Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u Eurozoni. Prema današnjoj prvoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u ožujku mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u Hrvatskoj je iznosila 4,9 posto, za razliku od 4,8 posto u veljači. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u veljači je iznosila 2,4 posto.

Ekonomski analitičar Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas za HRT je istaknuo da inflacija još uvijek nije pod kontrolom. “To nisu veliki inflatorni udari, ali ona još nije, kad je riječ o Hrvatskoj, ni približno na projiciranih 2 posto. Hoće li to biti 2025. ili 2026., to ćemo vidjeti”, kazao je.

Dodao je da je za nas možda puno važnija inflacija koja kod nas proizlazi iz strukture našeg gospodarstva, dakle koja se ne mijenja. “Kada se izvuče dekompozicija onda se vidi da su uvjerljivo poskupjele usluge, 6,6%. To je vezano za turizam, to je loša strana priče od turizma, da tako kažem”, rekao je Brkić za HRT.

Smatra da će se restriktivna monetarna politika nastaviti voditi i dalje, barem negdje do lipnja. “Ja tako procjenjujem što se tiče ESB-a, a to je znači i što se tiče i nas samih jer naš manevarski prostor u segmentu monetarne politike je izuzetno sužen, s obzirom da smo članica eurozone, a inflacija i borba protiv inflacije ipak je najviše locirana u monetarnu politiku”, istaknuo je Brkić.

Ekonomski analitičar je dodao da, kad se govori o eurozoni, u Hrvatskoj je inflacija i dalje najviša upravo najviše zbog strukture našeg gospodarstva. “Cijene energije neznatno rastu, one su još pod kontrolom, dakle i plin, struja, nafta, naftni derivati, čak je cijena hrane je nešto malo usporila, ali rastu cijene usluge. Tu se slažem sa ministrom financija, turistička predsezona je krenula nešto ranije, Uskrs je ove godine dosta ranije i ta potražnja naprosto pumpa cijene. To onda u strukturi inflacije na razini nacionalnog gospodarstva daje te rezultate od 4,1 posto”, naglasio je Brkić.

Komentirajući činjenicu da se lani u Hrvatskoj dogodio uslijed turističke sezone veliki skok inflacije, Brkić je rekao kako je vrlo realno da se to dogodi i ove godine. “To je bilo, ako se dobro sjećam, u kolovozu prošle godine. Ako su ove prognoze, predviđanja i projekcije turističke sezone, da bi mogla biti čak i bolja nego što je bila prethodne godine, onda je to više nego izgledan scenarij. I naprosto je logično da to tako bude“, istaknuo je.

Na pitanje, s obzirom na to da cijena hrane raste i više od stope inflacije, ima li nade da će cijene hrane možda ipak stagnirati, Brkić je rekao da nada umire posljednja te da onda misli da ima nade. “Kad gledate koliko smo mi uvozno ovisni, pa kada je riječ o sektoru hrane, onda je to prelijevanje iz inozemstva. Kad pogledate da su cijene hrane ili nekih drugih prehrambenih proizvoda, kod nas više nego što su u okruženju, nego što su u zemljama iz kojih mi uvozimo, onda se mora postaviti pitanje, a zbog čega je tome tako? Čak su i neki proizvodi koji se proizvode u Hrvatskoj, koji su autohtono hrvatski proizvodi, jeftiniji u susjednim zemljama nego u Hrvatskoj. To nas sada vuče na jednu drugu stranu, na jednu drugu vrstu analize koja je poznata pod nazivom inflacija pohlepe“, pojasnio je ekonomski analitičar.

Dodao je da to nije u smislu moraliziranja. “Naprosto, kad vidite da kada nemate regulirano tržište, kada je tržna struktura monopolička ili oligopolistička, kada niste pravili dobar odnos između marži i cijena, recimo prilikom uvođenja eura, onda imate naprosto situaciju u kojoj više troškovi ne pumpaju cijene pa onda inflaciju. Ona i dalje raste jer imate naprosto kvazi rente koje onda dovode do toga. U Hrvatskoj su profiti bankarskog sektora, financijskog sektora rasli negdje oko 80 posto, a istovremeno su plaće u tom istom financijskom sektoru rasle 7 ili 8 posto”, objasnio je Brkić.

Na pitanje što bi se trebalo dogoditi da se postigne projekcija inflacije u Hrvatskoj od 3 posto ove godine, Brkić je rekao da misli kako se u ekonomskoj politici Hrvatske neće ništa bitno mijenjati. “Tako je bilo u prethodnoj godini ili u ova prva 3 mjeseca, s tim skokom cijena na špici turističke sezone. Cilj je restriktivna monetarna politika ECB-a barem do lipnja. Projekciju od 3 posto je moguće realizirati i taj cilj dostići a da u suštini ništa bitno, ništa korjenito ne mijenjate u ekonomskoj politici”, zaključio je.