nalaze, stupnju njihova oštećenja i kulturno-povijesnoj vrijednosti, sve kako bi se točno mogli odrediti visina i omjer sufinanciranja. Prijedlogom zakona ne primjenjuju se propisi o javnoj nabavi čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova koje EK objavljuje u Službenom listu EU-a, što u ovom slučaju znači da se za radove izvođenja čija je vrijednost manja od 5,35 mil. eura te usluge izrade tehničke dokumentacije čija je vrijednost manja od 139 tisuća eura ne provodi postupak javne nabave. S jedne strane to je dobra odluka jer ubrzava proces i smanjuje papirologiju, dok s druge strane ostavlja mogućnost manipulacija procesom. Stoga bi u Zakonu trebalo točno odrediti uvjete pod kojima određeni izvođači odnosno projektanti mogu pristupiti procesu obnove. Prijedlogom zakona određena su tri razreda obnove – obnova konstrukcije, obnova i poboljšanje konstrukcije i potpuna obnova. Obnovom konstrukcije smatra se dovođenje konstrukcije u zatečeno stanje prije potresa, čime se ne rješava problem ako ponovo dođe do elementarne nepogode. Iznimno je važno provesti poboljšanje konstrukcije na svim objektima koji ne zadovoljavaju u pogledu seizmičke otpornosti, tako da se prvo obnove objekti koji su oštećeni u potresu, a zatim i ostali objekti u staroj jezgri grada. Nužno je zakonom definirati konstruktivnu obnovu javnim interesom. Samo tako, što znači da će Republika Hrvatska i Grad Zagreb ovisno o međusobnom dogovoru i financijskom modelu financirati konstruktivnu obnovu stambenih zgrada, može se ostvariti potpuna i stručna obnova cjelokupnog potresom oštećenog područja…”

Tvrtka Ingra, čiji je posljednji projekt izgradnja Arene u Zagrebu 2008., grčevito se bori za konsolidiranje svog poslovanja pa očito vidi veliku priliku u obnovi razorenog Zagreba i okolice

Tijekom proteklog tjedna za Ingrinu inicijativu počela je lobirati Hrvatska udruga poslodavaca. Mirela Grudan, direktorica Udruga developera, industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva te poslodavaca graditeljstva, poslala je 6. svibnja svim članovima e-mail sljedećeg sadržaja:

“Ingra d.d., član HUP – Udruge developera, s ciljem zajedničkog nastupa članova HUP-a dostavila nam je priloženi prijedlog koncepta obnove Grada Zagreba i susjednih županija od posljedica potresa. Predmetni prijedlog istovremeno upućujem na mišljenje i izvršnom odboru HUP – Udruge poslodavaca graditeljstva te HUP – Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala, kako bi se izjasnili o prijedlogu i iskazali interes za suradnju. Nakon što primimo potvrdu interesa navedenih sektora, organizirat ćemo zajednički sastanak s ministrom Štromarom. Vaše očitovanje o priloženom prijedlogu molim povratno do sutra, 7. svibnja. K tome, izvještavam vas da su naši članovi proizvođači građevinskog materijala zainteresirani za suradnju s vama, kako na projektima obnove od potresa tako i na svim drugim projektima, te predlažem međusobno povezivanje unutar HUP-a.”

U zaključnom dijelu svog koncepta obnove Ingra, među ostalim, navodi: “Ingra jasno izražava namjeru sudjelovanja u obnovi potresom oštećenih građevinskih objekata te jačanju seizmičke otpornosti zidanih zgrada za području Zagreba i susjednih županija. S obzirom na obim posla, nužno je sagledati trenutno stanje domaćeg građevinskog sektora – velikih kompanija koje su u prošlosti samostalno mogle izvoditi velike složene projekte danas gotovo da i nema, uz nekoliko izuzetaka koji nipošto ne mogu realizirati takav posao, pogotovo kad se u obzir uzmu njihovi već ugovoreni i planirani poslovi, a koji ovih dana zapošljavaju i značajan broj inozemnih radnika zbog nedostatka domaće radne snage. Potrebno je sagledati utjecaj tolike investicije na ukupnu gospodarsku aktivnost te je iskoristiti kao jednog od ključnih pokretača oporavka od krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19…”

Izvori iz poslovnog miljea koji su Nacional upozorili na tu Ingrinu inicijativu, navode da je ona poslovno legitimna, ali tvrde da je riječ o tvrtki koja je prije nekoliko godina završila u predstečajnoj nagodbi, da na razne načine tek pokušava stabilizirati i spasiti svoje poslovanje te da je daleko od razine na kojoj je nekada bila. U proteklih desetak godina na domaćem tržištu daleko najpoznatiji projekt joj je izgradnja Arene Zagreb, koja je u suvlasništvu države i Grada Zagreba. Pa u tom kontekstu isti izvori tvrde da je diskutabilno ima li današnja Ingra kredibilitet i kapacitete dostatne za preuzimanje uloge u obnovi Zagreba kakvu si priželjkuje.