Županijski sud u Zagrebu otkrio je Nacionalu da Austrija izbjegava Hrvatskoj uplatiti 1,3 mil. eura zaplijenjenih sa Sanaderovih austrijskih računa. ‘U odnosu na dio novčanih sredstava Ive Sanadera koja se nalaze u Austriji, 15. veljače 2024. posljednji put je provjeravano jesu li oduzeta sredstva prenesena na račun Državnog proračuna, ali utvrđeno je da nisu’, pišu sa Županijskog suda
Nacional je došao do opsežne dokumentacije iz sudskog spisa koja otkriva da bivši premijer Ivo Sanader, koji je još uvijek na odsluženju objedinjene ukupno 18 godina duge zatvorske kazne za predmete Planinska, Fimi media i Ina-MOL, od sada može slobodno raspolagati svojom vilom u Kozarčevoj ulici u centru Zagreba – i to iako država od njega još uvijek nije u cijelosti podmirila potraživanja za sve protupravno stečene imovinske koristi.
Štoviše, Županijski sud u Zagrebu izričito je Nacionalu potvrdio da austrijska država više godina oteže i izbjegava isplatiti hrvatskoj državi 1,3 milijuna eura zaplijenjenih sa Sanaderovih austrijskih računa.
Unatoč tomu, sa spomenute vile u Kozarčevoj u travnju ove godine skinuta je sudska zabilježba kojom je sva imovina Ive Sanadera, njegove supruge Mirjane, pa čak i dviju kćeri Petre i Brune, ali i punca Ive Šarića, bila blokirana radi osiguranja oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi zbog čega je protiv Sanadera pokrenuto više sudskih postupaka.
Međutim, iz izvatka iz zemljišnih knjiga proizlazi da je sa Sanaderove vile, to jest kuće koja je bila i u suvlasništvu njegova punca Ive Šarića, još 4. travnja ove godine, pod brojem Z-17842/2024, upisano brisanje zabilježbe to jest privremene mjere osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja, prema Rješenju Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj KV I US-79/2022, K-US-32/2021 07.11.2023. U spis predmeta ubačena je i potvrda pravomoćnosti/ovršnosti od 20. veljače 2024. te Rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kv I-Us-79/2022 K-Us-46/2015 od 11.11.2022., a sve skupa uloženo je u sudsku zbirku isprava pod poslovnim brojem Z-64725/2022.
Još lani je vila u Kozarčevoj bila na popisu imovine koju je država planirala prodati kako bi namirila njegov dug prema državi, a sada se tvrdi da ta vila nije ni trebala biti prodana, već je služila kao osiguranje
To je još intrigantnije ako se zna da je država, to jest Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, prošle godine početkom siječnja pokrenula postupak prodaje zaplijenjene imovine Ive Sanadera, sve na temelju pravomoćne presude u slučajevima Planinska i Fimi media. Među nekretninama koje je država planirala prodati radi namirenja bila je tada kuća u Krapju pokraj Lonjskog polja, koju je Ivo Šarić, Sanaderov pokojni punac, kupio 2008. godine.
Kako su objavili HRT i Tportal, uvidom u dokumentaciju suda u Novskoj bilo je jasno da je država pokrenula postupak brisanja tzv. plombe kojom se u sudskom postupku branila prodaja, odnosno, otuđenje ove nekretnine. Istovremeno, plomba s kuće u Kozarčevoj tada još nije bila skinuta. Pravni stručnjaci za HRT su tada izjavili da to što je kuća još imala plombu, tehnički ne znači da ovršni postupak nije započeo. Osim kuće u Kozarčevoj, na popisu nekretnina za prodaju bila je i nekretnina na Goljaku, zemljište na Braču i stan u Splitu.
Sanaderu su bile oduzete i vrijedne umjetnine, poput slike Vlahe Bukovca procijenjene na više od 300 tisuća eura. Novcem od prodaje te i još 11 umjetnina trebao se namiriti dug za Fimi mediju.
Za aferu Fimi media, gdje mu je zatvorska kazna smanjena s osam na sedam godina, Sanader je morao vratiti 14,9 milijuna kuna nesrazmjera između njegove utvrđene imovine i zakonskih primanja.
