Hrvatska je prema indeksu percepcije korupcije u 2022. popravila svoju poziciju za šest mjesta i sada je 57. od 180 država, objavio je danas Transparency International. 

Ovogodišnji hrvatski indeks je 50, što je tri boda više nego prošle godine. To joj je i najbolji rezultat od 2015. godine na indeksu percepcije korupcije TI-ja.

Od Hrvatske su bolje susjedne Italija i Slovenija koje s 56 bodova dijele 41. mjesto.

Prema indeksu percepcije korupcije lošije stoje Crna Gora s 45 bodova, Mađarska s 42 boda, a Srbija je pala za pet mjesta i sada je 101. s 36 bodova.

Među hrvatskim susjedima najlošije stoji Bosna i Hercegovina ima 34 boda i time je treća najgora zemlja na kontinentu (110. mjesto u svijetu), lošije su samo Ukrajina (116. mjesto) i Rusija (137. mjesto).

Među članicama Europske unije, Hrvatska je bolja od Mađarske (77. mjesto), Bugarske (72. mjesto) i Rumunjske (63.mjesto).

U hrvatskom društvu na ljestvici s 50 bodova je Mauricijus, a bod više imaju Ruanda i Saudijska Arabija.

Najtransparentnije države u 2022. godini su ponovno Danska, Finska i Novi Zeland. Danska ima jedan bod više nego prošle godine (90), a Finska i Novi Zeland izgubile su bod (87).

Na posljednjem mjestu sa samo 12 bodova je Somalija.

Indeks percepcije korupcije zasnovan je na kombinaciji podataka i analiza međunarodnih institucija koje određuju percepciju korupcije u javnom sektoru očima poslovnih ljudi, analitičara i stručnjaka.

Rezultati su predstavljeni na skali od 0 do 100, pri čemu ocjena nula označava visoku korupciju u državi, a ocjena 100 najviša je moguća.

Slovenija najgora u povijesti ovog mjerenja

Slovenija je prošle godine ponovno pala na indeksu percepcije korupcije (CPI) i dosegla povijesno najnižu razinu. Kako prenosi slovenska agencija STA, tijekom prošle godine Slovenija je pala za jedan bod i s 56 bodova se izjednačila s Italijom, Gruzijom i Češkom.

Slovenija je već 2021. doživjela značajan pad na ljestvici zemalja po percepciji korupcije, ali je prije toga nekoliko godina stagnirala.

Srbija na najlošijoj poziciji u 11 godina

Srbija je na najznačajnijem globalnom rangiranju zemalja po percepciji korupcije pala za pet mjesta na listi – na 101. poziciju, i u javnom sektoru ima indeks 36 od 100 mogućih. U prethodne dvije godine Srbija je imala indeks percepcije korupcije 38 i nalazila se na 94. odnosno 96. mjestu liste.

Istodobno, prištinski mediji navode da je Kosovo djelomice napredovalo u borbi protiv korupcije, ali je i dalje ne drži pod kontrolom, uz ocjenu da bi  “odgovornije vođenje dijaloga sa Srbijom omogućilo provođenje ključnih reformi”.

Kosovo je dobilo 41 bod i zauzelo 84. poziciju na globalnom rangiranju zemalja po percepciji korupcije, objavila je prištinska Koha.

Petrović: Hrvatska među lošijim đacima najzahtjevnije škole

Antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović pozitivnim je ocijenio da Hrvatska drugi put otkad je uključena u indeks percepcije korupcije 1998. ima prolaznu ocjenu – 50, no s druge strane, kaže, obeshrabruje da već preko desetljeća nema značajnijih pomaka i ocjene variraju od 46 do 50.

Nakon skoka Hrvatske u prvom desetljeću 21. stoljeća, koji je bio uzrokovan ponajviše procesom pristupanja Europskoj uniji, sad je uslijedio period stagnacije tijekom kojeg je, u najboljem slučaju, jednostavno održavano postojeće stanje, smatra Petrović.

Optimisti bi, kaže, vjerojatno ocijenili da se ipak nešto zbivalo, jer su antikorupcijske norme u međuvremenu postale bitno zahtjevnije, a Hrvatska nije tonula niže na ljestvici, no zemlje članice Europske unije jednostavno moraju bar nominalno pratiti pozitivne trendove.

“Moglo bi se reći da je Hrvatska među najlošijim đacima najzahtjevnije škole, odnosno da ulaže minimum napora da je baš ne izbace, ali kao da nema ozbiljnu ambiciju napredovati”, dodao je.

Indeks percepcije korupcije temelji se na istraživanjima koja prvenstveno ocjenjuju pravni sustav pojedine države, odnosno pravila poslovanja.

Dakle, ne ocjenjuju se skandali već se analiziraju propisi i nastoji utvrditi koliko su, slikovito rečeno, otporni na korupciju. Različiti skandali i dojam koji se stvara na temelju medijske slike nemaju suštinskog utjecaja na ovo istraživanje, zaključio je Petrović.