U 12 utakmica 11 pobjeda. I jedan poraz: kod Dinama, u sudačkoj nadoknadi, iz penala, sumnjivog. Gol razlika 27:6. Osam utakmica bez primljenog gola. Uključujući zadnjih pet zaredom. San: dvostruka kruna
Naslov, naslov, naslov… Više puta je to Bruno Petković izgovorio u dvominutnoj izjavi nakon subotnje pobjede 1:0 u Splitu nego što se na Rujevici spomene u tri dana.
I nije ni čudo. ‘Doktor‘ Petković je najbolji igrač – Dinama. A Dinamo je klub kojem je osvajanje naslova ne pod normalno nego pod obvezno.
Rijeka nema taj teret. Rijeka ne mora. Ali zna da – može. I Rijeka nema ‘doktora‘ Bruna, ali…! Ima maestra Pjacu, ima čarobnjaka Fruka, ima VBR Marca Pašalića… Kapetančinu Labrovića, lava Hodžu, pakera i golgetera Jankovića, artiljeriju Marić–Ivanović-Obregon, profesore Mitrovića i Radeljića, stopera i matadora Galešića, oklopnike Selahija i Smolčića…
Na klupi Željka Sopića za kojim ide kvarnerska ‘vojska Sopinih luđaka’ i – tvorca nevjerojatne riječke nogometne priče, svog Chiefa, rođenog lidera i motivatora, predsjednika Damira Miškovića.
A na tribinama, u klubu, u gradu i na cijelom Kvarneru: atmosferu iz snova. Na ljeto nitko na njih ne bi stavio dva centa, a sad su najozbiljniji kandidati za dvostruku krunu!
Znate koliko je sati kad i ‘Sopa’ kaže: “Moja Rijeka igra jako dobar nogomet”.
Ozbiljno je to vrijeme. Vrijeme osvajanja trofeja. U srijedu polufinale kupa kod Lokomotive u Kranjčevićevoj, u nedjelju Jadranski derbi s Hajdukom na Rujevici.
I Dinamo će igrati polufinale kupa. Opet na Poljudu, opet s Hajdukom. Kojeg Rijeka pobjedom na stadionu s kojeg puca pogled na divotu Zaljeva može ostaviti: 10 bodova iza sebe!
A u ovom trenutku kao glavni konkurent, možda i favorit u borbi za naslov nameće se Dinamo. Momčad na čelu sa Sergejom Jakirovićem koji je sezonu počeo kao trener Rijeke.
A onda mu je, dok se čovjek u podne mirno kupao u Kvarnerskom zaljevu, u kupaćim gaćicama zazvonio mobitel i… Znate sve. U 15.00 bio je trener Dinama.
I Jakir je, dok su ‘Modre‘ tresle opasne krize, a njemu se opasno tresla ta njegova Dinamova stolica, ponavljao “Ja sam uvjeren da ćemo na kraju mi biti prvaci”.
Sad je dobio Velimira Zajeca. Predsjednika koji bi morao biti putokaz svakom igraču, treneru, direktoru, predsjedniku. Kako se, pa makar bio svjetska nogometna klasa kakva je doista i bio, treba ponašati.
Prvi čovjek Dinama sad je gospodin čovjek. Koji donosi mirnoću. Ali… Koliko je kao predsjednik uspješan, to bumo tek vid’li.
Dinamo zna kako se osvaja naslov. No o tome ponešto zna i Damir Mišković. Mediteranac pa malo retorički i gestikulacijom temperamentniji od Zajeca, ali isto – gospodin čovjek.
Koji se ne treba tek snalaziti u svojoj ulozi. On klubom koji bi bez njega odavno bankrotirao predsjednikuje već 12 godina i 11 dana. U tih se 12 godina i 11 dana naosvajao i trofeja.
Rijeka je s prvog mjesta uživala u reprezentativnoj pauzi, a sad s prvog mjesta uživa u (*vidi vizual naslovne fotografije) Uskrsu i to sa: 7 bodova ispred Hajduka.
A Dinamo i ako dobije onu ‘zaostalu’ tekmu s Varaždinom (veliki zagrljaj junačini Mariju Kovačeviću!) može Rijeci doći na dva boda. Zaostatka.
Rijeka odlučuje sama o sebi. A u kakvoj formi igra, kakvu momčad ima, kako ju trener vodi, kakva ju atmosfera prati i kakav joj je čovjek predsjednik… Zapravo svi drugi – ovise o Rijeci!
Hoće li se poskliznuti ili ne. Mogla bi. Normalno da bi mogla. Nogomet je kao život, usponi i padovi. S druge strane… Mogla bi, ali to ne znači i da hoće!
Vojska s Kvarnera, vojska Sopinih luđaka drži sve u svojim rukama. Jedan trofej morao bi joj u toj rukama ostati. A bude li to trofej koji dižu prvaci Hrvatske…
Prvo, da citiramo Miškovića: “Je..te, slavit će se mjesec dana”. Drugo, da citiramo Selahija: “Rijeka nema zvijezde, Rijeka ima 25 ratnika”. I treće, da citiramo sami sebe: “Osvoji li Rijeka naslov to – ni za koga neće biti iznenađenje”!
SOPINI LUĐACI ‘Diži se vojsko s Kvarnera, Rijeka te zove!’ Sad svi idu na sve utakmice
Komentari