Brojne ljude u Hrvatskoj proglašava se neradnicima. Političari, kulturnjaci, društveni radnici i njima slične kategorije stavljeni su pred nišan javnosti kako bi bili prostrijeljeni njezinim prijezirom. Kako ne rade ništa fizičko, a krajnji proizvod najčešće im nije materijalne naravi, u svijetu kojim vladaju kapital i materija lako je donijeti zaključak o njihovoj beskorisnosti. Mlađe generacije i bez toga se percipira kao lijene i neradničke, ma što radile. Unutar te „generacije Z“ fenomen influencera možda je najizraženiji destilat takvog razmišljanja, oni su neradnička skupina ljudi koji objavljuju na društvenim mrežama bez pameti i svrhe. Nacional je razgovarao s troje influencera koji ruše te predrasude i mijenjaju percepciju svog zanata iz podilaženja niskim strastima u edukativni alat budućih generacija.

Stvaraju sadržaj za društvene mreže – šturi je opis posla influencera. Oni su relativno nova kulturna pojava – to su ljudi koji su, jednostavno rečeno, vrlo popularni na društvenim mrežama koje koriste kao platformu te stvaraju određeni odnos sa svojim pratiteljima i utječu (eng. influence) na njihove stavove i razmišljanja. To je možda najjednostavnija i iznimno poražavajuća istina za većinu njih, ali influenceri kriju u sebi mnogo više potencijala od objavljivanja selfieja i fotografija svog popodnevnog gableca u najbližoj ćevabdžinici.

Heleen De Coninck iz Instituta za masovnu komunikaciju u Belgiji objavila je krajem 2021. godine znanstveni rad u kojem se – ponovno – potvrđuje dugo stojeća hipoteza o utjecaju influencera na mrežnu i stvarnu političku participaciju. Kroz znanstvenu anketu provedenu na uzorku od 1206 pojedinaca zaključeno je da su oni koji su bili izloženi politički aktivnim influencerima u vrijeme austrijskih parlamentarnih izbora 2019. godine, više bili politički aktivni, bilo to na mreži ili u „stvarnom životu“. Također se u anketi ispitivao aktivizam povezan s klimatskim promjenama i utjecaj influencera na njega. Rezultati su bili isti – klimatski aktivizam može biti potaknut influencerima.

Broj influencera i mladih koji ih prate povećava se iz dana u dan. Postoje oni koji na društvene mreže stavljaju uglavnom svoju hranu i životna događanja. No samo postojanje niskokvalitetnog sadržaja nije ujedno znak nepostojanja kvalitete. Paula Brečak, Duje Kovačević i Tena Čorić influenceri su koji, uz svoj dnevni posao, stvaraju edukativni sadržaj za internetsku generaciju – uglavnom mlade ljude do 35 godina. Klimatske promjene, seksualnost, feminizam i LGBTQI+ aktivizam političke su teme novijih generacija koliko i teme brojnih znanstvenih područja, ali ovaj trojac koji se njima bavi prije bi se svrstao u obrazovnu kategoriju, nego u izravno političku. Što ne znači da im manjka čvrstih stavova.

Klimatske promjene i uništenje našeg okoliša ozbiljan su problem za Tenu Ćorić, klimatsku aktivistkinju i influencericu aktivnu pod nazivom Geo Tena. Kamenolomi, obnovljivi izvori energije, zagađenje okoliša i njegovo čišćenje neke su od tema kojima se na svojoj platformi na Instagramu bavi već sada godinu dana. Studirala je turistički menadžment i diplomirala na temi vrlo bliskoj svom internetskom hobiju: „Održivo poslovanje u nautičkom turizmu u Hrvatskoj“. Tijekom studija slušala je predmet koji se zvao održivi turizam i otuda je krenuo Tenin interes za ekologiju. Htjela je djeci u školama držati predavanja o takvim i sličnim temama, no korona ju je u tome spriječila. Ljudi su se zatvorili u svoje kuće, ali mogućnosti društvenih mreža za nju su se tek tada otvorile i počela je stvarati sadržaj kojim želi potaknuti ljude na klimatski aktivizam.

