Imunolog o omikronu: “Trebamo biti oprezni, ali nema dovoljno podataka za paniku”

Autor:

15.12.2016., Rijeka - Profesor Stipan Jonjic u histoloskom laboratoriju Medicinskog fakulteta u Rijeci. 
Photo: Nel Pavletic/PIXSELL

Nel Pavletic/PIXSELL

Imunolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Stipan Jonjić u subotu je komentirao pojavu nove varijante koronavirusa, nazvane omikron. Jonjić je poručio da trebamo biti oprezni oko omikrona, ali zasad nema dovoljno podataka za bilo kakvu paniku.

“Ja mislim da se trebamo pribojavati, ili bolje reći – trebamo biti oprezni, ali mislim da za sada nema dovoljno podataka za bilo kakvu paniku. To je vrlo važna stvar jer nakon današnjeg buma informacija imam dojam da se stvara panika”, rekao je Jonjić gostujući u Dnevniku HTV-a.

Dodao je da izgleda da mutacije u slučaju omikrona poboljšavaju širenje virusa. A ako je to točno, kaže, možemo očekivati nešto poput delte ili možda gore od delte. Istaknuo je da ne znamo što se dogodilo s drugim silnim mutacijama i koliko će one utjecati na patogenezu virusa i bolest koju virus izaziva.

Stigao je omikron s brojnim mutacijama. Koliko nas treba brinuti novi soj?

Upitan o tome kako je nastao soj s toliko puno mutacija, Jonjić je objasnio da virus, kad replicira u imunodeficitnoj osobi – osobi koja nije u mogućnosti razviti imuni sustav – nije izložen selekcijskom tlaku i sve što uspije replicirati ostaje.

“I to se događa ako je veliki bazen necijepljenih, a još gore ako je taj veliki bazen imunodeficitnih. Kao što znamo, u tom dijelu Afrike ima jako puno ljudi koji boluju od AIDS-a i to bi mogao biti jedan potencijalni razlog”, rekao je Jonjić.

Jonjić je također objasnio da, ako je šiljati protein doživio dovoljno značajne strukturne promjene, može doći do narušavanja kvalitete vezanja antitijela stvorenih cjepivom, što može poništiti učinak cjepiva.

Još je jednom poručio da treba biti oprezan jer bi virus zbog svih mutacija mogao biti puno zarazniji i kod cijepljenih osoba. Dodao je da treba vidjeti što se događa s drugim dijelovima virusnog genoma, koliko su druge mutacije utjecale na njegovu patogenost.

“Jer to može biti eventualno i u korist ljudi, odnosno, možda se takav virus ne pokaže toliko patogenim, čak ima indicija da nije puno više patogen nego što je to delta”, objasnio je Jonjić.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.