Pouzdanost opskrbe prirodnim plinom u svim zemljama Europske unije, pa i u Hrvatskoj, osigurana je dovoljnim količinama plina (iz uvoza i iz vlastite proizvodnje), razvojem plinskih sustava svake pojedine države i njihovom međusobnom povezanošću interkonekcijama te postojećim kapacitetima za njegovo skladištenje. U tom „plinskom lancu“ upravo su podzemna skladišta plina iznimno važna karika za sigurnost i fleksibilnost sustava opskrbe prirodnim plinom, tj. za sezonsko i dnevno uravnoteženje odnosa dobave prirodnog plina i njegove potrošnje. Potrošnja plina razlikuje se tijekom različitih godišnjih doba pa tako podzemna skladišta omogućavaju da se tijekom toplijih mjeseci, kad je potražnja za plinom manja, a time i njegova cijena niža, u njega spremaju „viškovi“ proizvodnje ili povoljnije kupljene uvezene količine plina da bi ih se moglo iskoristiti u hladnijem dijelu godine kad potrošnja višestruko raste zbog sezone grijanja.

No što su zapravo podzemna skladišta plina?

Prirodni (ili zemni) plin najučinkovitije se skladišti u podzemnim, geološkim strukturama koje su mu prirodno „stanište“. Postoje tri osnovna tipa podzemnih skladišta plina: u iscrpljenim plinskim ili naftnim ležištima, u akviferima (vodonosnici, dijelovi ležišta koji su zasićeni vodom) te u solnim kavernama.

S obzirom na svoju namjenu, podzemna skladišta plina dijele se na tzv. sezonska skladišta i vršna skladišta plina. Sezonska skladišta plina služe za uravnoteženje dobave i potrošnje plina između toplijih i hladnijih dijelova godine, a karakterizira ih mogućnost uskladištenja velikih količina plina i relativno pravilna izmjena ciklusa utiskivanja plina u iscrpljeno (prazno) plinsko ili naftno ležište i njegova povlačenja tijekom jedne „plinske“ (klimatske) godine.

Drugi su tip skladišta tzv. vršna skladišta plina koja imaju manji skladišni volumen od sezonskih skladišta, a osnovna im je namjena pokrivanje vršne potrošnje (tzv. „pikova“). Stoga u odnosu prema svojemu radnom volumenu imaju velik kapacitet povlačenja i utiskivanja plina koji im omogućava brzo pražnjenje i punjenje. Tako se, za razliku od sezonskih skladišta, vršna skladišta tijekom jedne sezone više puta prazne i pune/dopunjavaju.

Početkom 2024. puštena je u rad novoizgrađena plinska stanica Grubišno Polje, čime je završena prva faza izgradnje drugog hrvatskog podzemnog skladišta plina. FOTO: PSP PROMO

Danas, u nestabilnim vremenima zategnutih političkih odnosa, preklapanja geopolitičkih interesa i tinjanja mogućih sukoba diljem svijeta, energetska neovisnost temelj je gospodarskog razvoja svake zemlje, a neupitno i njezine političke neovisnosti. Ruska agresija na Ukrajinu samo je potvrdila važnost podzemnih skladišta plina kao jamca pouzdane i povoljne opskrbe plinom. Zbog toga sve europske zemlje intenzivno rade na projektima izgradnje novih skladišta plina jer im jedino ona jamče raspolaganje uskladištenim količinama plina kao strateškom rezervom energije.

Hrvatska zasad raspolaže samo jednim podzemnim skladištem plina koje se nalazi 50-ak km jugoistočno od Zagreba, u neposrednoj blizini mjestašca Okoli u Sisačko-moslavačkoj županiji. Podzemno skladište plina (PSP) izgradili su 1987. godine tadašnji stručnjaci Ine-Naftaplina, a u njemu se mogu uskladištiti 438 mil. m3 prirodnog plina.

Danas njime upravlja tvrtka Podzemno skladište plina (PSP) d. o. o. koja je kao hrvatski operator skladišnog sustava zadužena za skladištenje prirodnog plina u podzemnom skladištu Okoli, ali i za upravljanje, održavanje i razvijanje sigurnoga, pouzdanog i učinkovitog sustava skladišta plina te daljnji razvoj skladišnog poslovanja. Tvrtka PSP uspješno posluje kao dio Plinacro Grupe u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske. Time je hrvatskoj državi omogućena dugoročna kontrola nad vođenjem i razvojem sustava skladišta plina radi postizanja veće neovisnosti i sigurnije opskrbe plinom potrošača u RH.

Premda je svih proteklih godina skladište besprijekorno funkcioniralo, zbog novih okolnosti na liberaliziranom tržištu plina tvrtka PSP u proteklom je razdoblju znatne napore i sredstva ulagala u nužnu modernizaciju, dogradnju i poboljšanje karakteristika postrojenja u Okolima. No budući da se s povećanjem dobave i potrošnje plina javlja i neupitna potreba za većim kapacitetima skladištenja plina u Republici Hrvatskoj, novi investicijski ciklus usmjeren je ponajprije na dovršetak projekta izgradnje novog skladišta plina u Grubišnom Polju.

Tako je početkom 2024. godine puštena u rad novoizgrađena plinska stanica Grubišno Polje, čime je završena prva faza izgradnje drugoga hrvatskog podzemnog skladišta plina – projekta čija je ukupna investicijska vrijednost procijenjena na oko 70 milijuna eura. Riječ je o fleksibilnom skladištu manjega radnog volumena, ali velikog izlaznog kapaciteta koje će omogućiti pokrivanje vršnih potrošnja, ali i dodatno optimizirati rad postojećeg skladišta plina u Okolima.