„Uništavanje nade u spašavanje našeg okoliša apsolutno je krivi put. Ako usmjerimo sve svoje snage u ispravan smjer, može se puno postići. Na primjer, EU je klasificirao nuklearnu energiju i plin kao održive izvore, što oni nikako nisu. Krivo se usmjeravamo. Umjesto da se usmjerimo na održive izvore koji bi mogli opskrbiti cijeli svijet, mi dižemo ruke s toga i radimo ono što je jednostavnije, ali ne i bolje“, komentirala je Tena Ćorić za Nacional.

Na svojim platformama diskutira o ne tako uobičajenim temama za društvene mreže. Iskreno se nada da ima utjecaja na razmišljanja drugih, da „potiče barem neki razgovor i kritičko razmišljanje“. Najveće probleme hrvatskog okoliša uviđa upravo u svojem polju turizma, gdje se priroda uništava kroz prekomjernu turističku eksploataciju. Turistički sadržaji povećavaju se i šire, ekosustavi su preplavljeni turistima koje ni infrastruktura ni okoliš ne mogu podnijeti. Na koncu, turist koji dođe u Hrvatsku zbog njezinih prirodnih bogatstava, neće ih moći doživjeti upravo zbog prekomjernog turizma.

Pritom je iznimno teško postalo razgraničavanje očuvanja okoliša i marketinga. Potrošača se svakodnevno potiče na recikliranje, veganstvo i korištenje bio-proizvoda. Tena, pak, smatra da je to prebacivanje odgovornosti na male ljude. Nije ništa od toga loše, ali normalno je da će se potrošači osjećati prevareno kada vide da povlaštene skupine, kao i tvrtke koje ih potiču na takvu potrošnju, ne rade isto. Najrecentniji su primjer kontroverze nastale zbog zagađujućih privatnih aviona svjetskih zvijezda poput Elona Muska ili Kylie Jenner.

„Bit je u tome da je zelena tranzicija realan put prema cirkularnoj ekonomiji. Trenutno imamo linearnu: proizvedi – koristi – baci. Proizvedi od nečega što već imaš, produži vijek trajanja, recikliraj. To je sve nešto novo, ali je napeto. Mi ne znamo kako će to sve ispasti i vjerujem da to mnoge ljude straši. Samo zato što se nečega bojimo često ne prepoznajemo putove kojima moramo ići“, rekla je Tena Ćorić.

Duje Kovačević bavi se edukacijom i aktivizmom, najviše o LGBTQI+ pravima i feminizmu. FOTO: Privatna arhiva

Najviše nesigurnosti prilikom stvaranja sadržaja za društvene mežene Teni zadaju njezine godine. S navršenih 30 godina, prilagodbe na nove stvari joj teško padaju. Odrasla je u vrijeme MySpacea – društvene mreže koja se po mnogim stvarima razlikuje od današnjih. Iako joj je ta nesigurnost teška za prijeći, ona i dalje objavljuje svoj sadržaj jer je za nju on postao „vrsta terapije“. U mladosti joj se uvijek govorilo kako bi i ne bi trebala se ponašati i kakve bi ideje i mišljenja smjela imati. Sada su njezina ograničenja nestala i na svojim platformama može biti u potpunosti iskrena i otvorena o svojim stajalištima. Takvu kretnju i aktivnost u razmišljanju želi i potaknuti u drugima.

„Bavim se provociranjem kritičkog razmišljanja. U kojem se to području nalazi, ovisi o tome što me najviše kopka u tom trenutku. Svaka aktivnost je dobra. Sve što pokreće, pogotovo mlade, pohvalno je. Uvjerena sam da u mladima leži budućnost. Kako moj instruktor joge kaže: „Što se ide u starije godine tako postaju i uvjerenja kruća – kao što se tijelo skruti tako se i razmišljanja skrute“, zaključila je Tena Ćorić.

