Lobiranje, koje je dugo vremena bilo u sivoj zoni, konačno će biti zakonski regulirano jer za manje od mjesec dana, 1. listopada, na snagu stupa Zakon o lobiranju kojim su definirana pravila igre za sve koji sudjeluju u tom procesu.

Lobisti pokušavaju utjecati na donošenje odluka, obično kroz direktan kontakt sa zastupnicima, predstavnicima vlade ili drugim donositeljima odluka.

U svom najboljem obliku, lobiranje može služiti kao alat kojim se osigurava da glasovi različitih interesnih skupina budu saslušani i uzeti u obzir prilikom donošenja političkih odluka, zakona i slično, piše Forbes Hrvatska.

Lobiranje izaziva sumnje i kritike u javnosti

Unatoč svom legitimnom cilju – omogućiti dijalog između privatnog sektora, civilnog društva i donositelja odluka – lobiranje često izaziva sumnje i kritike zbog percepcije da može biti izvor korupcije i nepotizma. Jedan od ključnih problema u nereguliranom okruženju je taj da javnost ne zna tko lobira za koje interese i na koji način, što otvara prostor za potencijalne zloupotrebe.

Tako su, primjerice, ovih dana u javnost su procurile snimke sa sastanka jedne agencije za odnose s javnošću sa skupinom brodara u kojoj se osoba iz agencije hvali vezama s ministrima i mogućnošću utjecaja na njih. Upravo je to dobar primjer zbog čega je bilo potrebno regulirati područje lobiranja i definirati pravila igre kako bi se postavila granica između legalnih aktivnosti i nečega što bi moglo spadati u sferu kriminala.

Primjeri lobiranja u praksi mogu uključivati sve – od gospodarskih udruženja, koja lobiraju za povoljnije zakone o poslovanju, do nevladinih organizacija, koje traže promjene u socijalnim politikama. Često se spominje i lobiranje velikih korporacija, koje nastoje utjecati na odluke o poreznoj politici ili ekološkim regulativama.

Lobisti će se morati upisati u poseban registar

Trenutno je, prije stupanja Zakona o lobiranju, u javno savjetovanje pušten Pravilnik o vođenju Registra lobista, u koji će se morati upisati svi koji se ubuduće legalno namjeravaju baviti ovom djelatnošću. Bilo da se radi o samostalnim lobistima ili lobistima koji djeluju u sklopu organizacije u kojoj su zaposleni – kompanijama, udruženjima, nevladinim udrugama i slično.

Registar će biti dostupan javnosti, a prema ranije iznesenim procjenama Ministarstva pravosuđa i uprave u Hrvatskoj djeluje oko stotinu lobista.

S druge strane, zakonom su definirane i osobe koje se lobira, a radi se o dužnosnicima i drugim osobama na višim pozicijama u Vladi, Saboru, ministarstvima, i lokalnoj samoupravi. Uglavnom, osobama koje mogu imati utjecaj na donošenje odluka.

Zakonom je zabranjeno lobiranje koje uključuje korištenje lažnih informacija i, naravno, prijetnje ili bilo koji drugi oblik prisile. Također, lobisti ne smiju davati nikakve darove ili druge oblike beneficija državnim dužnosnicima.

S druge strane, zakon omogućuje i potiče registrirane lobiste da slobodno komuniciraju s donositeljima odluka, ali samo uz potpuno otkrivanje svojih interesa i aktivnosti.

Rad lobista bit će pod nadzorom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

Rad lobista nadzirat će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Osim što će voditi Registar, njima će lobisti jednom godišnje morati podnositi izvješće.

Lobist će u izvješću morati dati prilično detaljne informacije – s kime je točno komunicirao i o kojoj temi, tko ga je angažirao kao i što se lobiranjem željelo postići.

No, zanimljivo je da Vlada nije prihvatila prijedlog iz javne rasprave o Zakonu o lobiranju da se i lobirane osobe, odnosno državni i lokalni dužnosnici, obvežu na izvješćivanje o sastancima s lobistima, na što bi, kako je u intervjuu za Poslovni dnevnik rekao Natko Vlahović, pionir lobiranja u Hrvatskoj, omogućilo dvostruku provjeru, čime bi se značajno smanjila mogućnost neregistriranog lobiranja.

Kazna za neovlašteno lobiranje do 20.000 eura

Zakonom su predviđene i novčane kazne za razne prekršaje, koje se kreću od 200 do 20 tisuća eura.

Dalija Orešković upozorila na ključnu opasnost u Zakonu o lobistima

Najveću kaznu, do 20 tisuća eura, mogu dobiti pravne osobe koje se bave lobiranjem, a nisu upisane u registar. Predviđena je, između ostalih, i kazna za nepodnošenje izvješća o lobiranju koja može iznositi do tri tisuće eura, piše Forbes Hrvatska.