Samo u predmetu Planinska, gdje se Sanaderu sudilo s bivšim HDZ-om saborskim zastupnikom i poznatim mesarom Stjepanom Fiolićem zbog preplaćivanja cijene zgrade koja je bila namijenjena Ministarstvu regionalnog razvoja, Sanader je dobio šest godina zatvora te je morao vratiti 17 milijuna kuna, što je utvrđeno kao iznos provizije koju je dobio od Fiolića, dok su 15 milijuna kuna razlike u prenapuhanoj cijeni koja je plaćena za tu zgradu, morali vratiti zajedno Sanader, Fiolić i Fiolićeve dvije tvrtke. Inače, u tom predmetu Fiolić je priznao da je zgradu u Planinskoj uz Sanaderovu pomoć prodao na temelju lažnog elaborata te da je Sanaderu nosio novac u kartonskoj kutiji, u jednoj kutiji bilo je 10 milijuna kuna dok mu je milijun eura odnio doma u Kozarčevu.
U predmetu INA-MOL Sanaderu je Vrhovni sud potvrdio zatvorsku kaznu u trajanju šest godina, ali i oduzimanje imovinske koristi od pet milijuna eura. Taj novac Sanaderu je, prema presudi, bio isplaćen preko tvrtke bivšeg vlasnika Diokija Roberta Ježića te je toj tvrtki naloženo isplatiti oduzeti iznos u korist Republike Hrvatske. Međutim, koliko je poznato, Ježić taj novac nikada nije vratio u državni proračun.
U predmetu HYPO sud još odlučuje po žalbi na prvostupanjsku oslobađajuću presudu, a u slučaju HEP Sanader je također oslobođen.
Jedan od izvora bliskih Ivi Sanaderu za Nacional, međutim, tvrdi da je sada s njegove vile u Kozarčevoj skinula blokada imovine zato što se država naplatila u gotovini za predmet Fimi media. Naime, privremenom blokadom te vile država je trebala osigurati sredstva za naplatu štete prouzročene u aferi Fimi media.
„Blokade su skinuli zato što su se u slučaju Fimi media naplatili u gotovini, a ovom privremenom mjerom bila su samo osigurana ta potraživanja. Naplatili su se u novcu koji je bio isto blokiran. Dakle, ako je potraživanje koje se trebalo namiriti tim nekretninama plaćeno, onda više nije potrebno osiguranje“, pojašnjava taj izvor upoznat s detaljima Sanaderovih afera. No isti izvor ne zna je li od Sanadera naplaćen sav iznos duga po svim sudskim presudama koje su se vodile ili se još vode protiv njega.
Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović nije bio dostupan da pojasni ovu situaciju, međutim, Nacional je uputio upit Županijskom sudu u Zagrebu na čelu s predsjednikom suda Zdenkom Konjićem. Zamjenica glasnogovornika Županijskog suda u Zagrebu, sutkinja Irena Kvaternik, za Nacional je pojasnila koji se sve postupci vode ili su se vodili protiv Sanadera, ali i potvrdila da novac koji je u hrvatski proračun trebao biti isplaćen sa Sanaderovog računa u Austriji, još uvijek nije uplaćen.
“U vezi vašeg upita o naplati oduzete imovinske koristi od optuženog Ive Sanadera u predmetu broj K-Us-46/15 protiv prvooptuženog Ive Sanadera i dr., obavještavam vas kako slijedi:
Predmet K-us-8/12 je nakon ukidne odluke Vrhovnog suda RH dobio novi broj K-us-46/15 (dakle radi se o istom predmetu) u kojem je donesena pravomoćna osuđujuća presuda.
Predmeti Kv I-Us-69/18, Kv I-Us-79/2022 i Kv I Us-79/2022 – ispravljeno s Kv I-Us-176/2022 jesu predmeti u kojima su se donosile odluke o privremenim mjerama osiguranja oduzimanja imovinske koristi (produljenja i ukidanja privremenih mjera osiguranja).
Predmet K-Us-32/2021 je predmet koji je dobio novi broj nakon što je djelomično ukinuta prvostupanjska presuda u odnosu na oduzimanje protupravne imovinske koristi od pokojne Nevenke Jurak i TD Fimi media, a sada ima novi broj K-us-18/2023 nakon što je VKS RH ukinuo utvrđujuću presudu broj K-Us-32/2021 kojom je od nasljednice pokojne Jurak i TD Fimi Media oduzeta protupravna imovinska korist te je taj postupak još uvijek u tijeku“, navela je sutkinja Kvaternik.