Feminizam i LGBTQI+ aktivizam zalažu se za slobodu i jednakost svih ljudskih bića, smatra Duje Kovačević, koji na društvenim mrežama nastupa pod vlastitim imenom. Na prvu ruku se opisuje kao „profesionalno strastvena osoba i aktivist“. Uvijek je težio prema informacijama i edukaciji sa svrhom da time nešto ostvari i promijeni. Tako je prvo postao i do danas ostao novinar za portal srednja.hr, dok se u novije vrijeme ta težnja pretočila i u „influencanje“ na Instagramu.

Nakon prošlogodišnjeg verbalnog napada na novinarku Maju Krištafor u Rijeci, zbog nošenja cekera u duginim bojama, brojni su je pojedinci podržali i podijelili osobna iskustva napada zbog pripadnosti LGBTQI+ zajednici. Kada je nakon toga Duje otišao na prošlogodišnju Povorku ponosa, odlučio je prvi put podijeliti svoja iskustva – krenuo je u nešto što će postati edukacija i aktivizam o LGBTQI+ pravima i feminizmu.

„Kako Povorka ponosa prođe u godini, tako prođe i u našem razmišljanju. Njome mi komemoriramo Stonewall revoluciju, kada je LGBTQI+ pokret konkretiziran. Bitno je da imamo Mjesec ponosa u kojem se koncentriraju razna kulturna i politička događanja. Međutim, to što 8. marta obilježavamo Dan žena ne znači da ostatak godine možemo biti šovinisti i seksisti. Moramo biti svjesni toga da je Mjesec ponosa samo događaj u kojem konkretiziramo neke stvari, ali bismo i ostatak godine trebali biti osviješteni i aktivisti i ne okretati glavu“, poručio je Duje Kovačević za Nacional.

Zašto je Pride bitan, što je sve potrebno znati o pobačaju, kao i komentari na javne istupe osoba koje žele ograničiti tuđu slobodu, samo su neke od tema koje se mogu pronaći na Dujinom Instagramu. Prema njemu, prepoznavanje važnosti ljudskih prava ujedno znači i uviđanje važnosti feminizma, LGBTQI+ aktivizma i antirasizma. Bio je feminist i prije nego što je postao LGBTQI+ aktivist. Odrastao je u prosječnoj dalmatinskoj obitelji gdje je već odmalena uočavao kako njegov otac dolazi kući s posla i odmara se, dok bi majka i nakon posla nastavljala raditi. Počeo je uviđati razne društvene norme i njihovu izopačenost.

„Mislim da je definitivno za postizanje jednakosti i tolerancije ključno prije svega obrazovanje. Mi u Hrvatskoj imamo vidnu progresiju po pitanju ljudskih prava u zadnjih 20 godina. Isto tako vidimo da za to baš nisu zaslužni kurikulum i obrazovni sustav jer se u zadnjih 20 godina toliko malo promijenilo, a ono što imamo toliko je malo vezano za ljudska prava. Nama sada postaje jasno da se to što se dogodilo, dogodilo zbog nekog protoka vremena, zbog činjenice da imamo internet i društvene mreže, da postoje brojni ljudi koji provode neformalne edukativne programe. Naše vlasti i naše obrazovanje nisu tu napravili ništa“, kritizira Duje. Ljudi, po njemu, danas traže informatore i osobe koje će stvari interpretirati. Kada on to radi, mora sve nužno i pojednostaviti bez da se izgube značenje i važnost glavne tematike, pogotovo kada se te informacije moraju prilagoditi mlađima i ljudima različitog obrazovanja.

Iako trenutno djeluje kao novinar, Duje je zapravo diplomirao filozofiju. Prilikom razgovora prisjeća se priče o starogrčkom filozofu Sokratu koji je bio optužen za nepoštivanje bogova i kvarenje mladeži jer je sve oko sebe propitkivao, te je stoga osuđen na smrt. Tako će i svatko danas, prema Duji, tko se ozbiljno bavi nečime biti suočen s kritikom. Ako se radi o mlađoj osobi koja pokušava nešto promijeniti, još gore će biti.

