Gotovo polovinu svojih prihoda hrvatska su kućanstva u 2022. godini trošila samo na hranu, piće i prijevoz, pokazuju novi podaci državne statistike.
Podataka za prošlu, 2023. godinu, još nema, no nema sumnje da je visoka inflacija s kojom se suočavamo lani mogla samo povećati udio troškova za najosnovnije potrepštine u ionako tankim kućnim proračunima.
Hrvati među rekorderima u EU po potrošnji za hranu
Prema podacima koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku (DZS), na hranu i piće je u 2022. godini otpadalo 27 posto ukupne potrošnje kućanstava.
Godinu ranije, prema podacima eurostatističara, na hranu i piće smo izdvajali 19 posto kućnih budžeta, što je bio jedan od najvećih udjela potrošnje za hranu u Europskoj uniji.
Naime, veće izdatke za hranu u EU imali su jedino Rumunji (24,8 posto) te Litavci, Bugari, Estonci, Poljaci i Slovaci. Prosjek potrošnje kućanstava za hranu u EU tada je iznosio 14,3 posto, a toliko su za te potrebe otprilike izdvajali i naši zapadni susjedi Slovenci, pokazuju podaci Eurostata.
Inflacijski udar na džepove građana
Kako sada stvari stoje, upozoravaju analitičari, izgledno je da ćemo se uskoro vratiti u situaciju u kojoj smo na hranu i piće trošili trećinu naših kućnih proračuna. Dodamo li tome i snažan rast troškova prijevoza, na što nam je u 2022. otpadalo 15,5 posto ukupne potrošnje, jasno je da je visoka inflacija žestoko udarila po džepovima građana, posebno onih koji su i ranije jedva krpali kraj s krajem.
„Maloprodajne cijene hrane snažno su porasle, kao i cijene energenata. Upravo su to stavke koje su građanima najbitnije i čije poskupljenje najviše osjećaju na dubini vlastitih džepova“, kaže za nacional.hr neovisni analitičar javnih i osobnih financija Predrag Bejaković.
Predrag Bejaković, FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL
Upozorava da će podaci za 2023. godinu, kada budu objavljeni, pokazati dodatni rast izdataka hrvatskih kućanstava za hranu. Naime, upravo cijene hrane snažno rastu.
Hrana od 2015. poskupila za preko 40 posto
Tako je, prema prvoj procjeni DZS-a za travanj, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 3,7 posto. No, prema podacima Eurostata, koji koristi nešto drukčiju metodologiju izračuna rasta cijena od DZS-a, stopa inflacije u Hrvatskoj u travnju je iznosila 4,7 posto i bila je druga najveća u eurozoni, iza Belgije u kojoj su eurostatističari registrirali inflaciju od 4,9 posto, istu onakvu kakvu je Hrvatska imala u ožujku.
Pritom su, prema podacima DZS-a, cijene hrane rasle brže od prosječne stope rasta svih maloprodajnih cijena u zemlji. Konkretno, u travnju su hrana, piće i duhanski proizvodi bili skuplji za 4,5 posto u odnosu na travanj prošle godine.
Ranije objavljeni podaci DZS-a pokazuju da su cijene hrane i pića na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja u prosjeku bile veće za čak 42,8 posto u odnosu na 2015. godinu.
„Posljednjih godina imali smo smanjenje udjela hrane u potrošnji kućanstava i ona je pala otprilike na petinu ukupne potrošnje. No, stavka hrane posljednjih godina ponovno snažno raste i ne bismo se trebali čuditi ako ponovno dođe na pomalo zaboravljeni razinu od trećine ukupne potrošnje. Cijene hrane u Hrvatskoj su jako visoke“, upozorava Bejaković.
Jača konkurencija smanjila bi cijene prehrambenih proizvoda
Ističe, međutim, kako nema čarobnog recepta za vraćanje cijena prehrambenih proizvoda u okvire kakve bismo smatrali normalnima. Najbolji način za to je, kaže, jačanje konkurencije na tržištu, a to bi se moglo postići dolaskom novih trgovačkih lanaca sa Zapada na hrvatsko tržište.
Od eventualnih ostalih mjera ne treba puno očekivati. Naime, iz iskustva znamo da smanjenje poreznog opterećenja (u ovom slučaju PDV-a) u praksi ne znači i smanjenje maloprodajnih cijena.
Puno bolje rezultate nisu dale ni Vladine mjere zamrzavanja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, budući da ih trgovci ili sklanjaju na manje vidljiva mjesta u trgovinama ili čak miču iz ponude.
Najmanje izdvajamo za obrazovanje
Kada je riječ o ostalim izdacima prosječnog hrvatskog kućanstva, podaci državne statistike pokazuju da smo u 2022. godini 14,5 posto kućnih proračuna izdvajali za režije. No, u međuvremenu je došlo do porasta cijena dijela režija, a neka poskupljenja nas tek očekuju, pa je prilično izgledno da će i ta stavka u budućnosti rasti.
Za odjeću i obuću prosječno hrvatsko kućanstvo izdvaja 7,2 posto svojih prihoda, a za komunikacije i informacije 6,3 posto, što je tek neznatno više od potrošnje za kupnju namještaja i kućanskih aparata (6,2 posto), pokazuju podaci DZS-a.
U takvoj situaciji, za ostale potrebe prosječnom hrvatskom kućanstvu ostaje jako malo novaca. Tako, primjerice, za potrošnju u restoranima i smještajnim objektima izdvajamo samo 4,9 posto kućnih proračuna, a za rekreaciju, sport i kulturu zanemarivih 3,8 posto.
Najmanje, zanemarivih 0,7 posto, izdvajamo za usluge obrazovanja, pokazuje službena statistika.
Slab životni standard
I anketa DZS-a o potrošnji kućanstava u 2022. godini potvrđuje da Hrvati po kupovnoj moći spadaju među najsiromašnije građane EU. Naime, veću potrošnju za hranu i ostala najnužnija dobra usko je vezana uz nisku razinu životnog standarda.
U takvoj situaciji, ne treba se čuditi da se nastavlja i iseljavanje iz Hrvatske u bogatije i razvijenije članice Unije.
Komentari