Na konkretno pitanje je li Županijski sud u Zagrebu naplatio štetu koja je nastala prema pravomoćnim presudama protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, koliki je ukupan iznos u pitanju, kako je ta šteta naplaćena ako je naplaćena te tko je zadužen za provedbu naplate štete, sutkinja Irena Kvaternik odgovara:
„Od Ive Sanadera pravomoćnom osuđujućom presudom oduzeta je imovinska korist i ona je u najvećem dijelu naplaćena na način da je bankama u RH i Fini naloženo da zaplijenjena (blokirana) sredstva obuhvaćena privremenim mjerama osiguranja, uplate u državni proračun RH, što su te financijske institucije u cijelosti i učinile.“
Međutim, problem je izgleda nastao sa Sanaderovim austrijskim računima.
„U odnosu na dio novčanih sredstava okrivljenog Ive Sanadera koja se nalaze u R. Austriji, još 23. prosinca 2021. nadležnom tijelu R. Austrije (Središnjem državnom odvjetništvu za kazneni progon u predmetima gospodarskog kriminaliteta i korupcije) poslana je potvrda o oduzimanju u smislu odredbe čl. 14. Uredbe (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i vijeća od 14. studenog 2018. o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje, a sve radi oduzimanja protupravne imovinske koristi (novčanih sredstava i vrijednosnica) koja su pravomoćnom presudom oduzeta od optuženog Ive Sanadera i nalaze se na računima otvorenim kod Raiffeisen-Landesbank Tirol.
Presudom Županijskog suda u Zagrebu od 9. studenog 2020., broj: K-Us-46/2015, koja je djelomično preinačena u odluci o kazni te u odluci o oduzimanju imovinske koristi presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. lipnja 2021., broj: I Kž-Us-21/2021, od osuđenog Ive Sanadera, a na ime protupravne imovinske koristi, oduzeti su novčani iznosi koji se nalaze na računima u banci u Republici Austriji, u ukupnom iznosu od 1.147.477,00 eura + 1.170,812 dionice prema vrijednosti tečaja od 171.137,59 eura.
Dana 13. siječnja 2022.– Državno odvjetništvo u Innsbrucku, Republika Austrija, obavještava Županijski sud u Zagrebu da su novčana sredstva i vrijednosnice već ranije blokirane na računima te da će ta blokada trajati do 19. svibnja 2022; s obzirom na to sud je pozvan podnijeti prijedlog za produljenje tog roka; dopis je proslijeđen USKOK-u radi podnošenja prijedloga za produljenje roka;
Dana 28. siječnja 2022. – Županijski sud u Zagrebu obraća se g. Josipu Čuli kao nacionalnom članu Republike Hrvatske u Eurojustu i gđi Danki Hržini iz Ministarstva pravosuđa i uprave RH, a sve s ciljem požurivanja rješavanja predmeta;
Županijski sud tvrdi da su se obraćali čak i Josipu Čuli, nacionalnom članu RH u Eurojustu, i Danki Hržini iz Ministarstva pravosuđa radi požurivanja rješavanja predmeta, ali novac iz Austrije još nije prebačen
Dana 4. travnja 2022. – Okružni sud u Innsbrucku, Republika Austrija donosi odluku broj: 21 Ns 3/22 o preuzimanju izvršenja naloga za oduzimanje izdanog od Županijskog suda u Zagrebu, u ukupnom iznosu od 1.318.614,59 eura;
3. studenog 2022. poslan je upit Republici Austriji o statusu postupka izvršenja naloga za oduzimanje, a 17. studenog 2022. dopisom od 8. studenog 2022. Republika Austrija odgovara da će nalog biti izvršen te da ćemo o tome biti promptno obaviješteni; 20. lipnja 2023. Republika Austrija obavještava g. Čulu da će oduzimanje protupravne imovinske koristi biti izvršeno te će 50% oduzetog iznosa biti uplaćeno na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske; a 15. veljače 2024., a na upit g. Čule, posljednji put je provjeravano jesu li oduzeta sredstva prenesena na račun Državnog proračuna RH, međutim, utvrđeno je da nisu“, detaljno je obrazložila sutkinja Kvaternik.