„Postoji taj jedan narativ kroz povijest da je životno iskustvo primat nad svim ostalim. Naravno da je bitno i da postoji mudrost starijih ljudi, ali to nema veze sa sustavom u kojem mi danas živimo. Živimo u reprezentativnoj demokraciji gdje svatko u sustavu mora imati mogućnost glasa i biti predstavljen. Mladi su godinama toliko bili omalovažavani da smo razvili mitove koji nemaju smisla. Govori se kako mladi uopće ne izlaze na izbore, dok sva istraživanja pokazuju da nema skoro pa ikakve razlike između dobnih skupina“, komentirao je Duje Kovačević.

Seksualnost je bitan dio svih nas i ne bismo je se trebali sramiti, smatra Paula Brečak, poznata na Instagramu pod pseudonimom The Wolf Nomad. Sociologinja je po struci i bavi se temama roda i seksualnosti. Iz toga je proizašla njezina seksualna edukacija na društvenim mrežama pod nazivom SexEd Dijalozi. Eko-menstruacija, HPV, osvetnička pornografija i seksualno nasilje samo su neke od tema koje je obradila. Ono po čemu se njezini Dijalozi ističu jest činjenica da su sve informacije u njima istražene i znanstveno potkrijepljene.

„Već sam imala nekakve upite za savjetovanja i terapije. Naravno da na ništa takvo ne pristajem niti smatram da mogu išta takvo ponuditi jer još nisam na toj razini. Ono što trenutno mogu ponuditi jest nekakvo peer-to-peer savjetovanje po pitanju otvaranja seksualnosti, osobne brige i seksualnih igračaka. Nadam se da ću u budućnosti i te stručnije stvari moći ponuditi i djelovati u neformalnom i formalnom obrazovanju. Kao što imamo psihoterapiju koja rješava pitanja mentalnog zdravlja, nekakvo seksualno savjetovanje rješava pitanja seksualnosti. Upravo takvim savjetovanjem bih se ja željela baviti, sudjelovati možda i u stvaranju nekog kurikuluma seksualnog obrazovanja“, otkrila je za Nacional Paula Brečak, koja krajem ovoga ljeta kreće na diplomski studij rodnih studija u Nizozemskoj.

Otvorenost oko te tematike najveći je problem. Često Paulini pratitelji o nekim problemima teško razgovaraju sa svojim partnerima, a kamoli s njom koju ne poznaju. Postoje brojni stereotipi o muškoj i ženskoj seksualnosti – kako bi se netko trebao ponašati – što u konačnici stvara nesigurne i nezadovoljne pojedince. Za nju je seksualnost „jedan vrlo bitan dio svakoga od nas koji nam omogućava da se zbližimo sa samima sobom i s drugom osobom na najintimnijoj razini“. Moramo je prihvatiti i moramo je normalizirati.

„Sveobuhvatna seksualna edukacija, kako je mi zovemo u Hrvatskoj, puno je više od toga kako se seks radi i kako se u seksu zaštititi. Seksualna edukacija trebala bi početi od jako rane dobi. Sada ljudi misle da to znači da ćemo ih mi učiti kako ući u spolni odnos. Ono čime počinje seksualna edukacija u ranoj dobi jest imenovanje dijelova tijela njihovim pravim imenom. Ako je uho – uho, nos – nos, onda je vagina – vagina i penis je penis. Nema slatkih imena jer samim time djeci poručujemo da su to dijelovi tijela o kojima se ne smije govoriti. Time se djeca počinju sramiti dijelova svoga tijela te ne raspolažu jezikom kojim bi se mogla obraniti uopće od seksualnog nasilja. Učimo ih također u toj dobi da imaju pravo na tjelesnu autonomiju, pravo odlučiti što se događa s njihovim tijelima, tko ih dira i kako. Sve se to tiče komunikacije i pristanka, zdravog stava prema svom tijelu. Ne postoji pravilan način da se ima seks i bude intiman“, zaključila je Paula.

I Tena, i Duje, i Paula bave se edukacijom mladih bez ikakvih povratnih prihoda. Obavljaju posao javnog školstva koji nam je obećan od države. Postoje brojne rupe u znanju mladih, pa i odraslih, koje oni popunjavaju. Te i brojne druge sistemske rupe morat će se popuniti i društveni angažman tu je neizmjerno potreban, a društveni angažman ne postoji bez dijaloga.