Fotografije alžirske boksačice Imane Khelif i Tajvanke Lin Yu-Ting na pobjedničkom postolju za medalje u Parizu bit će zabilježene kao neke od najnezaboravnijih na Olimpijskim igrama 2024.
Bjesnila je žestoka rasprava oko toga da je Međunarodni olimpijski odbor odobrio Imane Khelif i Lin Yu-Ting da se natječu u ženskom boksu u Parizu, unatoč tome što su diskvalificirane s prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva za žene jer nisu ispunile kriterije prihvatljivosti.
Khelif i Yu-ting izborile su finale turnira. Yu-ting će sutra boksati finale kategorije do 57 kg, dok Imane Khelif danas ima priliku doći do olimpijskog zlata. Alžirka će u 22:51h boksati finalni meč protiv Kineskinje Yang Liu, a pobjednica tog meča osvojit će zlato u kategoriji do 66 kilograma.
Usred žustrih rasprava koje su se vodile i u Hrvatskoj, znanost baca sve više svjetla na naše različite kromosomske strukture i prednosti koje one mogu donijeti sportu.
MINISTAR GOSPODARSTVA ‘Tući ženu je zločin, ali na OI je to boks’
Ali, istraživanje je u tijeku. Različita tumačenja onoga što nam govori znanost postoji i među stručnjacima koji rade na tome. Znamo da proces određivanja spola počinje kada se fetus razvija. Većina žena ima dva X kromosoma (XX), dok većina muškaraca ima X i Y kromosom (XY).
Kromosomi utječu na spol osobe. Ali i hormoni su važni, prije rođenja, kao i kasnije tijekom puberteta. Dok beba još raste u maternici, hormoni pomažu u razvoju reproduktivnih organa. Međutim, u nekom trenutku tijekom trudnoće reproduktivni organi nekih beba ne razvijaju se na način na koji se razvija većina ljudi. To je poznato kao DSD: razlike u razvoju spola, analizira BBC.
Oni su skupina od oko 40 stanja koja uključuju gene, hormone i reproduktivne organe koji se razvijaju u maternici. To znači da se spolni razvoj osobe razlikuje od razvoja većine drugih ljudi. Ove kromosomske abnormalnosti su rijetke – ali su došle u fokus zbog boksačkog turnira na Olimpijskim igrama.
ZUMAPRESS.com / MEGA / The Mega Agency / Profimedia
Što znamo o Imane Khelif i Lin Yu-Ting?
Izvršni direktor Međunarodne boksačke federacije Chris Roberts rekao je za BBC Sport da su, nakon što su boksačice pristale na medicinske testove, XY kromosomi pronađeni u “oba slučaja”. Ali, to nije tako jednostavno.
Budući da su te genetske varijacije tako brojne i tako raznolike, neki stručnjaci kažu da je nemoguće utvrditi da su svi s Y kromosomom muškarci, a svi bez Y kromosoma žene.”Samo promatranje prisutnosti Y kromosoma samo po sebi ne daje odgovor na pitanje je li netko muškarac ili žena”, kaže prof. Alun Williams, koji istražuje genetske čimbenike povezane sa sportskim rezultatima na Institutu za sport Sveučilišta Manchester Metropolitan.
“To je očito vrlo dobar pokazatelj, budući da su većina ljudi s Y kromosomom muškarci… ali to nije savršen pokazatelj“, dodao je.
Za neke osobe s DSD-om, Y kromosom nije potpuno formiran tipični muški Y kromosom. Može nedostajati neki genetski materijal, biti oštećen ili zamijenjen s X kromosomom, ovisno o varijaciji. Kad se radi o muškom ili ženskom spolu, ono što je obično ključno je specifičan gen koji se zove SRY – što je kratica za ‘regiju Y kromosoma koja određuje spol’.
“To je ono što se zove make-male gen. To je glavni prekidač razvoja spola”, istaknula je dr. Emma Hilton, razvojna biologinja koja proučava genetske poremećaje. Također je povjerenica dobrotvorne organizacije Sex Matters, koja tvrdi da se Imane Khelif i Lin Yu-ting ne bi trebale natjecati dok se ne obave daljnja testiranja.
Postoje neki ljudi rođeni s XY kromosomima koji su izgubili ono što dr. Hilton naziva “make-male” gen. “Ti ljudi ne proizvode testosteron. Razvijaju vrlo tipičnu žensku anatomiju”, naglasila je.
Dakle, test koji identificira XY kromosome ne nudi potpunu sliku. A u slučaju Imane Khelif i Lin Yu-ting, IBA nije otkrila detalje o načinu na koji su testirani.
Međutim, dr. Hilton također kaže da je kod većine ljudi s XY kromosomima prisutan SRY “make-male” gen. Te osobe, dodala je, obično imaju testise koji su često unutar tijela. “Kad uđu u pubertet, počnu proizvoditi testosteron – što je ono što podupire mušku prednost u sportu”, pojasnila je.