Na pitanje jesu li Županijski sud u Zagrebu i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije upoznati s podatkom da je s kuće bivšeg premijera Sanadera u Kozarčevoj ulici skinuta zabilježba to jest blokada imovine koja je bila donesena kao privremena mjera uslijed postupaka koji su se protiv njega vodili i zbog čega je ta zabilježba skinuta ako šteta nije naplaćena, sa Županijskog suda u Zagrebu tvrde:
„Županijski sud u Zagrebu je upoznat s činjenicom da je ukinuta privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi u odnosu na nekretninu u Kozarčevoj ulici, a sve sukladno pravomoćnoj presudi koju čine presuda Županijskog suda u Zagrebu br. K-Us-46/15 i Vrhovnog suda RH br. Kž-Us-21/2021, te rješenju Kv-I-Us-79/2022 (ispravljeno rješenjem Kv I-Us-176/2022). Važno je naglasiti da u odnosu na navedenu nekretninu nije presudom naloženo oduzimanje. Osim toga, ta i ostale privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi su ukinute jer su se ispunili uvjeti iz članka 557.e stavak 2 ZKP/08 odnosno jer privremene mjere po zakonu mogu trajati najdulje 60 dana od dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist. Državni odvjetnik je obaviješten o pravomoćnoj odluci kojom se oduzima imovinska korist 20. listopada 2021., dakle rok od 60 dana je istekao 20. prosinca 2021. te su bili ostvareni uvjeti za ukidanje privremenih mjera.“
Na pitanje jesu li Županijski sud u Zagrebu i Ministarstvo pravosuđa ili eventualno DORH dužni provjeravati provedbu naplate šteta na temelju sudskih presuda, a u korist državnog proračuna te tko je točno za to zadužen, sa Suda pojašnjavaju: „U ovom predmetu K-us-46/15 sud je dana 13. listopada 2022. podnio prijedlog za prisilnu naplatu troškova kaznenog postupka protiv I optuženog Ive Sanadera u iznosu od 444.181,47 kn Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravni odjel koji je nadležan za provođenje ovrhe. Provedba naplate oduzete imovinske koristi i prisilne naplate troškova postupka u korist državnog proračuna je u nadležnosti Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Građansko-upravni odjel.“
Nacional je slična pitanja poslao i Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kojem je nakon odlaska bivšeg ministra Ivana Malenice u Sabor sada na čelu Damir Habijan. Oni su ovako odgovorili na pitanje jesu li upoznati s brisanjem zabilježbe na vili u Kozarčevoj te provjeravaju li uopće jesu li sva sredstva koja su se trebala naplatiti od Sanadera, uistinu i naplaćena: „Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o sudovima odnosno Zakona o državnom odvjetništvu obavlja poslove pravosudne uprave.
Poslovi pravosudne uprave sukladno članku 72. Zakona o sudovima i članku 66. Zakona o Državnom odvjetništvu obuhvaćaju izradu nacrta prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje i nadležnost sudova odnosno državnog odvjetništva njihovo ustrojstvo te postupak pred sudovima, zatim osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad pravosudnih tijela, osiguranje osoba imovine i objekata i dr.
Sukladno Ustavu Republike Hrvatske Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava.
Ustavom Republike Hrvatske vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena je na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlasti. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.
‘Republika Austrija 20. lipnja 2023. obavještava g. Čulu da će oduzimanje protupravne imovinske koristi biti izvršeno te će 50 % oduzetog iznosa biti uplaćeno na račun Državnog proračuna’
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kao tijelo državne uprave, nije ovlašteno utvrđivati činjenice u sudskim postupcima ili ocjenjivati pojedinačne sudske odluke. Slijedom navedenog, u odnosu na konkretne odluke u sudskim postupcima, ljubazno Vas molimo da se obratite nadležnom sudu koje je donijelo rješenja – Županijskom sudu u Zagrebu odnosno nadležnom Državnom odvjetništvu za postupke iz njihove nadležnosti.“
Visoki pravosudni izvori za Nacional su potvrdili da je za takve predmete obično zadužen sud koji je donio odluku, koji najprije poziva okrivljenika da dobrovoljno plati štetu.
„Ako ne plati, predmet ide na ovrhu Općinskom državnom odvjetništvu“, pojašnjava Nacionalov sugovornik.
No u ovom slučaju zapravo nije do kraja razjašnjeno može li sada Sanader bez ograničenja raspolagati svojom vilom u Kozarčevoj, čak je i prodati ako želi, ili je pravo države da se naplati putem te vile ako, recimo, propadne prebacivanje novčanih sredstava s njegova austrijskog računa.
Komentari