Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će u 90-postotnom iznosu sufinancirati sanaciju 30-ak odlagališta otpada, a za što će, kako procjenjuju, uložiti više od 20 milijuna eura. 

“Naš cilj je stvoriti sve potrebne uvjete da gradovi i općine, uključivo i one koji su već zatvorili svoja odlagališta, imaju mogućnost odlagati komunalni otpad na nekom od još aktivnih uređenih odlagališta, a koji će egzistirati do izgradnje županijskih/regionalnih centara za gospodarenje otpadom”, rekao je Hini direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.

Objasnio je kako je tendencija Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja da se aktivnim uređenim odlagalištima preko Fonda financijski dodatno pomogne kako bi ta investicija što manje opteretila proračune gradova i općina.

Istaknuo je da će 90-postotno sufinanciranje Fonda dobiti više od 30-ak takvih odlagališta, a procjena je da se radi o ulaganjima većim od 20 milijuna eura.

Povećanje iznosa

Fond je u zadnjih par godina jedinicama lokalne samouprave i njihovim komunalnim društvima osigurao preko 150 milijuna eura za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom na njihovim područjima.

Sada će taj iznos dodatno povećati s obzirom da se prema nedavnoj odluci Ministarstva povećava udio sufinanciranja sanacije odlagališta na čak 90-posto prihvatljivosti investicije.

Ustavni sud je po pisanju medija 18. travnja ukinuo odluku kojom je bivši ministar Tomislav Ćorić 2018. zatvorio 27 odlagališta jer ne zadovoljavaju zakonske uvjete te njihov otpad preusmjerio na zadovoljavajuća odlagališta, čija će se sanacija sada odlukom ministra Davora Filipovića u 90-postotnom iznosu sufinancirati.

S time je zadovoljna i gradonačelnica Supetra Ivana Marković koja je s predstavnicima bračkih općina bila na sastanku u Fondu te dogovorila aktivnosti oko sanacije supetarskog odlagališta koje će i dalje ostati otvoreno za prihvat otpada bračkih općina.

Poticanje na odvajanje otpada

U Fondu kažu kako će poticati jedinice lokalne samouprave na daljnja povećanja stopa odvojenog prikupljanja otpada.

Tako su  i ove godine objavili šest javnih poziva prema kojima im je na raspolaganju bilo oko 23 milijuna eura za sufinanciranje nabave opreme za odvojeno prikupljanje otpada, sanaciju divljih odlagališta, izgradnju mini pretovarnih stanica na otocima, odvoz otpada s otoka na kopno, uklanjanje u prirodi odbačenih starih automobila s otoka, kao i edukativno-informativne kampanje o važnosti pravilnog gospodarenja otpadom.

Na raspolaganju su im i više nego izdašna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Programa konkurentnosti i kohezije EU.

Iz Fonda napominju kako su se intenzivirali i radovi na izgradnji centara za gospodarenje otpadom. 

Do kraja godine će, osim već funkcionalnih centara u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, s probnim radom krenuti i centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje čime će se riješiti sustav gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji.  

“Sve ovo, u suradnji s Ministarstvom, ima za cilj da sustav gospodarenja otpadom iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate pa je tako lani stopa odvojenog prikupljanja otpada iznosila 46 posto“, istaknuo je Balen.

Ministarstvo: Pravilnik o ambalaži je pred donošenjem

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hini su na pitanje kada će biti donesen novi Pravilnik o otpadnoj ambalaži i hoće li se povisiti povratna naknada koja sada iznosi sedam centi i najniža je od zemalja EU, odgovorili da je Pravilnik u pripremi za objavu u Narodnim novinama. 

Za Uredbu o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi kojom će se odrediti iznos povratne naknade, u Ministarstvu kažu kako je u postupku izrade i bit će dostupna javnosti za davanje primjedbi na e-savjetovanju.

Njemačka ima povratnu naknadu od 25 centi, Nizozemska od 15 do 25, Finska od 10 do 40, Norveška od 20 do 30 centi. Danska plaća od 13 do 39 centi, Švedska od 12 do 19, Slovačka 15, Island 12, a Estonija, Latvija i Litva po deset centi. Okolišne udruge pozvale su Ministarstvo na povećanje povratne naknade.  

Učestali požari

U povodu nedavnih požara u tvrtki Drava International u Osijeku i tvrtki Eko-flor u Mokricama koja je dio C.I.O.S. grupe, udruge iz Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom izrazile su zabrinutost zbog odugovlačenja s usvajanjem Pravilnika koji je trebao biti donesen još 2021., ali još uvijek nije iako je od završetka javnog savjetovanja prošlo već deset mjeseci.

Stoga su od Ministarstva zatražili da “konačno usvoji Pravilnik” i uvaži njihove komentare.

“Ministarstvo je odgovorno za stvaranje preduvjeta za sprječavanje nastanka otpada i za održivo gospodarenje otpadom kako bi se izbjegli ovakvi scenariji u budućnosti. Upravo usvajanje Pravilnika pruža priliku da se ambicioznim odredbama stane na kraj prekomjernoj proizvodnji i potrošnji jednokratne plastike”, poručili su iz Platforme.

Smatraju da se sustavi povratne ambalaže, ali i reciklaže, trebaju organizirati na lokalnoj razini i biti u javnom vlasništvu kako bi se osiguralo da javni interes bude ispred profita pojedinih tvrtki.

U Ministarstvu kažu kako je sustav propisan Zakonom o gospodarenju otpadom i pripadajućim provedbenim propisima i svi oni su usklađeni s EU propisima.

Isto tako su određeni ciljevi koje RH mora postići do 2023. –  65-postotno recikliranje i 10-postotno odlaganje komunalnog otpada. Napominju kako se 2021. odlagalo 58 posto, a recikliralo 31 posto komunalnog otpada.

Sprječavanje nastanka otpada je propisano i prvo je u redu prvenstva gospodarenja otpadom i ono se postiže raznim mjerama edukacije, informiranja građana, ponovnom uporabom, popravcima ili čišćenjem predmeta, kućnim kompostiranjem i slično.

Međutim, otpad koji ipak nastane mora biti obrađen – oporabom/recikliranjem ili zbrinjavanjem koje uključuje i odlaganje. Obradu otpada obavljaju tvrtke koje sukladno Zakonu moraju imati dozvolu za gospodarenje otpadom, ističu u Ministarstvu.

Vezano za nedavni požar u Dravi International ističu da ta tvrtka ima dozvolu za gospodarenje otpadom koju je izdala Osječko-baranjska županija, a da postupanje sukladno dozvoli za gospodarenje otpadom nadzire Državni inspektorat.

“Dakle, zakonske pretpostavke postoje, Pravilnik o ambalaži je pred donošenjem, a važno je i naglasiti da sustav povratne naknade koji RH ima od 2006. i koji se kontinuirano nadograđuje, daje dobre rezultate te značajno doprinosi naporima kako bi se ispunili zadani ciljevi vezano za gospodarenje otpadnom ambalažom”, poručili su iz Ministarstva.