©INPHO/James Crombie / imago sportfotodienst / Profimedia
‘Kad bih vam pokazao njezinu fotografiju, rekli biste: to je žena’
Najpoznatiji primjer je Caster Semenya – dvostruka osvajačica zlatne olimpijske medalje i trostruka svjetska prvakinja na 800 m, iako dr. Alun Williams kaže da nema izravnih dokaza da DSD sportaši imaju istu prednost kao tipični muškarci.
Prepreka je u genu potrebnom za stvaranje vanjskih genitalija – koji su dječacima potrebni da bi im narastao penis. Svatko s istim stanjem kao Caster Semenya ima mutaciju unutar tog gena koja ga sprječava da normalno funkcionira. U maternici će razviti mušku anatomiju do završne faze rasta penisa – a kada to ne uspiju, tada će početi razvijati vulvu i klitoris. Ali, oni ne razvijaju ženske reproduktivne organe: nemaju cerviks ili maternicu. Ove osobe nemaju menstruaciju i ne mogu zatrudnjeti. Seks s muškarcima može biti težak.
Otkriće da imate ovu vrstu genetske mutacije može biti šok.
ŽENSKO ILI MUŠKO? Umiješala se i talijanska Vlada: Meloni nazvala predsjednika MOO-a
“Posljednja žena kojoj smo dijagnosticirali XY kromosome imala je 33 godine”, kaže Claus Højbjerg Gravholt, profesor endokrinologije na Sveučilištu Aarhus koji se posljednjih 30 godina bavio DSD-om.
Njegova pacijentica ga je došla vidjeti jer nije imala pojma zašto ne može zatrudnjeti. “Otkrili smo da nije imala maternicu, tako da nikada neće moći imati dijete. Bila je potpuno shrvana“, ispričao je.
Profesor Gravholt kaže da implikacije koje dolazi s propitivanjem nečijeg rodnog identiteta mogu biti destabilizirajuće – i on svoje pacijente često upućuje psihologu. “Kad bih vam pokazao njezinu fotografiju, rekli biste: to je žena. Ima žensko tijelo, udana je za muškarca. Osjeća se kao žena. I to je slučaj kod većine mojih pacijenata”, naglasio je.
Kad ju je profesor Gravholt pitao zašto se nije posavjetovala s liječnikom o izostanku menstruacije, rekla je da u njezinoj obitelji postoji još jedna starija žena koja nikada nije imala menstruaciju – pa je mislila da to nije nenormalno.
Danska dobar pokazatelj
Postoji još jedna genetska mutacija na koju je profesor Gravholt naišao. Dijagnosticirao je muškarce koji imaju XX kromosome, koji se inače nalaze kod žena. “Ovi muškarci su neplodni. Izgledaju kao normalni muškarci, ali rezultati njihovih testova su manji od prosjeka i ne proizvode spermu. Uvijek je porazno kad saznaju. Kako stare, prestaju proizvoditi testosteron na način na koji to radi većina muškaraca”, rekao je za BBC.
U nekim kulturama otvoreni razgovor o mjesečnicama i ženskoj anatomiji nije kulturološki prihvatljiv. U nekim dijelovima svijeta ženama možda nedostaje obrazovanje da shvate da se u njihovim tijelima događa nešto netipično. I zato stručnjaci vjeruju da se mnogi DSD-ovi nikad ne dijagnosticiraju – što znači da su sveobuhvatni podaci rijetki.
EPA/YOAN VALAT
Ali, profesor Gravholt ukazuje na brojke iz Danske kao dobar pokazatelj. “Danska je vjerojatno najbolja zemlja na svijetu u prikupljanju ovih podataka – imamo nacionalni registar sa svima koji su ikada bili na pregledu kromosoma”, kazao je i dodao da su XY kromosomi kod žena vrlo rijetki – u Danskoj ih ima oko jedan od 15.000.
Ipak, vjeruje da kad se zbroje ova mnoga genetska stanja zajedno, pogođena je otprilike jedna od 300 osoba. “Učimo da su te varijacije češće nego što smo mislili”, kaže profesor Gravholt. “Mnogom se pacijentima dijagnoza postavi kasnije u životu. Najstarija osoba kojoj sam dijagnosticirao bio je muškarac u svojim 60-ima”, istaknuo je.
Hoće li rodna polemika promijeniti stvari na Olimpijskim igrama?
Imaju li osobe s razlikama u spolnom razvoju nepravednu prednost u sportu? Kratak odgovor je da nema dovoljno podataka za donošenje konačnog zaključka.
“Ne bi me iznenadilo da neki ljudi s nekom vrstom DSD-a imaju fizičku prednost u odnosu na žene”, kaže profesor Alun Williams. Te prednosti mogu uključivati veću mišićnu masu, kao i veće i duže kosti te veće organe poput pluća i srca. Također, napominje, oni mogu imati višu razinu hemoglobina u krvi što dovodi do poboljšane dostave kisika tamo gdje je potreban u mišićima koji rade.
