Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer su inflacijski pritisci u SAD-u i dalje snažni, pa čelnici američke središnje banke poručuju da ne odustaju od agresivnog povećanja kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,5 posto, na 112,99 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,25 posto, pa je cijena eura skliznula na 0,9720 dolara.

Tečaj dolara porastao je i prema japanskoj valuti, za 2,3 posto, na 148,70 jena, najvišu razinu u 32 godine.

U prvom dijelu tjedna dolarov je indeks stagnirao, pa i pomalo slabio.

No, ojačao je u drugom dijelu tjedna, nakon što je objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u rujnu porasle 0,4 posto na mjesečnoj razini, a 8,2 posto na godišnjoj, što je nešto veći rast u odnosu na očekivanja analitičara.

Kako se inflacija i dalje kreće oko najviših razina u 40 godina, očekivanja na tržištu u vezi kamata nisu se promijenila.

Tim više što je i zapisnik s posljednje sjednice američke središnje banke pokazao da se čelnici Feda slažu da treba i dalje voditi restriktivnu monetarnu politiku.

„U posljednjim istupima svi čelnici Feda jednodušno ističu predanost Feda u suzbijanju inflacije i zadržavanju smjera. Tržište shvaća da će Fed nastaviti podizati kamatne stope. Pitanje je samo kada će doći do usporavanja tempa podizanja kamata s 0,75 na 0,50 ili 0,25 postotnih bodova”, kaže Quincy Krosby, strateginja u tvrtki LPL Financial.

Procjenjuje se da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.

Japanske vlasti prijete intervencijom

Zahvaljujući tome, tečaj dolara snažno je porastao prema japanskoj valuti i dosegnuo najviše razine u posljednje 32 godine.

Japanske vlasti zaprijetile su da će intervenirati na tržištu kako bi zauzdale prevelike tečajne promjene, no zasad to nisu učinile.

Slabost jena posljedica je izuzetno labave monetarne politike, koju vodi japanska središnja banka, dok ostale središnje banke u razvijenom svijetu zaoštravaju monetarnu politiku.

Tako se očekuje i daljnje povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) na sjednici u listopadu, moguće i za agresivnih 0,75 postotnih bodova jer inflacija u eurozoni ne popušta, pa se u prosjeku kreće oko 10 posto, rekordne razine od kada taj blok postoji.

Premda i Fed i ECB podižu kamatne stope, dolar jača prema euru jer se procjenjuje da ima više prostora za to, s obzirom da je američko gospodarstvo i dalje vrlo stabilno, dok je europsko pod pritiskom energetske krize.