“Neki ljudi s nekim vrstama DSD-a mogu imati prednosti u nekim ili svim tim elementima, u rasponu od 0 do 100 posto, ovisno o vrsti DSD-a i njegovom točnom genetskom uzroku”, istaknuo je.
Vjeruje da je njegovo mišljenje reprezentativno za stručnjake u njegovom području, ali da je potrebno više dokaza. “Kad su u pitanju Imane Khelif i Lin Yu-ting, nemamo dovoljno informacija da znamo imaju li DSD koji bi trebalo regulirati”, smatra.
Reguliranje elitnih sportova, koji se obično oslanjaju na muško-ženske binarne kategorije u natjecanju, komplicirano je jer je sama biologija spola složena i nije isključivo binarna.
EPA/Miguel Tona
Dr. Shane Heffernan ima doktorat iz molekularne genetike u elitnom sportu i trenutno radi na studiji o tome što sportaši misle o natjecateljima s DSD-om. Kaže da je sve u nijansi genetskog stanja pojedinca.
Na primjer, žene s DSD-om poznatim kao sindrom neosjetljivosti na androgene imaju XY kromosome, proizvode testosteron, ali njihova tijela nisu opremljena da to obrade. Dakle, one nemaju nikakve koristi od tog testosterona, kao što to imaju muškarci.
Dr. Heffernan kaže da nema dovoljno poznatih i proučavanih sportaša s DSD-om da bi se mogao donijeti valjan znanstveni zaključak o tome imaju li oni definitivno prednost i trebaju li biti kvalificirani ili nepodobni za natjecanje u ženskoj kategoriji.
Smatra da Međunarodni olimpijski odbor ne temelji svoje kriterije prihvatljivosti na najboljoj dostupnoj znanosti. “Ovo je zabrinjavajuće. MOO daje ‘pretpostavku da nema prednosti’ – ali nema izravnih dokaza za to, niti da postoji prednost u izvedbi kod DSD sportaša isključivo zbog njihovih genetskih varijacija. Jednostavno nemamo dovoljno podataka. Mnogi ljudi imaju emocionalno stajalište kad je u pitanju uključivanje u žensku kategoriju, ali kako MOO može opravdati ovo stajalište – bez podataka koji to podupiru?“, pita se.
On je jedan od mnogih ljudi koji potiču Olimpijski odbor, međunarodne federacije i vijeća za financiranje da ulože u istraživanje sportaša s DSD-om, ali cijeni poteškoću jer može biti dosta stigme prema pojedinačnim sportašima kada je u pitanju ovim uvjetima.
Neki pozivaju na obvezno testiranje spola na sljedećim Olimpijskim igrama – uključujući Reem Alsalem, UN-ovu specijalnu izvjestiteljica o nasilju nad ženama i djevojčicama.
“Provjera DNK sad je laka stvar”, kaže dr. Emma Hilton. “Jednostavan bris obraza bio bi dovoljan, a minimalno je invazivan“, naglasila je i dodala da bi se brisevi trebali uzimati kad se sportaši prvi put registriraju za svoje prvo pridruženo natjecanje – prije nego što počnu osvajati medalje i prije nego što dospiju pod svjetla reflektora, kako bi se izbjeglo ono što se dogodilo s Imane Khelif.
Ali, oko toga postoji neslaganje među znanstvenicima. “Bris obraza ne bi vam omogućio da dođete do čvrstog zaključka o nečijem spolu i potencijalnoj prednosti u sportu”, kaže profesor Williams.
MIŠLJENJA STRUČNJAKA ‘Boksački meč biološkog muškarca protiv žene može ugroziti zdravlje protivnice’
‘Ova ocjena može biti ponižavajuća. Uključuje mjerenja najintimnijih dijelova anatomije’
Objašnjava da bi sveobuhvatan spolni test morao uključivati ove tri kategorije: genetika (uključujući traženje Y kromosoma i SRY “make-male” gena), hormoni (uključujući, ali ne ograničavajući se na, testosteron) i reakcija tijela na hormone poput testosterona.
Neki ljudi mogu imati Y kromosom, ali biti potpuno neosjetljivi na testosteron. Vjeruje da se to trenutačno ne radi jer je skupo, zahtijeva ljude s vrlo specifičnom stručnošću te postoje etička pitanja u vezi s postupkom testiranja.
“Ova ocjena može biti ponižavajuća. Uključuje mjerenja najintimnijih dijelova anatomije, kao što su veličina grudi i klitorisa, dubina glasa, dlakavost tijela”, pojasnio je.
Jedno je sigurno: ova kontroverza ne nestaje. Znanost zasad još nije u stanju ponuditi konačan pogled na to kako bi se ljudi s različitim kromosomskim sastavom trebali kategorizirati za potrebe elitnog sporta. Za one koji provode svoje živote pokušavajući pronaći smisao u znanosti, nadaju se da će ovaj najnoviji spor potaknuti prijeko potrebna istraživanja.
Komentari